»Čovjek je ono što misli tokom čitavog dana« napisao je američki esejist, Ralph Waldo Emerson. To je samo jedna od nebrojenih izreka o snazi naših misli. Znani i neznani, potpisani i nepotpisani autori dali su svoj doprinos jednom od najzanimljivijih poglavlja ljudske psihologije.
„Misliš li da možeš ili misliš da ne možeš; u oba slučaja si u pravu“ poznata je izreka iz arsenala suvremene teorije o pozitivnom razmišljanju. A naučnici koji su proučavali utjecaj misli na naše tijelo, odavno su konstatovali istinu koja bi mogla biti izrečena otprilike ovako:
„Pogledam li tvoje tijelo danas, znam kakve su bile tvoje misli jučer. Poznavajući tvoje misli danas, mogu naslutiti kako će sutra izgledati tvoje tijelo.”
Nevjerojatno je snažna i uska veza naših misli i našega tijela, naših strahova, strepnji, razočaranja ili radosti u odnosu na sve one promjene na tkivima, organima i organskim sistemima. Nažalost, o toj se vezi govori i piše mnogo manje nego što bi trebalo.
Psiha stvara bolest
Jedna studija iz 1987. godine (M.R. Jansen, Yale Sveučilište) potvrdila je da se rak dojke širi brže među ženama koje osjećaju izrazito beznađe i frustracije u životu, strah ili druge negativne emocije.
Malo je poznato da su emocionalni faktori snažno povezani s reumatoidnim artritisom. Ovaj poremećaj čini se pogađa žene koje imaju sklonost potisnuti svoje osjećaje, koje, umjesto da se razljute i suoče s ozbiljnim emocionalnim problemima, prihvaćaju pasivnost i potištenost kao reagiranje na životne probleme.
Uska je veza između emocija, položaja tijela i mnogih ortopedskih tegoba koje se javljaju. Nervozne i frustrirane osobe drže glavu na poseban način, neprirodno, uz stalnu prenapregnutost mišića vratne kralješnice. Takvo držanje uzrokuje oštećenja na kralješnici. Iz sličnih razloga utučeni, žalosni, nesigurni i bezvoljni ljudi imaju spuštenu grudnu kralješnicu. „Katkada već po rendgenskoj snimci kralješnice pacijenta mogu naslutiti o kakvom se psihološkom profilu radi – kaže japanski ljekar Kazuhiro MinatiYa – Vrijedi i obrnuto: po ponašanju pacijenta često unaprijed zaključim kakva bi mogla biti slika njegove kralješnice.“
Naša velika prilika
Placebo učinak nije više obavijen velom misterije, detaljno je naučno obrađen i objašnjen. Ukratko, kažu eksperimenti, ako dobiju placebo, tj. lažan lijek, 30% pacijenata će doživjeti isto djelovanje kao da su primili stvarno sredstvo protiv bolova.
Na kakvu to praksu usmjerava ovaj podatak? Na cijeli niz novih metoda liječenja kji se baziraju na snazi (pozitivnih) misli.
Radost i ispunjenje čine nas zdravima. To znači, zaključuju naučnici, da se granica između biologije i psihologije ne može sa sigurnošću povući.
William James, otac američke psihologije rekao je:
„Što god utisnete u podsvijest, to će pomaknuti i nebo i zemlju kako bi se ostvarilo. Stoga, u podsvijest morate odašiljati samo ispravne ideje i stvaralačke misli.“
Ako Vam se ovaj savjet čini suviše poetičnim i nestvarnim, evo i dokumentiranih primjera iz stručne i naučne literature.
Sedamdesetih godina, u poznatom nizu eksperimenata u Mennigerovoj klinici, indijski jogi Swami Rama, pokzao je sposobnost da po volji mijenja svoj srčani ritam od 70 do 300 udaraca u minuti, dakle do brzine daleko iznad normalne. Metodom bio-fidbeka može se naučiti da se upravlja neželjenim procesima. Tako pacijenti koji pate od krvnog pritiska, uče regulisati promjer svojih krvnih žila, reagirajući na svjetlosne signale koji im kažu da li su im krvne žile previše proširene ili sužene.
