Način za prevazilaženje strahova i suočavanje s mentalnim poteškoćama
Terapija izlaganjem je oblik bihejvioralne terapije osmišljen kako bi pomogao ljudima da prevaziđu svoje strahove. Ako se, na primjer, plašite zatvorenih prostora, možda izbjegavate vožnju liftom, naročito kada je pun. Ali šta ako radite na najvišem spratu visoke zgrade? Pronalaženje načina da prevaziđete ovaj strah može vam olakšati dolazak i odlazak s posla.
Ako razmišljate o terapiji izlaganjem ili vam je preporučena, korisno je upoznati se s njenim vrstama, tehnikama koje se koriste i stanjima koja može liječiti. Također je korisno razumjeti šta istraživanja kažu o efikasnosti i ograničenjima ove terapije kako biste mogli odlučiti da li je pravi pristup za vas.
Kako funkcioniše terapija izlaganjem
Kada se bojite nekog objekta ili aktivnosti, možda ćete ih izbjegavati. Iako vam to može pomoći da se kratkoročno osjećate bolje, dugoročno može pogoršati strah i anksioznost. Terapija izlaganjem pomaže u prekidanju ciklusa straha i izbjegavanja tako što vas postepeno izlaže izvoru vašeg straha u sigurnom okruženju.
Cilj terapije izlaganjem je da vam pomogne da prevaziđete svoj strah kako određeni objekt, aktivnost ili situacija više ne bi izazivali anksioznost te kako biste se s njima mogli suočiti bez teškoća. “Moto terapije izlaganjem je “Hajde da se naviknemo na osjećaj nelagode’”, kaže Courtney DeAngelis, PsyD, licencirani klinički psiholog na Medicinskom centru Univerziteta Columbia, specijalizovan za ovu vrstu terapije.
Vrste terapije izlaganjem
Terapija izlaganjem može pomoći u liječenju nekoliko stanja, uključujući fobije, generalizirani anksiozni poremećaj i socijalnu anksioznost. Također postoji specijalizovana forma terapije izlaganjem, poznata kao terapija izlaganja i prevencije odgovora (ERP ili Ex/RP), koja može pomoći u liječenju opsesivno-kompulzivnog poremećaja (OKP).
Prema DeAngelis, ERP pomaže osobama s OKP-om da se suoče s neugodnim situacijama i smanje kompulzivne radnje koje koriste za ublažavanje anksioznosti. “Sprečavanjem kompulzije ili rituala, osoba stiče uvid u to da se loše stvari ne dešavaju čak i kada ne slijede OKP ‘pravilo’”, objašnjava DeAngelis.
Istraživanja pokazuju da ERP ima visok stepen uspješnosti u smanjenju simptoma OKP-a, stanja koje se nekada smatralo neizlječivim. Dodatno, istraživanje objavljeno 2021. godine sugeriše da terapija izlaganjem putem virtuelne stvarnosti može pomoći osobama da se bolje angažuju u ovom obliku terapije.
Proces terapije izlaganjem
Terapija izlaganjem može napredovati različitim tempom. Prema DeAngelis, vaš terapeut će vas voditi kroz suočavanje sa strahovima pomoću hijerarhije straha ili “ljestvice” koja služi kao mapa za tretman. Ovo može pomoći u suočavanju s traumom i anksioznošću koje svaki korak procesa može izazvati.
Proces može uključivati:
- Postepeno izlaganje: Postepeno suočavanje s izvorom straha, korak po korak, prelazeći s jedne stepenice ljestvice na drugu. Na primjer, ako se bojite igala, koraci mogu uključivati gledanje slike igle, držanje prekrivene igle u blizini, držanje igle u ruci itd., sve dok ne budete spremni suočiti se s krajnjim strahom, primanjem injekcije.
- Sistematska desenzitizacija: Vaš terapeut može koristiti tehnike sistematske desenzitizacije kako bi vam pomogao da se opustite i priviknete na svaki korak procesa. Ove tehnike mogu uključivati vježbe opuštanja kao što su meditacija, duboko disanje, vođena imaginacija i progresivna mišićna relaksacija.
