Studija američkih i australskih naučnika provedena na 1.000 odraslih otkrila je da osobe koje redovno konzumiraju mlijeko, sir i jogurt imaju bolje rezultate u mjerenju mentalnih sposobnosti nego osobe koje rijetko ili nikad ne konzumiraju mliječne proizvode. Iako istraživanje objavljeno u magazinu International Dairy Journal zahtijeva nastavak jer nije utvrđena direktna veza između mliječnih proizvoda i kognitivnih sposobnosti, njime se ističe zanimljiva teza.
Naime, poznato je da mentalne funkcije jako ovise o izvorima masti. Naš se mozak sastoji od 60 posto masti, a mijelinska masnoća mora se konstantno obnavljati. Mijelinske ovojnice od vitalne su važnosti za sposobnost stanica mozga da komuniciraju te se smatra da, što više mijelina imate, brže učite. Kod bolesti poput multiple skleroze, mijelinaska je ovojnica oštećena, pa to utiče na način na koji se poruke u mozgu prenose.
Kad je riječ o korisnosti mliječnih proizvoda za mozak, potrebna su dodatna istraživanja, ali veliki broj studija sugeriše da su za mozak ključne omega-3 i omega-6 masnoće. Omega-3 pomaže razvoju i zaštiti mijelina, a kako naše tijelo ne može samo proizvesti te masnoće, moramo ih dobiti ishranom. Važan je sastojak u tim masnoćama DHA, kiselina koju tijelo derivira iz omega-3 kiseline, a koju pomaže očuvanju zdravlja u starijoj dobi. Najbolji izvor DHA su masne ribe, poput lososa te povrće tamnozelenih listova.
Studija koju je objavio magazin British Medical Journal pokazuju da osobe sa višim nivoom DHA u krvi imaju gotovo 50 posto manji rizik da obole od demencije i Alzheimerove bolesti. DHA pomaže razvitku mozga beba, ali najbolji se rezultati postižu kad majka jede hranu bogatom DHA umjesto uzimanja dodataka ishrani. Omega-6 kiseline nalaze se u sjemenkama, orašastim plodovima i njihovim uljima.
Zašto je, dakle, masnoća važna za ljudski mozak? Naš je mozak narastao do ovih proporcija prije milion godina, a prije toga je bio sličan ostalim primatima. Godinama su naučnici pokušavali objasniti šta je uticalo na taj razvoj. Dr. David Braun, antropolog i arheolog sa Univerziteta u Cape Townu, sugerira da je ključna ishrana primitivnih ljudi koji su jeli ribu te kaže da smo počeli jesti ribu prije dva miliona godina u Africi te da smo zbog toga postali napredniji pred drugim vrstama.
Međutim postoji i druga strana medalje. Iako se omega kiseline čine ključne, njih naše tijelo može zamijeniti za opasne transmasnoće koje možemo pronaći u pečenoj i prženoj hrani. Naučnici zato upozoravaju da su omega kiseline ključne za napredak, ali istovremeno su protiv korištenja trans-masnoća. Jedna je studija u kojoj je praćeno 4.000 djece pokazala je da su djeca čija je ishrana imala visok postotak prerađenih masnoća imala niži IQ. Također, djeca koja su svakodnevno jela margarin (visok udio transmasnoća) imala niži koeficijent inteligencije nego djeca koja nisu jela margarin.
Transmasnoće, naime, uništavaju proteine koji pomažu stanicama mozga da komuniciraju. Dr. Alex Richardson sa Oxforda vjeruje da bi transmasnoće trebale biti davno zabranjene s obzirom da te masnoće sprečavaju da mozak apsorbira omega-3. ‘Postoje dokazi da transmasnoće smanjuju sposobnost mozga da šalje poruke. Dajete li transmasnoće djetetu, vi mu zaštopavate taj mehanizam’, kaže dr. Richardson.
