Home
 

Bebe hranjene na zahtjev postižu bolje rezultate u školi?

Sudeći prema istraživanju objavljenom na ScienceDaily.com, bebe koje su hranjene onda kada su gladne, postižu bolje akademske rezultate – ali, i iscrpljuju svoje majke mnogo više. Godinama se vodi debata da li djetetu treba postaviti određeni ritam i vrijeme kada spava i kada treba da jede i pridržavati se toga ili dijete hraniti onda kada samo zatraži i pokaže da je gladno. Novo istraživanje kaže da bebe koje su hranjene na vlastiti zahtjev, kada su one to željele – bilo da su dojene ili hranjene na bočicu, kasnije postižu bolje rezultate u školi, ali i da su njihove majke umornije i mrzovoljnije.

Rečeno je da djeca hranjena na zahtjev postižu bolje rezultate na testiranjima u dobi od pet, sedam, jedanaest i četrnaest godina, a da u dobi do osam godina pokazuju i do 4 ili 5 stepeni viši koeficijent inteligencije od druge djece. Ipak, pokazalo se da su majke koje se pridržavaju određenog rasporeda u hranjenju postavljenog od samog početka, mnogo samopouzdanije i da se općenito bolje osjećaju u svojoj koži.

Istraživači sa Instituta za Specijalna i Ekonomska istraživanja (ISER) pri Univerzitetu Essex i Univerzitetu Oxford vjeruju da su prvi koji su proveli ovakvu vrstu studije. Uzorak je obuhvatio 10,419 djece, rođene ranih 90-ih godina, a u obzir su uzeli mnoge faktore, uključujući nivo obrazovanja roditelja, visinu primanja u porodici, spol djeteta, zdravlje majke i stil roditeljstva koji se primjenjuje.

Vođa tima koji je proveo istraživanje bila je  dr. Maria Iacovou, koja kaže: „Majke koje hrane bebe prema određenom rasporedu su obično mlađe, nižeg obrazovanja i manje sklone da čitaju svojoj djeci. Ove karakteristike katkada odmažu djeci prilikom napredovanja u školi.“

Stručnjaci u području roditeljstva koji se bave savjetovanjem, izjavili su da nisu iznenađeni rezultatima. Psihologinja Penelope Leach, autorica knjige „Ključna prva godina“,  kaže: „ Optimalni razvoj mozga bebe zavisi od komunikacije njenog „emocionalnog mozga“ i majčinih trenutačnih i nježnih odgovora. Kada se beba uznemiri, majka momentalno prepoznaje, odgovara i reguliše njene potrebe: tješeći bebu kad je ljuta ili uplašena i smirujući je kad je preuzbuđena. Veliki dio ove komunikacije odvija se upravo usljed zadovoljavanja bebine primarne potrebe i najvećeg zadovoljstva: hranjenja.“

Oliver James, također psiholog, dodaje: „Nisam iznenađen da čujem da će majke koje hrane djecu na zahtjev vjerovatno biti iscrpljenije i tužnije. Ipak, ne čudi ni činjenica da, ako djetetu pružite kvalitetnu brigu dok je beba, što uključuje  i hranjenje na zahtjev, vjerovatnije je da neće imati problema sa koncentracijom u školskim danima, niti s autoritetom,te da će općenito postizati bolje rezultate u školi.“

 

Pripremila: Jasna P. Subašić, dipl. psiholog

6. Aprila 2012. AUTOR: KATEGORIJA: IzdvajamoPredškolski uzrast Comments

Top