- Preplavljivanje: Ova metoda podrazumijeva suočavanje s najvišim nivoom straha odjednom. Terapeuti mogu koristiti preplavljivanje ako vaš strah ometa vašu sposobnost normalnog funkcionisanja. Iako ova metoda može brže pomoći u prevazilaženju straha, može biti traumatično iskustvo. Terapeut će ovu metodu razmotriti tek nakon što vaša anksioznost značajno opadne.
Tehnike terapije izlaganjem
Terapeuti koji praktikuju terapiju izlaganjem mogu koristiti različite tehnike. DeAngelis ih opisuje na sljedeći način:
- In vivo izlaganje: In vivo izlaganje uključuje direktno suočavanje sa strašnim podražajem ili situacijom u stvarnom vremenu. Na primjer, ako adolescent osjeća strah od odvajanja od roditelja, ovo može značiti postepeno vježbanje razdvajanja u različitim situacijama (uz vođenje terapeuta i saglasnost roditelja).
- Imaginacijsko izlaganje: Imaginacijsko izlaganje uključuje detaljno zamišljanje situacije koje se osoba plaši. Na primjer, ako imate fobiju od povraćanja, terapeut vas vjerovatno neće potaknuti da pojedete nešto što bi izazvalo povraćanje. Umjesto toga, terapeut može zatražiti da napišete detaljan opis onoga što zamišljate da bi se dogodilo ako biste povratili, možda na javnom mjestu. Terapeut može tražiti da taj scenarij ponovo i ponovo čitate ili slušate. Osnovna ideja je da se osoba toliko navikne na zamišljene situacije da one više ne izazivaju istu razinu anksioznosti.
- Interoceptivno izlaganje: Interoceptivno izlaganje pomaže u suočavanju sa strahom od fizičkih senzacija i obično se koristi u tretmanu paničnih napada. Na primjer, vaš terapeut može tražiti da radite jumping jackove jednu minutu kako bi vam se ubrzao puls. Cilj je da naučite da ubrzan rad srca nije opasan niti znak srčanog udara.
- Izlaganje putem virtuelne stvarnosti: Ovo je noviji pristup koji omogućava suočavanje sa strahovima korištenjem uređaja za virtuelnu stvarnost. Na primjer, ako imate strah od letenja, mogli biste koristiti simulirane videozapise letenja kako biste se pripremili za putovanje avionom.
Stanja koja se mogu liječiti terapijom izlaganjem
Prema DeAngelis, terapija izlaganjem posebno je korisna u liječenju stanja koja izazivaju anksioznost. Ona objašnjava da anksioznost može natjerati osobu da precijeni prijetnju opasnosti ili nelagode, istovremeno potcjenjujući vlastitu sposobnost da se nosi s tom opasnošću ili nelagodom.
“Terapija izlaganjem djeluje na oba ova izazova”, kaže DeAngelis, “tako da osoba može shvatiti da će njena anksioznost prirodno oslabiti s vremenom kada se suoči s neugodnom ili zastrašujućom situacijom, te da može upravljati tom anksioznošću.”
Konkretna stanja i anksiozni poremećaji koje terapija izlaganjem može pomoći u liječenju uključuju:
- Fobije
- Panični poremećaj
- Generalizirani anksiozni poremećaj (GAD)
- Socijalnu anksioznost
- Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP)
- Opsesivno-kompulzivni poremećaj (OKP)
Prednosti terapije izlaganjem
Terapija izlaganjem nudi mnoge prednosti, uključujući:
- Navikavanje: Kako se postepeno i ponavljano izlažete izvoru svog straha, vaša reakcija na njega može s vremenom oslabiti.
- Gašenje: Terapija izlaganjem pruža sigurno okruženje u kojem osoba može naučiti da situacija koje se boji zapravo ne predstavlja stvarnu prijetnju. Na taj način može se oslabiti veza između situacije i negativnog ishoda koji osoba očekuje.
