Home
 

Šta su naučnici otkrili o ljudskom mozgu

Naš je mozak zapanjujuće kompleksan, s milijardama elemenata koji svake sekunde proizvode oko sto, dvjesto ili tristo signala. Zanimaju li vas neke činjenice o radu ovog važnog organa, zavirite u ono što su naučnici dosad otkrili.

Mozak često uspoređuju s računarom, ali naučnici danas ipak nešto bolje shvaćaju rad mozga i usporedba im se uglavnom čini neprimjerena. Mozak je u osnovi hemijski, a ne električni sistem. U svakoj njegovoj stanici odvijaju se brojne hemijske reakcije, a to je sasvim drugačije od principa rada jednog računara. Osim toga, mozak niko ne programira, to je organ koji sam predviđa i unaprijed rješava probleme, te radi sam od sebe, za razliku od računala.

Pogledajte neke zanimljive činjenice

1. Težina ljudskog mozga u prosjeku iznosi oko 1,3 kilograma.

2. Da, oko 75% mozga otpada na vodu. Ako dehidriramo, mozak teže radi. Naime, siva se tvar može stisnuti pa je razmišljanje otežano. Srećom, čaša vode brzo će nas razbistriti.

3. Čuli ste za veliki i mali mozak. Cerebrum ili veliki mozak je, kao što i ime kaže, najveći dio mozga – čini 85% težine mozga.

4. Vaša koža je duplo teža od vašeg mozga.

5. Mozak ima 60% bijele i 40% sive tvari.

6. Mozak se prosječno sastoji od oko 86 milijardi neurona i svaki od njih ima oko 7.000 sinapsi koje ga povezuju s drugim neuronima. Iako i neki majmuni imaju sličan broj neurona, mi imamo daleko više neurona u dijelovima mozga koji su zaduženi za ponašanje i kognitivne mentalne procese.

7. U mozgu ne postoje receptori za bol.

8. Iako neke životinje imaju veći mozak, primjerice slon, na ljudski mozak otpada 2% cjelokupne tjelesne težine (kod slona je to tek 0,15%), što znači da ljudi imaju najveći mozak s obzirom na veličinu tijela.

9. U mozgu ima preko 100.000 kilometara krvnih žila.

10. Ljudski mozak je najmasniji organ u tijelu.

11. Novi neuroni mogu se neprestano stvarati, čak i u starosti. Sve ovisi o mentalnoj aktivnosti.

12. Ako naglas čitate ili često pričate maloj djeci, potičete njihov razvoj mozga.

13. Djeca koja nauče dva jezika prije pete godine mijenjaju strukturu mozga, a kao odrasle osobe imaju gušću sivu tvar.

14. Mozak troši oko 20% udahnutog kisika.

15. Slično je i s cirkulacijom, na mozak odlazi 20%.

16. Ako za osam do 10 sekundi do mozga ne stigne dovoljno krvi, izgubit ćete svijest. Stanica mozga može živjeti četiri do šest minuta bez kisika, a zatim počinje umirati. Ako bez kisika ostane pet do 10 minuta, na mozgu će ostati trajna oštećenja.

17. Dok smo budni mozak generira od 10 do 23 vata, snagu dovoljnu za pojavu svjetlosti u žarulji.

18. Tvrdnja da ljudi koriste tek 10% mozga nije tačna jer svaki dio mozga ima poznatu funkciju.

19. Sami sebe ne možemo poškakljati jer mozak razlikuje dodir vlastite i tuđe ruke.

20. Veza između psihe i tijela je snažna. Neki procjenjuju da je 50 do 70% posjeta liječniku posljedica psihičkih faktora.

21. U prosjeku, ljudi imaju 70.000 misli svaki dan.

22. Aristotel i mnogi stari Grci su navodno mislili da je središte misli u srcu, a ne u mozgu.

23. Mozak Alberta Einsteina bio je slične veličine kao i kod većine drugih ljudi. Ali područja odgovorna za matematiku i prostornu percepciju bila su 35% šira od prosjeka.

24. Svi ljudi sanjaju, a to što se neki toga ne mogu sjetiti, ne znači da nisu sanjali. Većina ljudi svake noći sanja jedan do dva sata te ima četiri do sedam snova.

25. Ako želite nešto zapamtiti, stvorite asocijaciju jer se na taj način stvara sjećanje.

20. Marta 2012. AUTOR: KATEGORIJA: IzdvajamoZanimljivosti Comments

Top