Kako se možete usmjeriti ka većoj ravnoteži i pozitivnijim emocijama?
Ključne tačke:
- Ono čemu posvećujete pažnju oblikuje vašu svjesnost i iskustva u životu.
- S većom svjesnošću možete naučiti da fleksibilnije razmišljate o stvarima i odgovarate na nove i drugačije načine.
- Novi izbori mogu ojačati alternativne neuronske puteve i izgraditi nove navike ka većem blagostanju.
Učenje jednostavnih načina razmišljanja o sebi i svojim iskustvima može dovesti do veće ravnoteže i poboljšanog blagostanja. Ovo nije pitanje popravljanja sebe, već obraćanja pažnje na to gdje usmjeravate svoju pažnju.
O čemu ste danas razmišljali? Iz kojih perspektiva ste to posmatrali? Na primjer, dok pišem ovaj članak, 11:25 je ujutro i primjećujem da razmišljam kako jutros nisam postigla dovoljno važnih zadataka. Realnost je da sam već vježbala, pomogla djetetu sa poteškoćama u rasporedu i odgovorila na nekoliko e-mailova. Kako bih mogla preusmjeriti svoju pažnju kako bi sebi pružila veću prostranost, samoprihvaćanje i blagostanje?
Pozitivna psihologija, prakse mindfulnessa i duhovna razumijevanja otkrivaju da ono na šta se fokusiramo, pojačavamo (Orenstein, 2021). S većom svjesnošću možemo birati razumijevanje iskustava na alternativne načine. Ne nužno ignorišući svoje slabosti, već mijenjajući način na koji se posmatramo i usvajajući saosjećajniji pogled na sebe.
Mnogi od nas primjećuju da ponekad imamo misli koje nam ne koriste. Da bismo obnovili naše razmišljanje na korisnije načine, možemo naučiti kako prekinuti uobičajeni ciklus. Možemo primijetiti svoje misli, a zatim ih namjerno preusmjeriti ka razumijevanju i perspektivama koje nude poboljšanu ravnotežu, saosjećanje i pozitivne emocije.
Možda se pitate zašto bi mijenjanje vaših uobičajenih misli i reakcija imalo značaj. Neuroznanost otkriva da neuroni (putevi) u mozgu djeluju zajedno i ponavljaju se. Dakle, kada se upustite u poznatu naviku, misao ili ponašanje, taj već utabani put stvara automatski, lako korišten put koji postaje vaš “odabir”. Ljudi imaju tendenciju ponavljanja istih obrazaca, koristeći te poznate puteve iznova i iznova. Na primjer, kada osjećate strah, možda ćete uobičajeno posegnuti za grickalicama; možete se naljutiti i reagovati neljubaznim ponašanjem prema voljenim osobama; kada pogriješite, možete sebe označiti kao glupog ili nesposobnog.
Kada zauzmete svjesniji stav, smireno obraćajući pažnju na svoje misli, možete postati svjesni svojih utabanih navika – gdje vam koriste i gdje ne. Možete početi primjećivati i mijenjati te uobičajene obrasce, birajući svjesnije, ljubaznije i samoprihvaćajuće misli i ponašanja. Postepeno, ti novi izbori mogu ojačati alternativne neuronske puteve u vašem mozgu i postati nove navike koje će vas potaknuti ka većem blagostanju i napretku.
Svjestan (mindful) stav može vam omogućiti veću fleksibilnost u razumijevanju i mijenjanju perspektiva o situacijama u kojima se nalazite (Carson & Langer, 2006). Svjestan stav može vam pomoći da se prilagodite situacijama s većim smislom i samoprihvaćanjem, omogućujući vam veće učenje iz grešaka i bolje izbore.
5 praksi koje mogu pomoći u smanjenju negativnog razmišljanja i postizanju veće ravnoteže
- Pružite sebi prilike za nove početke. Da li sebe posmatrate kao “gotov proizvod” ili “rad u toku”? Ako vjerujete da imate potencijal za promjenu, tada učenje i sagledavanje stvari iz alternativnih perspektiva može podstaknuti kontinuirani lični rast. Istraživanja dr. Ellen Langer sa Univerziteta Harvard pokazuju da jednostavno prelazak sa rigidnog jezika kao što je ovo je ili ja sam na riječi mogućnosti poput ovo bi moglo biti ili ja bih mogao/la biti, može stvoriti alternativne mogućnosti (Carson & Langer, 2006). Ova proširena prostranost stvara prilike za ličnu promjenu i prihvatanje sebe i drugih.
- Potražite humor. Ponekad, pozivajući sebe da primijetite šta je smiješno u nekoj situaciji može vam pomoći da reagujete svjesnije. Studija sa Univerziteta Stanford (McClure, 2011) pokazala je da humor može olakšati promjene u perspektivi, pomažući ljudima da preispitaju situacije i pređu na nove misli i scenarije. Naravno, ozbiljnost ima svoje mjesto, ali ponekad humor može biti strategija za preusmjeravanje pažnje i perspektive.
- Razmotrite druge perspektive i mogućnosti. Postoji mnogo načina da se ovo postigne. Na primjer, posmatrajući situaciju kroz optimističniji objektiv – je li ovo zaista najgora stvar koja vam se dogodila, ili je to težak, ali manji problem koji možete prevazići kao što obično radite? Razmotrite druge opcije i procijenite ih. Razgovarajte s nekim kome vjerujete da biste raspravili druge mogućnosti.
- Primijetite i cijenite ono što je dobro. Svaki dan zapišite pet stvari na kojima ste zahvalni – ove stavke mogu biti trivijalne i jednostavne ili dublje. Istraživanja pokazuju da uzimanje trenutka za postajanje svjesnim zahvalnosti može povećati pozitivne emocije i blagostanje (Emmons & McCullough, 2003; Ben Shahar, 2012).
- Usporite, probudite se i dišite. U jednom ili više trenutaka tokom dana: Pauzirajte da biste obratili pažnju dok udišete dar zahvalnosti za nešto ili nekoga u svom životu, a zatim izdahnite tu zahvalnost.
Odricanje odgovornosti: Ovaj članak je napisan samo u informativne svrhe. Nijedan sadržaj nije zamjena za konsultaciju s kvalifikovanim stručnjakom za mentalno zdravlje ili zdravstvenim radnikom.
Autor: Ilene Berns-Zare PsyD
Preuzeto sa stranice: psychologytoday.com
