Kada drugi možda ne primjećuju da nešto nije u redu
Depresija je mentalno zdravstveno stanje koje pogađa jednu od šest osoba u nekom trenutku njihovog života. Može se manifestovati kroz različite oblike i utjecati na ljude na različite načine.
Šta je visokofunkcionalna depresija?
Visokofunkcionalna depresija, ili funkcionalna depresija, je svakodnevni izraz koji se ponekad koristi kako bi se opisalo iskustvo simptoma depresivnog poremećaja, dok osoba naizgled djeluje potpuno dobro, objašnjava dr. psihologije Ejmi Daramus (Aimee Daramus), licencirani klinički psiholog.
Termin “visokofunkcionalna depresija” nije službeno priznat u Dijagnostičkom i statističkom priručniku za mentalne poremećaje (DSM-5-TR), alatu koji klinički stručnjaci koriste za dijagnosticiranje mentalnih zdravstvenih stanja. To je kolokvijalni izraz koji je stekao popularnost posljednjih godina kako bi opisao skrivene simptome depresije koji često prolaze neprimijećeni i ne čine se kao da narušavaju svakodnevno funkcionisanje.
Iako ovo nije posebno priznato stanje, u nekim slučajevima može predstavljati stvarnu kliničku dijagnozu depresije. Osoba može djelovati kao da je u redu jer je sposobna obavljati svoje svakodnevne aktivnosti i biti produktivna. Drugi ljudi možda ni ne primijete da osoba proživljava depresiju, osim ako im to ne kaže, navodi dr. Daramus. Ipak, to ne znači da je zaista sve u redu.
O terminu „visokofunkcionalna depresija“
Uprkos sve većoj upotrebi termina “visokofunkcionalna depresija”, neki stručnjaci smatraju da njegova upotreba može biti problematična ili čak štetna.
Iako ovaj izraz pokazuje kako depresija često može biti nevidljiva bolest, uzrokujući teške simptome bez vanjskih znakova, njegova upotreba može doprinijeti stigmatizaciji mentalnih bolesti. Može kod nekih ljudi izazvati osjećaj da bi trebali funkcionisati na visokom nivou čak i dok se bore s ozbiljnim simptomima depresije.
Također, opisivanje depresije kao “visokofunkcionalne” može stvoriti dojam da su simptomi manje ozbiljni ili manje značajni. Ovo bi moglo povećati vjerovatnoću da ljudi odbace vlastite simptome, osjećaju da ih drugi neće shvatiti ozbiljno ili da ne potraže potrebnu pomoć.
Simptomi „visokofunkcionalne“ depresije
Depresija može izazvati emocionalne i fizičke simptome, uključujući:
- Trajni osjećaj tuge ili praznine
- Osjećaj beznađa ili pesimizma
- Osjećaj krivice ili bezvrijednosti
- Razdražljivost ili anksioznost
- Gubitak interesa za aktivnosti
- Povlačenje od drugih
- Umor i iscrpljenost
- Usporen govor ili kretanje
- Problem s koncentracijom, pamćenjem ili donošenjem odluka
- Promjene u spavanju i apetitu
- Misli o smrti, samopovređivanju ili samoubistvu
- Fizičke simptome poput glavobolja, grčeva, bolova ili probavnih problema bez jasnog uzroka
„Visokofunkcionalna“ depresija može se javljati u različitim intenzitetima, od blage do veoma teške, uključujući slučajeve u kojima osoba razmišlja o samopovređivanju ili je u opasnosti od samoubistva. Međutim, osobe s ovim stanjem često skrivaju simptome od drugih.
Aimee Daramus, PsyD
Dr. Daramus navodi da neko ko živi s osobom može primijetiti umor, razdražljivost, izolaciju, tugu i druge znakove depresije. “Međutim, mnogi ljudi to neće primijetiti ako im sami ne kažete.“
Uzroci „visokofunkcionalne“ depresije
Depresija je obično uzrokovana kombinacijom nekoliko faktora, kao što su:
- Hemija mozga: Neuravnoteženost određenih neurotransmitera koji regulišu raspoloženje može dovesti do depresije.
- Genetika: Depresija često ima genetsku komponentu i može biti prisutna u porodici, tako da imati rođaka s depresijom može povećati vjerovatnoću da i vi razvijete depresiju.
- Životni događaji: Stresni ili uznemirujući događaji, poput prekida veze, gubitka posla ili smrti bliske osobe, mogu izazvati depresiju.
- Trauma: Iskustva traume mogu povećati rizik od razvoja depresije.
- Zdravstvena stanja: Određene bolesti, poput bolesti srca, dijabetesa ili hroničnog bola, mogu povećati rizik od depresije.
- Lijekovi: Neki lijekovi mogu izazvati depresiju kao nuspojavu.
- Supstance: Alkohol i rekreativne droge mogu pogoršati depresiju.
- Ličnost: Određene osobine ličnosti mogu povećati sklonost ka depresiji.
Potrebno je obratiti pažnju na simptome depresije, prijaviti ih ljekaru i potražiti odgovarajuću terapiju kako bi se spriječile ozbiljnije posljedice.
Dijagnosticiranje „visokofunkcionalne“ depresije
Važno je napomenuti da “visokofunkcionalna“ depresija nije zvanična dijagnoza sama po sebi, kaže dr. Daramus. Ponekad se koristi za opisivanje distimije, ali može se javiti s bilo kojom vrstom depresivnog poremećaja.
