Odlučiti da ste spremni da krenete na psihoterapiju ogroman je prvi korak. Vrijedi odvojiti trenutak da priznate ovu odluku jer je to odluka koja će vam vjerovatno promijeniti život. Međutim, koraci do pronalaska psihoterapije koja vam je potrebna mogu biti prilično zastrašujući. Posebno, odabir prave vrste terapije za vas može biti iscrpljujuće.
Postoji mnogo različitih vrsta psihoterapije, a ona koja vam je potrebna zavisi od toga šta želite izliječiti u sebi. Ovaj članak će objasniti kako možete odabrati najbolju za svoje potrebe.
Važnost odabira prave psihoterapije za vas
Odabir odgovarajuće vrste psihoterapije ključno je za postizanje vaših terapijskih ciljeva, što vam pomaže da se brže osjećate bolje. Također, psihoterapija može biti i vrlo skupa.
Jasno razumijevanje koja psihoterapija je prava za vas može vam uštedjeti vrijeme i novac. Postoji mnogo različitih razloga zbog kojih možda tražite terapiju. Naravno, odlazak na psihoterapiju je dobra ideja ako vam je dijagnosticiran mentalni poremećaj, ali to nije uslov. Možda imate problema u međuljudskim odnosima, liječite se od traume, pokušavate se osloboditi ovisnosti ili vam je potrebna dodatna podrška zbog stresnog događaja u životu. Ili, možda doživljavate sve navedeno.
Bez obzira na razlog, razumijevanje zašto ste spremni da krenete na psihoterapiju pomoći će vam da identifikujete koju vrstu terapije trebate.
Kako da znate koju vrstu psihoterapije trebate?
Ljudi često traže terapiju kada se osjećaju preplavljeno i opterećeno svojim emocijama. Donošenje odluke o tome šta tačno želite iz tog iskustva može dovesti do još većeg stresa.
Potpuno je normalno osjećati stres, i u redu je ako ne znate koju vrstu terapije trebate.
Razmislite o stvarima na kojima želite raditi
Razmotrite pisanje tri glavne stvari na kojima biste željeli raditi na psihoterapiji. Na primjer, možda su to gubitak roditelja, stres zbog započinjanja novog posla i općenito osjećaj anksioznosti na dnevnoj bazi. To bi značilo da tražite podršku za tugu, stres i anksioznost.
Zatim možete pretraživati internet za terapeute koji su specijalizovani za ta područja i zakazati konsultaciju s njima. Možda biste željeli koristiti online direktorij terapeuta, koji je u suštini virtuelni imenik terapeuta, ako želite sami odabrati svog terapeuta.
Tokom konsultacije možete ih pitati koju vrstu terapije praktikuju i zašto bi bila dobra za vas. Stručnjaci za mentalno zdravlje ne očekuju da klijenti budu stručnjaci i rado će vam pružiti uvid u svoj rad.
Također, možete se prijaviti za online terapijske usluge, koje vas obično povezuju s terapeutom na osnovu informacija koje date prilikom prijave. Mnoge online terapijske platforme nude širok spektar terapeuta specijalizovanih za različite probleme, dok neke nude tretman za specifične poremećaje poput anksioznosti i depresije. Ovo može biti posebno korisno ako ste sigurni da vam je potreban tretman za određeni mentalni problem.
Različite vrste psihoterapije
Postoji mnogo različitih vrsta terapije, što može dodatno otežati odabir prave metode za vas. Ne brinite! U nastavku ćete pronaći informacije o tri popularne terapijske metode.
Kognitivno-bihevioralna terapija
Kognitivno-bihevioralna terapija (CBT) je popularan, strukturiran i ciljno orijentisan oblik razgovorne terapije koji je dokazano efikasan u liječenju mnogih mentalnih poremećaja, uključujući depresiju, anksioznost, zloupotrebu supstanci, poremećaje ishrane i poremećaje ličnosti.
CBT je direktan pristup koji se fokusira na prepoznavanje i mijenjanje negativnih ili neproduktivnih misli, netačnih percepcija o sebi i drugima te štetnih temeljnih uvjerenja. Smatra se kratkoročnom terapijom, pri čemu tretman obično traje između tri i četiri mjeseca.
Ako tražite visoko strukturirane terapijske sesije koje se fokusiraju na sadašnjost i rješavanje problema koji trenutno ometaju vaše svakodnevno funkcionisanje, kognitivno-bihevioralna terapija bi mogla biti dobar izbor za vas.
Psihodinamička terapija
Psihodinamička terapija je oblik razgovorne terapije koji se fokusira na ličnu historiju i nesvjesne procese klijenta, kao i na odnos između klijenta i terapeuta. U ovom tretmanu vjeruje se da su mnogi ljudski stavovi o sebi i drugima nesvjesni i oblikovani kako djetinjstvom, tako i genetikom.