- Emocionalnu obradu: Ovaj oblik terapije može pomoći osobi da istraži i razumije izvor svog straha. Također može pomoći u zamjeni instinktivne reakcije realističnijim mislima i uvjerenjima o situaciji koja izaziva strah, čime se osoba postepeno osjeća ugodnije s vlastitim strahom i anksioznošću.
- Samopouzdanje: S vremenom, terapija izlaganjem može pomoći osobi da shvati kako se može suočiti sa situacijom koje se boji i upravljati anksioznošću koju ta situacija izaziva.
“Terapija izlaganjem može značajno smanjiti simptome anksioznosti, povećati sposobnost ili spremnost osobe da pristupi neugodnim situacijama i ojačati spoznaju da može podnijeti teške situacije.”
— Courtney DeAngelis, PsyD
Efikasnost terapije izlaganjem
“Terapija izlaganjem je tretman zasnovan na dokazima, što jednostavno znači da su istraživanja pokazala da djeluje”, kaže DeAngelis. Empirijski dokazi pokazuju da terapija izlaganjem može pomoći u liječenju anksioznih poremećaja, uključujući fobije, panični poremećaj, socijalnu anksioznost, GAD, PTSP i OKP.
Jedno istraživanje pokazalo je da su ljudi koji su prošli terapiju izlaganjem za liječenje fobija imali manje simptoma ne samo odmah nakon tretmana, već i osam godina kasnije. To sugeriše da terapija izlaganjem ima dugoročne koristi.
Ograničenja terapije izlaganjem
Suočavanje sa strahovima može biti teško, pa terapija izlaganjem može biti neugodno i izazovno iskustvo. Kada se podvrgavate ovoj terapiji, DeAngelis ističe: “Važno je razumjeti da cilj terapeuta nije da vas muči, već da budete spremni tolerisati neugodne situacije ili podražaje koje ste izbjegavali.”
Terapija izlaganjem također može imati određene nedostatke:
- Simptomi se mogu vratiti: Kod nekih pacijenata simptomi se mogu vratiti s vremenom, naročito ako se terapija prekine prerano.
- Simulirani uslovi ne odražavaju uvijek stvarnost: Uvjeti u terapiji izlaganjem ne moraju uvijek biti isti kao stvarne situacije. Na primjer, osoba s PTSP-om može se uspješno nositi sa simuliranom situacijom u terapeutovoj ordinaciji, ali možda neće moći podnijeti stvarnu situaciju u stvarnom životu.
Uprkos ovim ograničenjima, terapija izlaganjem vrijedan je tretmanski pristup jer istraživanja potvrđuju njenu efikasnost. Zapravo, jedno od njenih ograničenja je to što se ne koristi dovoljno često. Mnogi terapeuti nemaju formalnu obuku iz terapije izlaganjem, zbog čega nisu u mogućnosti primijeniti je u radu s pacijentima koji imaju anksiozne poremećaje.
Kako započeti terapiju izlaganjem
Ako želite potražiti terapiju izlaganjem, započnite traženjem kvalifikovanog terapeuta, psihologa ili psihijatra obučenog za ovu vrstu terapije. Možete zamoliti svog porodičnog ljekara za preporuku ili potražiti stručnjaka putem lokalnih ili državnih udruženja za mentalno zdravlje.
Zajedno s terapeutom definišite ciljeve terapije i nastojte izgraditi snažan, povjerljiv odnos.Dobar terapeutski odnos ključan je za terapiju izlaganjem jer se trebate osjećati sigurno i podržano dok se suočavate sa svojim strahovima.
Zaključak
Ako imate strah koji vam ometa život, terapija izlaganjem može vam pomoći u njegovom prevazilaženju. Iako može biti zastrašujuće suočiti se sa svojim strahovima, terapeut vas može voditi kroz proces i opremiti vas alatima za upravljanje anksioznošću koju osjećate.
„Velika je nagrada za one koji su spremni jahati val anksioznosti i ponovo se početi osjećati bolje u svom svakodnevnom životu“, kaže DeAngelis.
Autor: Sanjana Gupta
Preuzeto sa stranice: verywellmind.com