Smijeh je zdravlje
Ako se smijete i smiješite, zapravo čudesno djelujete na svoje zdravlje nizom fizičkih i mentalnih faktora. Nije samo osjećaj radosti taj koji pridonosi zdravlju, nego je i direktni utjecaj smijeha na tijelo siguran. Primjer:
• Dok se smijete, aktivirate i jačate trbušne mišiće i dijafragmu.
• Kretnje trbuha produbljuju vaše disanje, a to pojačava dotok kisika u vaše tijelo i poboljšava cirkulaciju.
• Smijanje proširuje krvne žile što ubrzava zacjeljivanje tkiva.
• Ako se smiješite i smijete, stimulirate proizvodnju endorfina (prirodnih tjelesnih sredstava protiv bolova), a to stvara osjećaj ushićenja.
• Kad se smijete, pomažete svom limfnom sistemu da se riješi otpadnih tvari, trošite masnoće i opuštate mišiće.
Emocije i imunitet
Mnogi ljekari i psiholozi vjeruju da postoji životno važan odnos između vaših emocija i načina na koji funkcionira vaš imunološki sustav. Negativne emocije poput krivnje, beznađa, potisnutog bijesa i straha česte su među oboljelima od bilo koje bolesti i mogu oslabiti sposobnost organizma da se bori protiv infekcije. Vjeruje se da ćete biti zdraviji ako učinite sve što možete kako biste zadržali pozitivan stav.
Trenuci neraspoloženja i potištenosti neizbježni su i čovjek sebi ne smije predbacivati što ga katkada obuzimaju ova stanja, ali mora steći naviku eliminiranja negativni misli. U tome mnogo pomažu, slažu se naučnici i psihoterapeuti, vježbe opuštanja, fizičke vježbe i molitve.
Naučnici medicinskog odjela Univerziteta Nebraska zaključili su nakon mnogh eksperimenata da stariji ljudi – muškarci i žene – koji imaju najmanje jednu dobru prijateljicu kojoj se mogu povjeriti, pokazuju bolje funkcioniranje imunološkog sistema, niži nivo kolesterola te manje mokraćne kiseline u krvi, odnosno da stres na njih puno manje djeluje nego na ljude koji nemaju pored sebe osobu od povjerenja.
Dobri međuljudski odnosi i prijateljstva su za žene, ako ne najizrazitije sredstvo daljnjeg razvoja, onda svakako na drugom ili trećem mjestu po važnosti. Stoga mnoge žene svoje brakove posmatraju kao bitan preduslov za ostvarenje sreće u životu.
Kako promijeniti svoje misli?
Ovo jednostavno pitanje ostavljamo za kraj. Odgovor površnih iscjelitelja, šarlatana i lovaca na brzu zaradu u pravilu je vrlo jednostavan i glasi:
„Mislite pozitivno i vaš će se život promijeniti! Odmah, od ovoga trenutka postat ćete druga osoba!“
Nažalost, stvari nisu tako jednostavne. Bilo bi to kao kad biste ljekaru početniku rekli neka samo zamisli sebe kao vrhunskog primarijusa i od sutra će njegova vještina biti savršena.
Ne ide to baš tako. Konkretno, može neko usredotočiti sve svoje misli na to da će od sutra biti vitak i riješiti se pretilosti, ali ako ne počne sa sistematskom promjenom prehrambenih navika i redovnim vježbanjem, nikakve pozitivne misli neće promijeniti njegovo tijelo i njegovu fiziologiju.
Malo je vrijednih stvari koje nam padaju s neba i preko noći. Bez muke, strpljenje i napora. Ali, ne treba se zbog toga obeshrabriti, baš kao što se obeshrabriti ne smije niti ljekar početnik na startu svoga dugog puta prema medicinskom geniju. Postoje remekdjela nastala u trenutku inspiracije, ali većina vrijednih dostignuća zahtijevala je dugotrajan i strpljiv rad. A upravo takav dugotrajan i strpljiv rad zahtijeva i mijenjanje sebe, svojih navika, misli i stavova.