Anksioznost nije samo osjećaj zabrinutosti ili nervoze – ona je često praćena brojnim neugodnim i uznemirujućim fizičkim simptomima. Postoji više različitih tipova poremećaja koji su povezani sa takvim fizičkim manifestacijama anksioznosti, uključujući generalizovani anksiozni poremećaj (GAP), socijalni anksiozni poremećaj (SAP), panični poremećaj i specifične fobije.
Neki od glavnih fizičkih simptoma anksioznosti mogu uključivati:
Napetost mišića
Napetost mišića povezana s normalnom anksioznošću može uključivati kratkotrajno napinjanje mišića leđa i vrata, koje se opušta kada prijetnja prođe. Napetost mišića koju opisuju osobe s anksioznošću, s druge strane, može uključivati stalne bolove u prenapregnutim mišićima ramena, leđa, vrata i vilice. Ova napetost može uključivati i nemirno pomicanje napetih nogu ili škrgutanje zubima.
Ove manifestacije napetosti mišića ne popuštaju u odsustvu prijetnje. Umjesto toga, one traju sve dok se ne primijene određene tehnike opuštanja ili svjesnosti, ili dok se ne uzmu lijekovi koji pospješuju opuštanje.
Problemi s probavom
Crijeva također drže i izražavaju anksioznost. To se može manifestovati kao nespecifična uznemirenost želuca, izražena mučnina, zatvor ili proljev. Problemi s probavom mogu imati posebno negativan uticaj na svakodnevno funkcionisanje.
Osim što su sami po sebi neugodni i ometajući, ovi simptomi mogu pojačati brige o postojanju medicinskog oboljenja.
Glavobolja i vrtoglavica
Psihološka uznemirenost povezana s anksioznošću uključuje stalnu opštu zabrinutost ili strah od specifičnih situacija. Misli se mogu vrtjeti oko jedne teme u spirali iščekivanja i straha, ili neprestano prelaziti s jednog pitanja ili scenarija na drugi. Ovo psihološko iskustvo može rezultovati, doslovno, glavoboljom i vrtoglavicom.
Razdražljivost
Napetost povezana s anksioznošću može se manifestovati kroz ponašanje kao što je razdražljivost ili fizički kao drhtanje. Nemir ili nervoza mogu biti očitiji promatračima nego osobi koja ih doživljava u nekim slučajevima.
Umor
Hronična briga je, jednostavno rečeno, iscrpljujuća, pa je uobičajeno da osobe s anksioznošću osjećaju umor. Međutim, ponekad briga ili drugi fizički simptomi anksioznosti pridonose teškoći kod uspavljivanja ili ostanka u snu. Kratkoročno, ovo može imati negativne posljedice na druge aspekte fizičkog i psihološkog blagostanja.
Kod osoba koje doživljavaju čak i blage poremećaje sna, liječenje anksioznosti će vjerovatno uključivati promjene u rutini prije spavanja.
Kratkoća daha
Uz povećan broj otkucaja srca, povišen krvni pritisak, znojenje i/ili vrtoglavicu, može se pojaviti i kratkoća daha. Kratkoća daha kao simptom anksioznosti češće se javlja kao dio paničnog napada.
Kako anksioznost utiče na vaše tijelo
Anksioznost donosi psihološke i fizičke simptome od kojih oba mogu biti preintezivna. U iščekivanju budućih prijetnji, tijelo se priprema za trenutak borbe ili bijega. Mozak aktivira srce, pluća i mišiće kako biste bili spremni za borbu ili bijeg. Zbog toga srce brže kuca, počinjete se znojiti, a mišići se napinju, uz druge nesvjesne reakcije.
Anksiozni poremećaji karakterizirani su stalnim i intenzivnim fizičkim simptomima. Razmatranje ovih reakcija je posebno važno prilikom dijagnosticiranja anksioznih poremećaja.