U psihodinamičkoj terapiji istražuju se klijentova prošla iskustva, a njihove nesvjesne misli i osjećaji se otkrivaju i analiziraju. Na taj način klijent stiče uvid u korijene svojih trenutnih ponašanja i emocija te načine kako ih obraditi i riješiti u budućnosti.
Psihodinamički terapeut koristi informacije koje dobija iz klijentovih osjećanja prema terapeutu, kao i iz sopstvenih osjećaja prema klijentu, kako bi usmjerio tretman. Korištenje terapijskog odnosa na ovaj način pruža vrijedan materijal i omogućava terapeutu da razmotri kako drugi mogu doživljavati klijenta izvan terapijske sobe, što može dati dublji uvid u probleme s kojima se klijent suočava.
Krajnji cilj psihodinamičke terapije jeste da pomogne klijentu u smanjenju simptoma i povećanju osjećaja autentičnosti i jedinstvenosti.
Ako osjećate da imate nerazriješene emocije ili iskustva iz prošlosti koja biste željeli istražiti, psihodinamička terapija bi mogla biti pravi izbor za vas.
Somatska terapija
Somatska terapija je tretman koji postaje sve popularniji, a uključuje klijentov um, ali i tijelo. Često se preporučuje za liječenje trauma, a može obuhvatati metode kao što su somatsko proživljavanje (tjelesno proživljavanje), desenzitizacija i reprocesiranje pokretima očiju (EMDR) i brainspotting.
Somatsko proživljavanje se temelji na uvjerenju da tijelo pohranjuje stres i sjećanje na traumatične događaje, te se fokusira na tjelesne senzacije povezane s tim iskustvima. Svjesnim istraživanjem i proživljavanjem tih fizičkih senzacija, somatsko proživljavanje pomaže klijentima da obrade i oslobode svoju traumu.
Desenzitizacija i reprocesiranje pokretima očiju (EMDR) koristi bilateralnu stimulaciju, seriju pokreta očiju, zvukova ili tapkanja koji stimulišu obje strane mozga, kako bi pomogla ljudima da obrade svoju traumu. Ideja je da kombinacija pokreta očiju i svjesnog prisjećanja traumatičnog događaja smanjuje emocionalni intenzitet tog sjećanja.
Brainspotting koristi klijentovo vidno polje kao način obrade traume, uključujući sjećanja, emocije i tjelesne senzacije povezane s traumatskim događajem. Kao i druge somatske metode, brainspotting se zasniva na konceptu da se trauma „zaglavljuje“ u tijelu, posebno u dijelu mozga odgovornom za učenje, emocije i svijest. Brainspotting se fokusira na otklanjanje tih blokiranih odgovora bez potrebe da klijent ponovo „proživljava“ traumu.
Ako trenutno pokušavate prevazići posljedice traumatskog iskustva, somatska terapija bi mogla biti najbolji izbor za vas.
Šta ako ste već na terapiji i želite isprobati nešto novo?
Možda već radite s terapeutom i pitate se da li je njihov pristup pravi za vas. To je potpuno normalno.
Obavijestite svog terapeuta da imate takve nedoumice. Dio uloge terapeuta jeste da vam pruži uvid u terapijski proces i podrži vas na putu ozdravljenja. Može se ispostaviti da ste već na pravom terapijskom putu, ali da još niste dovoljno dugo u tretmanu da biste osjetili značajna poboljšanja. Također, možete zajedno zaključiti da terapija koju ste do sada imali nije ono što vam je trenutno potrebno.
Uvijek je u redu napraviti promjenu
Također, moguće je da vam tretman kao takav odgovara, ali vam terapeut jednostavno nije dobar izbor. Ili možete otkriti da biste željeli isprobati potpuno drugačiju terapijsku metodu. Sve su to normalne stvari, i nema ništa loše u tome da prilagodite svoj tretman svojim potrebama.
Završna riječ
Postoji nekoliko stvari koje vam mogu pomoći dok prolazite kroz svoj proces ozdravljenja. Prvo, uvijek možete probati jednu ili dvije sesije s terapeutom da vidite da li vam njihov stil i tehnika odgovaraju.
Također, uvijek možete promijeniti terapeuta. Pronalazak terapeuta je vaš put, i može biti iscjeljujuće iskoristiti svoju autonomiju i praviti prilagođavanja usput. Nemojte se obeshrabriti ako potraje dok ne pronađete „pravog“ terapeuta za sebe. To je proces, i nije svaki terapeut dobar izbor za svakoga.
Autor: Julia Childs Heyl, MSW
Preuzeto sa stranice: verywellmind.com
