To je mnogo više od želje za sportskim automobilom.
Šta je kriza srednjih godina?
Kriza srednjih godina je promjena identiteta koja ponekad pogađa odrasle osobe srednjih godina, obično između 40 i 60 godina starosti. Na ovoj prekretnici, ljudi često preispituju svoje živote i suočavaju se s vlastitom smrtnošću. Za neke, ovo postaje značajan problem koji utiče na njihove odnose i karijere. Ova kriza može uticati na samopouzdanje i poimanje sebe, što dovodi do promjena u raspoloženju, ponašanju, emocijama i odnosima dok se ljudi pokušavaju nositi s prelaskom u srednje godine.
Smatra se da starenje dovodi do osjećaja depresije, kajanja i anksioznosti. A kriza srednjih godina je faza koja pomaže ljudima da se ponovo osjećaju mladima dok se bore da prihvate činjenicu da je njihov život stigao na pola puta.
Međutim, emocionalna previranja koja neki ljudi dožive tokom srednjih godina ne vode uvijek do velikih promjena u načinu života koje uključuju želju za ponovnom mladošću. Zapravo, kriza srednjih godina može se pretvoriti i u nešto pozitivno.
Jesu li krize srednjih godina stvarne?
Neki istraživači vjeruju da je pojam krize srednjih godina društveni konstrukt. I upravo uvjerenje da biste trebali doživjeti neku vrstu krize u četrdesetim godinama navodi neke ljude da kažu kako su doživjeli slom.
Ali ne doživljavaju svi krizu srednjih godina. Zapravo, studije pokazuju da kriza srednjih godina nije problem za ljude u mnogim dijelovima svijeta.
Nacionalno istraživanje srednjih godina u Sjedinjenim Državama provelo je anketu kako bi utvrdilo koliko ljudi doživljava krizu srednjih godina. Otprilike 26% učesnika izjavilo je da su imali krizu srednjih godina.
Većina učesnika ankete izjavila je da se njihova kriza srednjih godina dogodila prije 40. ili poslije 50. godine.
To postavlja pitanje da li su te krize zaista bile povezane sa srednjim godinama, budući da se srednje godine obično smatraju dobom od 45 godina.
Od 1 od 4 osobe koje kažu da su imale krizu srednjih godina, velika većina tvrdi da je ona izazvana značajnim događajem, a ne godinama. Faktori koji su pokrenuli krizu uključuju životne promjene kao što su razvod, gubitak posla, gubitak voljene osobe ili preseljenje.
Znakovi krize srednjih godina
Budući da “kriza srednjih godina” nije zvanična dijagnoza, teško je proučavati ovaj koncept. Istraživači se često ne slažu oko toga šta se smatra krizom srednjih godina.
Mnogo istraživanja zavisi od odgovora pojedinaca na pitanja o tome da li su doživjeli krizu srednjih godina. Naravno, ono što jedna osoba definiše kao krizu možda nije isto što i druga osoba smatra krizom srednjih godina.
Iako se obično misli da kriza srednjih godina uključuje strah od smrtnosti ili želju za ponovnom mladošću, emocije koje se doživljavaju tokom krize srednjih godina možda se ne razlikuju mnogo od uznemirenosti koju bi neko mogao osjetiti tokom bilo koje druge vrste životne krize.
Američka psihološka asocijacija kaže da se emocionalna kriza očituje “jasnom i naglom promjenom u ponašanju.”
Primjeri promjena u ponašanju mogu uključivati:
- Zanemarivanje lične higijene
- Dramatične promjene u navikama spavanja
- Gubitak ili dobijanje na težini
- Izražene promjene u raspoloženju, poput povećanog bijesa, razdražljivosti, tuge ili anksioznosti
- Povlačenje iz uobičajenih rutina ili odnosa
Uzroci krize srednjih godina
Za mnoge ljude, srednje godine su vrijeme kada se odnosi i uloge mijenjaju. Neki ljudi možda trebaju početi brinuti o starijim roditeljima tokom srednjih godina. Drugi mogu postati prazni gnijezdaši ili mogu osjećati da njihovi tinejdžeri prebrzo odrastaju.
