Živjeti harmoničan život….
Home
 

Psihologija i život

Izraz “psihologija” je sastavnica koja potječe iz grčkog psiha (ψυχή) = duh, duša, život, um, dah i logos (λόγος) = govor, studij, rasuđivanje. Doslovno tako psihologija znači studij duha ili duše. Značenje pojma ostaje nepromijenjeno sve do šesnaestog ili sedamnaestog stoljeća, kada mu je pridodano novo značenje u smislu “nauka o svijesti“. Moderna psihologija je prirodna i društvena nauka koja se bavi mozgovnim procesima i njihovim izražavanjem u ponašanju. Psihologija nastoji sistematskim empirijskim istraživanjima steći znanje o uzrocima i načinu ponašanja ljudi ,te o tome na koji način ljudi doživljavaju svijet u kojem žive. Među psihičke procese ubrajamo razmišljanja, osjećaje (emocije), i motivacije. Historiski, psihologija je bila disciplina filozofije, iz koje se izdvojila 1879. godine osnivanjem prvog psihološkog laboratorija u Leipzigu. Tek 1980. godine psihologija postaje priznata kao prirodna nauka.

Psihologija je skup akademskih, kliničkih i industrijskih disciplina koje se bave proučavanjem, objašnjavanjem i predviđanjem ponašanja, razmišljanja, osjećaja (emocija), motivacije, ljudskih međuodnosa i njihovih potencijala.

Pod jedinstvenim imenom psihologija možemo naći mnoštvo povezanih disciplina. To su:

  • eksperimentalna psihologija – koja se bavi proučavanjem reakcija čovjeka na namjerno inducirane podražaje, bilo fizičke, bilo socijalne. Najčešće primjenjivana metoda u ovom pravcu je eksperiment.
  • socijalna psihologija – koja proučava ljude i njihovo ponašanje u međuzavisnosti s njihovom (ljudskom) okolinom, sve oblike međuljudskih odnosa, te ponašanje grupe kao cjeline.
  • ergonomija – koja proučava odnos čovjeka prema radu, te nastoji pronaći načine što boljeg prilagođavanja rada čovjeku.
  • životinjska ili ZOO psihologija koja postaje sve popularnija u svijetu, pa i kod nas. Dolazi do zaključaka izvodeći eksperimente na životinjama, a zatim te zaključke primjenjuje na ljude i ljudsko ponašanje.
  • razvojna psihologija proučava razne periode u razvoju čovjeka, od rođenja do smrti, te uticaje hormona na određeni period npr. uticaj hormona na ponašanje u klimaksu ili u adolescenciji.
  • pedagoška psihologija bavi se proučavanjem procesa učenja, te podizanjem motivacije u toku učenja.Takođe se zanima za saradnju roditelja i škole u cilju postizanja boljih rezultata kod učenika.
  • psihometrija – koja se bavi raznim oblicima mjerenja psihičkih osobina, karakteristika pojedinca i grupe, pomoću raznih psiholoških tehnika (npr. testova)

Svaka nauka određena je metodama kojima se u istraživanju koristi. Kao empirijska nauka psihologija istražuje samo ono što se može opažati i provjeriti, a do spoznaja dolazi sitematskim  istraživanjima. Glavne metode psihološkog istraživanja jesu samoopažanje, opažanje u prirodnim uslovima, anketno ispitivanje, proučavanje slučajeva i eksperiment.
Metode psihologije

1.Samoopažanje ili Introspekcija -sistematsko opažanje vlastitih psihičkih procesa -nije dobro to što je vrlo subjektivna metoda, ovisi o iskrenosti ispitanika -nije dobro ni to što ne možemo uvijek tačno opisati što želimo zbog naše velike psih. slojevitosti

2.Opažanje u prirodnim uvjetima -opažanje isključivo ponašanja -često se koristi u dječjoj psihologiji -nije dobro to što je dugotrajna

3.Anketa -svrha primjene – za ispitivanje javnog mnijenja i tržišta -postupak kojim se prikupljaju i analiziraju izjave ljudi kako bismo dobili podatke o njihovim interesima, stavovima itd. -uvijek je anonimna, s jasnim, kratkim i nedvosmislenim pitanjima -važno je uzeti reprezentativni uzorak ispitanika -intervju – vrsta ankete u kojoj se pitanja postavljaju usmenim putem

4.Korelacijska metoda -metoda utvrđivanja povezanosti među karakteristikama ili pojavama -od -1 preko nule do +1 -0 znači da nema povezanosti, >0 znači da su karakteristike proporcionalne, <0 znači da nisu

5.Eksperiment -vrhunac naučne spoznaje -postupak u kojem se u kontroliranim uvjetima namjerno izaziva neka pojava radi opažanja i mjerenja -tačno znamo uzrok i posljedicu -dijelovi eksperimenta problem – pitanje koje traži odgovor hipoteza – pretpostavljeni odgovor na problem, na kraju se ili potvrdi ili odbaci zavisna varijabla – predmet proučavanja i mjerenja nezavisna varijabla – varijabla koju namjerno unosima u eksperiment i variramo da provjerimo utjecaj na zavisnu

6.Testovi i upitnici

7.Proučavanje slučaja -jako subjektivna -dubinsko proučavanje pojedinca i njegovog slučaja

Top
Translate »