10 uspješnih načina rješavanja problema. Svaki od opisanih načina rješavanja problema može biti dobar način. Svaki problem ima svoj najbolji način rješavanja. Svaka osoba ima svoj najbolji način rješavanja problema. Novi način rješavanja problema biramo radi kreativnog odnosa prema svom ponašanju.
Svi navedeni načini nisu – rješenje problema. Neki od njih su zapravo načini ublažavanja problema, ili kako nositi problem, a samo neki – kako se nositi s problemom. Svi se problemi ne mogu riješiti, neke treba ostaviti neriješenima. Možda se riješe sami od sebe! Ili nam prestanu biti važni.
1. Razgovarajte bez predbacivanja
Važno je slušati, a ako govorimo, onda govorimo o sebi – nikako ne treba tumačiti sugovorniku šta on zapravo misli. Radije ga pitajmo, slušajmo i suptilno potičimo da nam iznese svoje misli. Pritom ne smijemo predbacivati drugima ako o nečemu misle drukčije od nas.
2. Pomirite se s problemom
Ako je problem nerješiv, može ga se prihvatiti i živjeti s njim.
3. Prihvaćajte problem kao moguće rješenje
Zakazivanje na poslu i bavljenje hobijem možda nije problem, nego putokaz da promijenite profesiju.
4. Usporedite s težim problemom
Usporedba s težim problemom često donosi olakšanje jer se vlastiti problem onda doživljava manjim, rješivim, čak i nevažnim.
5. Šalite se na svoj račun i na račun problema
Šaleći se, doduše, ne rješavamo problem, ali i ne patimo zbog njega.
6. Kompenzirajte nezadovoljstvo zadovoljstvom na nekom drugom području
Odmaknemo li se od problema tako da učinimo nešto što će nas oraspoložiti, lakše ćemo se ponovo pozabaviti problemom i riješiti ga na jedan od navedenih načina. Ili ćemo ga barem lakše trpjeti.
7. Podijelite problem s drugima
Kad o svom problemu pričamo s nekim ko nas sluša, osjećamo se lakše, rasterećeno. Ponekad tako bolje shvatimo svoj problem i drukčije ga vidimo. Čak i kad nam slušatelj ne pomaže aktivno, već samo njegovo slušanje djeluje ljekovito i umirujuće.
8. Razumski proučavajte problem odvajajući ga od emocija
Na primjer, brojite otkucaje srca i bilježite njihov broj, a ne uzrujavajte se što srce ubrzano lupa. Ubrzano? Koliko ubrzano: dvaput brže nego inače? Tri puta brže? Brže nego prije tri dana? Dok nađemo zabilješku o tome koliko je brzo kucalo prije tri dana, dok pomnožimo i podijelimo, zapišemo i uvrstimo u tablicu, dotle će se srce i smiriti. Ili barem neće biti toliko neugodnih emocija povezanih s tim događajem ako se od paničara pretvorimo u istraživača.
9. Skrenite pažnju s problema na neku drugu aktivnost
Zasićenje problemom može nas spriječiti da vidimo njegovo rješenje pa se skretanje pažnje može doživjeti i kao odmor i razdoblje inkubacije za pronalaženje rješenja.
10. Preispitajte postojanje problema
Često nas strah natjera da vidimo problem i tamo gdje ga nema. Zato rješenje zna biti u tome da posumnjate u postojanje problema. Provjerite još jedanput i ispitajte – možda problema i nije bilo! Ili problem postoji, ali u blažem obliku nego što smo vjerovali. Toliki su npr. odustajali od nekoga posla jer su u panici mislili da posao nema perspektivu.
(Ljubica Uvodić Vranić, prof. psihologije)