Za neke ljude, srednje godine mogu biti vrijeme žaljenja.
Proces starenja tokom ovog perioda postaje očigledniji nego ikada. Neki pojedinci mogu razviti bolesti, dok drugi mogu primijetiti pad svojih fizičkih sposobnosti.
Za neke ljude, srednje godine mogu biti vrijeme intenzivnog razmišljanja. Možda se osvrću na svoje godine i pitaju se kakav bi njihov život bio da su krenuli drugačijim putem. Neki ljudi možda žale što nisu izabrali drugačiji karijerni put ili nisu stvorili život o kojem su nekada sanjali. Drugi se mogu prisjećati sretnijih dana u svom životu. Za ljude orijentisane na ciljeve, može biti manje razmišljanja, a više djelovanja. Umjesto da se osvrću na prošle godine, mogu početi užurbano ostvarivati veće ciljeve u drugoj polovini svog života.
Pad sreće
Mnoge studije pokazuju da je sreća oblikovana kao slovo U. Postepen pad sreće počinje u kasnim tinejdžerskim godinama i nastavlja se sve dok pojedinac ne uđe u svoje 40-te. Sreća počinje ponovo rasti u 50-im godinama života. Podaci o pola miliona Amerikanaca i Evropljana potvrđuju ovu tvrdnju. Pojedinci u svojim 60-im godinama izjavili su da nikada nisu bili sretniji, dok su ljudi u svojim 40-im osjećali da su na najnižoj tački u životu. Međutim, ova U-oblikovana krivulja nije univerzalna. Više je prisutna u zemljama s visokim prihodima. Postepen pad sreće može objasniti zašto neki ljudi doživljavaju krizu srednjih godina – oni se nalaze u padu sreće.
Iako podaci sugerišu da ljudi ponovo postaju sretniji kasnije u životu, postoji rašireno uvjerenje da sreća nastavlja opadati kako starimo. Stoga neki ljudi u svojim srednjim 40-im godinama mogu misliti da život može postati samo gori, što može potaknuti krizu srednjih godina.
Kriza srednjih godina naspram depresije
Neki ljudi mogu doživjeti depresiju tokom srednjih godina i svoje depresivno stanje nazvati krizom srednjih godina. Prema podacima Centara za kontrolu i prevenciju bolesti, žene u dobi između 40 i 59 godina u Sjedinjenim Državama imaju najviše stope depresije (12,3%) od svih grupa prema dobi i spolu. Stope samoubistava su najviše tokom srednjih godina – posebno kod bijelih muškaraca. Ljudi u dobi između 45 i 54 godine češće umiru zbog samoubistva nego bilo koja druga starosna grupa. Da li kriza srednjih godina uzrokuje depresiju? Da li depresija uzrokuje krizu srednjih godina? Ili se depresija koju ljudi doživljavaju tokom srednjih godina jednostavno naziva krizom srednjih godina? Slično, da li kriza srednjih godina povećava rizik od samoubistva? Niko sa sigurnošću ne zna da li je kriza srednjih godina odvojena od krize mentalnog zdravlja koja bi se mogla dogoditi u bilo kojoj fazi života pojedinca.
Pozitivni aspekti krize srednjih godina
Studija iz 2016. godine, objavljena u Međunarodnom časopisu za bihevioralni razvoj, otkrila je pozitivnu stranu krize srednjih godina – radoznalost. Istraživači su otkrili da ljudi koji su doživjeli krizu bilo da je riječ o krizi četvrtine života ili krizi srednjih godina doživljavaju pojačanu radoznalost prema sebi i širem svijetu oko sebe. Neizvjesnost i uznemirenost koje su učesnici doživjeli donijeli su otvorenost za nove ideje, što je moglo dovesti do uvida i kreativnih rješenja. Ta radoznalost mogla bi dovesti do novih otkrića ili novih prilika, što bi mogla biti svijetla strana usred krize.