Prema dr. Daramus, postoji nekoliko vrsta depresivnih poremećaja i njihovih specifičnosti, uključujući:
- Veliki depresivni poremećaj (MDD): Također poznat kao klinička depresija, ovaj oblik značajne depresije traje više od dvije sedmice.
- Perzistentni depresivni poremećaj (PDD): Poznat i kao distimija, traje duže od dvije godine s periodima manje ili više izraženih simptoma.
- Sezonski afektivni poremećaj (SAD): Ranije poznat kao veliki depresivni poremećaj sa sezonskim obrascem. Ovo je oblik depresije koji ljudi često doživljavaju zimi, kada ima manje sunčeve svjetlosti. Obično se povlači ljeti, a ponovo pojavljuje zimi.
- Perinatalna depresija: Prema DSM-5, poznata kao veliki depresivni poremećaj s peripartalnim početkom. Ovo je oblik depresije koji neke trudnice mogu iskusiti i obuhvata antenatalnu depresiju (tokom trudnoće) i postporođajnu depresiju (nakon poroda).
- Predmenstrualni disforični poremećaj (PMDD): Ozbiljniji oblik predmenstrualnog sindroma (PMS) s izraženim simptomima raspoloženja, koji se obično javlja nekoliko dana prije menstrualnog ciklusa.
- Bipolarna depresija: Osobe s bipolarnim poremećajem izmjenjuju periode povišenog raspoloženja i energije (manija) s periodima značajne depresije.
- Psihotična depresija: Osobe s psihotičnom depresijom (poznatom kao veliki depresivni poremećaj s psihotičnim karakteristikama) također imaju simptome psihoze, poput halucinacija (vidjeti ili čuti stvari koje nisu stvarne) i deluzija (vjerovanje u stvari koje nisu istinite).
Specijalista za mentalno zdravlje može utvrditi da li vaši simptomi ispunjavaju dijagnostičke kriterije za ove depresivne poremećaje ili druge psihijatrijske poremećaje.
Ako imate simptome ovih depresivnih poremećaja, možda ćete i dalje funkcionisati na neki način kao da je sve u redu, ali to ne mora biti slučaj. Ako uspijevate sakriti simptome ili i dalje dobro funkcionirati u životu, to se može smatrati „visokofunkcionalnom“ depresijom, kaže dr. Daramus.
Skrivanje činjenice da imate depresiju
Prema dr. Daramus, neki razlozi zbog kojih biste mogli osjećati potrebu da sakrijete simptome depresije od drugih uključuju:
- Možda dolazite iz porodice ili kulture koja uči ljude da ne razgovaraju o mentalnim bolestima.
- Mislite da ćete se osjećati bolje ako sami pregurate problem.
- Pokušavate izbjeći utjecaj depresije na posao i odnose, nadajući se da će ona nestati.
- Ne osjećate se ugodno pokazivanjem ranjivosti ili percipirane slabosti.
- Smatrate da je sramotno imati depresiju.
- Bojite se da će vam život propasti i da će vas ljudi napustiti ako saznaju za depresiju.
Liječenje „visokofunkcionalne“ depresije
Osoba s depresijom koja se opisuje kao „visokofunkcionalna“ također treba tretman. Liječenje depresije može uključivati:
- Terapiju: Kognitivno-bihevioralna terapija (CBT), dijalektička bihevioralna terapija (DBT) i tehnike svjesnosti mogu pomoći u suočavanju sa stidom ili strahom zbog depresije, kao i s depresijom samom. Terapeut će raditi s vama unutar okvira vašeg radnog života, porodice, kulturnog porijekla ili drugih faktora koji vas potiču da sakrivate depresiju.
- Lijekove: Antidepresivi se obično prepisuju za umjerenu do tešku depresiju. Ovi lijekovi poboljšavaju ravnotežu neurotransmitera u mozgu. Postoji mnogo različitih antidepresiva, pa može biti potrebno vrijeme da pronađete onaj koji vam najbolje odgovara.
- Grupe podrške: Grupe podrške mogu biti korisne za pružanje sigurnog prostora gdje možete razgovarati o depresiji s ljudima koji imaju slična iskustva, posebno ako se ne osjećate ugodno razgovarati o tome s ljudima iz svog okruženja.
Završne misli
Ljudima je ponekad teško povjerovati da neko ko ima visoku funkcionalnost može imati depresiju. Međutim, važno je zapamtiti da depresija može pogoditi bilo koga, čak i one koji su bogati, slavni, uspješni ili koji se čine kao da žive u idealnim okolnostima.
Depresija nije karakterna mana niti slabost i nije nešto čega se treba stidjeti. Zapravo, neki ljudi s visokofunkcionalnom depresijom biraju da budu veoma otvoreni o svom stanju i zagovaraju prava drugih koji se suočavaju s depresijom, kaže dr. Daramus.
Ako doživljavate depresiju, važno je da potražite pomoć kako biste se počeli osjećati bolje. Depresija je jedno od mentalnih stanja koja se najlakše liječe, a liječenje ima visok nivo uspješnosti.
Liječenje također može pomoći da lakše prihvatite činjenicu da imate depresiju ili da prevaziđete osjećaj potrebe da to skrivate od drugih.
Autor: Sanjana Gupta
Preuzeto sa stranice: verywellmind.com