Zapravo, kako bi se zadovoljili formalni kriteriji za generalizovani anksiozni poremećaj (GAP), na primjer, anksioznost mora biti povezana s brojnim fizičkim simptomima. Kod djece, prisustvo čak i jednog od ovih simptoma je dovoljno za postavljanje dijagnoze.
Da li je to anksioznost ili nešto drugo?
Iako anksioznost može dovesti do brojnih fizičkih simptoma, postoje i medicinska stanja koja ponekad mogu djelovati kao anksioznost. Neka medicinska stanja koja mogu izazvati simptome slične anksioznosti uključuju probleme sa srcem, astmu, dijabetes, hipertireozu i neurološke poremećaje. Ljekar može procijeniti vaše simptome i isključiti eventualne medicinske uzroke.
Uticaj anksioznosti
Anksioznost može imati uticaj na fizičko i mentalno zdravlje, naročito kada je dugotrajna. Udruženje za anksioznost i depresiju Amerike (ADAA) sugeriše da su osobe koje imaju anksioznost izložene povećanom riziku od različitih zdravstvenih problema.
Istraživanja su također pokazala da je prisustvo većeg broja simptoma anksioznosti povezano s većim rizikom od razvoja:
• astme
• problema s leđima
• kardiovaskularnih problema
• migrena
• čireva
• problema s vidom
Anksioznost može također doprinijeti drugim problemima, uključujući hronični bol, probavne smetnje, depresiju, socijalne probleme i upotrebu psihoaktivnih supstanci.
Liječenje anksioznosti
Liječenje anksioznosti može varirati u zavisnosti od specifičnog stanja koje imate, kao i prirode i težine vaših simptoma. U većini slučajeva, liječenje emocionalnih, ponašajnih i fizičkih simptoma anksioznosti uključuje lijekove, terapiju ili kombinaciju oba pristupa.
Lijekovi
Lijekovi mogu biti korisni za ublažavanje fizičkih simptoma anksioznosti. Benzodiazepini imaju sedativni učinak i mogu pružiti brzo olakšanje fizičkih efekata anksioznosti.
Međutim, ovi lijekovi mogu izazvati zavisnost, zbog čega se često propisuju za kratkotrajno olakšanje. Mogu se također propisati i drugi lijekovi, uključujući antidepresive i beta blokatore.
Psihoterapija
Različite vrste terapije u kojima je akcenat na razgovoru također mogu biti korisne za ublažavanje simptoma anksioznosti.
• Kognitivno – bihevioralna terapija (KBT) često se koristi za liječenje anksioznih poremećaja i uključuje prepoznavanje i promjenu načina na koji ljudi misle i reaguju na izvore anksioznosti.
• Terapija izlaganjem je oblik KBT-a u kojem se osobe postepeno izlažu izvoru svoje anksioznosti. S vremenom, osjećaji anksioznosti počinju opadati.
Imajte na umu
Fizički simptomi se smatraju manifestacijom anksioznosti samo ako se ne mogu bolje objasniti prisustvom medicinskog stanja. Stoga je pažljiva procjena i od strane ljekara i od strane stručnjaka za mentalno zdravlje najsigurniji način za razlikovanje njihovog uzroka.
Anksiozni poremećaji su prilično česti, ali često ostaju bez dijagnoze i neliječeni. Budući da žene imaju tendenciju da češće iskuse simptome u odnosu na muškarce, stručnjaci sada preporučuju da se sve žene i djevojke od 13 godina i starije pregledaju na anksioznost tokom rutinskih preventivnih pregleda. Razgovarajte sa svojim ljekarom ako imate simptome jer anksioznost može da se pogorša tokom vremena. Rano intervenisanje može poboljšati vaše svakodnevno funkcionisanje i mentalno blagostanje.
Fizičke tegobe koje su simptomatske za problem s anksioznošću nisu ništa manje neugodne od onih koje se pripisuju medicinskom stanju. Srećom, kako budete prolazili kroz liječenje anksioznosti, simptomi i vaša sposobnost suočavanja s njima će se poboljšati.
Autor: Deborah R. Glasofer, PhD
Preuzeto sa stranice: verywellmind.com