Kada potražiti pomoć zbog krize srednjih godina
Nemir tokom srednjih godina mogao bi donijeti pozitivne promjene koje ne zahtijevaju profesionalnu pomoć. Možda postajete duhovniji ili odlučujete početi volontirati kako biste osjetili da vaš život ima više smisla. Ali to bi također moglo utjecati na vaše blagostanje. Ako doživljavate psihološku krizu tokom srednjih godina, ne biste je trebali tretirati drugačije od bilo koje druge emocionalne krize. Ako osjećate uznemirujuće simptome koji utiču na vašu funkcionalnost, potražite profesionalnu pomoć.
Kada potražiti pomoć
Evo nekih situacija kada biste trebali razgovarati sa svojim ljekarom ili kontaktirati stručnjaka za mentalno zdravlje:
- Vaša emocionalna uznemirenost ometa vašu sposobnost spavanja ili utiče na apetit.
- Ne možete se koncentrisati na poslu ili ste morali uzeti bolovanje zbog uznemirenosti.
- Vaš stres ili raspoloženje narušavaju vaše odnose, kao što je povećano svađanje s partnerom ili bratom/sestrom.
- Izgubili ste interes za slobodne aktivnosti i hobije.
Ako razmišljate o velikim životnim promjenama, poput prekida dugotrajne veze, promjene karijere ili preseljenja, a vaša želja za tim promjenama proizlazi iz unutrašnjeg nemira povezanog sa srednjim godinam, možda bi bilo dobro razgovarati sa stručnjakom za mentalno zdravlje prije nego što poduzmete taj korak.
Kako pomoći nekome ko doživljava krizu srednjih godina
Ako sumnjate da prijatelj ili član porodice doživljava krizu srednjih godina, postoji nekoliko stvari koje možete učiniti kako biste bili podrška:
- Budite dobar slušalac: Dopustite voljenoj osobi da govori o svojoj uznemirenosti. Slušajte bez osuđivanja i suzdržite se od davanja savjeta na početku.
- Izrazite svoju zabrinutost: Izbjegavajte izjave poput: “Izgledaš kao da prolaziš kroz krizu srednjih godina.” Umjesto toga, postavljajte pitanja koja ne izazivaju osjećaj srama ili optuživanja. Recite nešto poput: “Ne činiš se kao ti u posljednje vrijeme. Jesi li dobro?”
- Razgovarajte o važnosti traženja pomoći: Ohrabrite osobu da razgovara sa svojim ljekarom. Imajte na umu da bi iza promjena koje primjećujete moglo stajati medicinsko stanje. Na primjer, problem sa štitnom žlijezdom mogao bi uzrokovati promjenu raspoloženja. Ili biste mogli primjećivati rane znakove demencije. Ljekar može isključiti medicinske probleme i utvrditi treba li uputiti osobu stručnjaku za mentalno zdravlje.
- Potražite pomoć za sebe: Ako vam je bliska osoba odbila potražiti pomoć, potražite je za sebe. Razgovor sa stručnjakom za mentalno zdravlje može vam pomoći da razvijete plan koji vam omogućava da budete podrška drugoj osobi, a istovremeno postavite zdrave granice za sebe.
- Potražite hitnu pomoć ako je neko suicidalan: Ako neko prijeti da će nauditi sebi ili drugima, odmah intervenišite. Ako je potrebno, odvedite osobu u hitnu pomoć na procjenu. Ako osoba odbija ići u bolnicu, pozovite hitnu pomoć i nemojte je ostavljati samu.
Autor: Amy Morin, LCSW
Preuzeto sa stranice: verywellmind.com
