Home
 

Panika – panični poremećaj

Panični poremećaj je vrsta anksioznog poremećaja karakterizirana neočekivanim i opetovanim epizodama intenzivnog straha uz koje slijede i fizički simptomi kao što su:
• bol u prsima
• ubrzano lupanje srca
• nedostatak daha
• vrtoglavica
• mučnina u stomaku.
Osoba s paničnim poremećajem živi u strahu od sljedećeg napadaja panike koji se može desiti bilo gdje, a to znatno utječe na kvalitetu života oboljelog. Napadaji se mogu dešavati i djeci i odraslima. Za djecu to može biti jako stresno jer ona ne shvataju u potpunosti šta im se to događa. Roditelji takve djece također doživljavaju veliki stres.
Panični poremećaj nije isto što i agorafobija (strah od javnih mjesta) iako mnogo ljudi s paničnim poremećajem također ima i agorafobiju. Napad se ne može predvidjeti i razlikuje se od anksioznog poremećaja baš u tome što se desi “iz vedra neba” i puno intenzivnije.
Simptomi paničnog poremećaja
Panični poremećaj često dolazi u sklopu s nekim drugim ozbiljnim stanjima kao što su depresija, alkoholizam ili zloubotreba droga. Panični napadaj može trajati i do 10 minuta, a simptomi uključuju:
• otežano disanje
• lupanje srca ili bol u prsima
• intenzivan osjećaj straha/očaja
• osjećaj da se gušite
• vrtoglavica
• drhtavica
• znojenje
• mučnina ili bol u stomaku
• trnci u prstima (na rukama, a i nogama)
• osjećaj gubitka kontrole i strah od smrti
Pored samih paničnih napadaja ključni simptom je strah od dobijanja budućih paničnih epizoda. Strah od napadaja može dovesti osobu do toga da izbjegava mjesta i situacije gdje su se prošli napadi dešavali ili gdje bi se budući mogli desiti.
Dijagnoza paničnog poremećaja
Ako su simptomi paničnog poremećaja prisutni liječnik će započeti evaluaciju radeći fizički pregled i pregledajući kompletnu medicinsku povijest pacijenta. Iako se panični poremećaj ne može potvrditi nikakvim laboratorijskim testom liječnik će raditi nalaze da provjeri jesu li prisutne neke druge fizičke bolesti koje bi prouzrokovale simptome.
Ako se ne pronađe nikakva fizička bolest pacijent se šalje psihijatru ili psihologu koji će intervjuisanjem pacijenta odrediti da li se radi o paničnom poremećaju.
Uzroci paničnog poremećaja
Iako točan uzrok paničnog poremećaja nije u potpunosti jasan, studije su pokazale da ulogu igra kombinacija različitih faktora. Ti faktori su:
• porodična historija. Panični poremećaj se često dešava unutar porodica, tj. ima određenu genetsku komponentu.
• abnormalnosti u mozgu. Može biti prouzrokovan problemima u određenim dijelovima mozga.
• zloupotreba supstanci. Alkohol i droge mogu doprinjeti paničnom poremećaju.
• značajan životni stres. Stresni događaji i velike negativne promjene u životu, kao što je smrt voljenog mogu biti okidač za razvoj paničnog poremećaja.
Liječenje paničnog poremećaja
Prvi i vjerovatno najvažniji korak u liječenju bilo kojeg neželjenog stanja je informisati se što više o tom stanju. Srećom vi ste krenuli s tim korakom. Ovaj članak će opisati neke od tehnika i metoda koje se koriste u liječenju paničnog poremećaja.
Kako izliječiti panični poremećaj?
Kombinacija sljedećih terapija se koristi u liječenju paničnog poremećaja:
• psihoterapija. Psihoterapija (vrsta savjetovanja) se bavi emocionalnim odgovorom na mentalne bolesti. To je proces u kojem specijalisti za mentalno zdravlje pomažu ljudima razgovarajući s njima o strategijama (načinima) za borbu protiv nekog poremećaja.
• kognitivno-bihejvioralna terapija. Ovo je oblik terapije u kojem osoba uči kako prepoznati i promjeniti ponašanje koje vodi ka problematičnim osjećajima. Terapija također cilja na identificiranje mogućih okidača paničnog poremećaja.
• lijekovi. Za liječenje simptoma paničnog poremećaja koriste se antidepresivi Paxil i Zoloft i lijekovi protiv anksioznosti kao što su Xanax
Može se desiti da terapija djeluje odlično na osobu ali se panični napadi vrate kasnije u životu. Ako se to desi osoba mora na dodatnu terapiju. U dodatku, uče se tehnike za opuštanje, tehnike disanja i pozitivne vizualizacije, što može pomoći osobi u slučaju napadaja.
Savjeti za osobe s paničnim poremećajem
Iako se panični poremećaj ne može spriječiti, postoji nekoliko stvari koje možete uraditi da smanjite stres i ostale simptome:
• prestanite konzumirati proizvode koji sadrže kofein (čaj, kafa, coca cola, čokolada)
• pitajte doktora prije nego uzimate nove lijekove ili suplemente jer neki lijekovi i suplementi mogu imati kemikalije koje povećavaju anksioznost
• vježbajte svakodnevno i jedite zdravo i uravnoteženo

(psiholog.ba/depresija101.com)

12. Aprila 2012. AUTOR: KATEGORIJA: Mentalno zdravlje Comments

Top