Razumijevanje povezanosti između okruženja i mentalnog zdravlja
Naše okruženje oblikuje mnogo više od naših svakodnevnih navika. Ono utiče na sve od načina na koji razmišljamo do toga kako se osjećamo i funkcionišemo. Zamislite kako buka s ulice može otežati fokusiranje na posao, ili kako osvjetljenje u kancelariji može uticati na vašu pažnju. Okruženje i mentalno zdravlje su duboko povezani.
Mjesta na kojima provodimo mnogo vremena — dom, posao, škola, pa čak i društveni prostori — mogu značajno uticati na naše mentalno blagostanje. U psihologiji, to se naziva okolišni faktori mentalnog zdravlja. Ovi faktori su glavna oblast proučavanja u oblasti okolišne psihologije.
Da li vaše okruženje doprinosi vašem blagostanju? Ili narušava vaše mentalno zdravlje? Ključno je da prepoznate okolišne faktore koji vas mogu psihološki pogoditi. Time možete steći uvid u to da li mjesta koja često posjećujete doprinose vašem mentalnom zdravlju ili ga narušavaju. Osim toga, to vam može pomoći da uočite znakove da je potrebna promjena kako biste se osjećali bolje — mentalno, fizički i emocionalno.
Okruženje i mentalno zdravlje
Prostori u kojima živite i radite duboko utiču na vaše mentalno zdravlje od nivoa stresa do općeg raspoloženja. Na koji način tačno? Veza između okruženja i mentalnog zdravlja je složena, ali u mnogim slučajevima, okolišni faktori utiču na mentalno zdravlje tako što mijenjaju strukturu i funkciju mozga.
Izlaganje različitim okruženjima može fizički uticati na neuronske puteve u mozgu povezane s kognitivnom funkcijom, regulacijom raspoloženja i stresom.
Istraživanja o djeci to potvrđuju: djeca koja odrastaju u nepovoljnim okruženjima često imaju ometen razvoj mozga, što povećava rizik od problema s pamćenjem, teškoća u učenju i problema u ponašanju.
Okolišni faktori također mogu psihološki uticati na naše mentalno zdravlje. Okruženje može povećati ili smanjiti nivo stresa, na primjer. Faktori kao što su buka, prirodno svjetlo, kvalitet zraka i društvena okolina mogu oblikovati vaše misli i emocije. To može promijeniti vaše opće mentalno stanje ili štititi vaše psihološko zdravlje, ili otvoriti vrata za razvoj mentalnih poremećaja.
Svijet oko vas može vam pomoći da se zaštitite od mentalnih bolesti, ali isto tako može biti okidač za razvoj problema s mentalnim zdravljem.
April Snow, LMFT, objašnjava da na mentalno zdravlje može uticati bilo šta u vašem okruženju, ali najznačajniji faktori uključuju:
• Estetiku: Prenatrpani prostori mogu izazvati osjećaj preopterećenosti i anksioznosti, dok uredni prostori mogu donijeti osjećaj smirenosti. Boje i predmeti u okruženju koji su vam značajni također mogu poboljšati raspoloženje.
• Senzorni utjecaji: „Osvjetljenje, temperatura, zvukovi, mirisi i paleta boja u prostoru jako utiču na to koliko se osjećate udobno, opušteno i sigurno,“ kaže Snow. Na primjer, oštro svjetlo i glasni zvukovi mogu izazvati anksioznost ili nervozu, dok tamni i hladni prostori mogu izazvati manjak motivacije naročito zimi.
• Ljudi: Neizravna ili nepredvidiva komunikacija, konflikti i nepouzdani ljudi u okruženju mogu biti veoma stresni. Nasuprot tome, dijeljenje prostora s osobom kojoj vjerujete bilo da je to supružnik, cimer, prijatelj ili član porodice može pružiti osjećaj mira.
• Kultura i vrijednosti: „Važno je da ljudi budu povezani s drugima koji dijele njihovu kulturu i vrijednosti, i da budu shvaćeni na dubljem nivou“, kaže Snow. U suprotnom se mogu javiti osjećaji izolacije i depresije.
• Prepoznatljivost: Ako vas nešto u okruženju poput narušenog odnosa ili nereda podsjeća na težak period, to može izazvati stare osjećaje poput anksioznosti. Nasuprot tome, pozitivne asocijacije u prostoru porodične uspomene, fotografije ili poznati predmeti mogu poboljšati raspoloženje i stvoriti osjećaj povezanosti.
Okolišni faktori koji utiču na mentalno zdravlje
Kućno okruženje obuhvata mnogo više od samog fizičkog prostora.
„Naše okruženje je spoj fizičkih faktora, poput mjesta u kojem živite, i ljudi koji vas okružuju“, kaže dr. Rachelle Scott, medicinska direktorica psihijatrije u Eden Health-u, „kako unutar vašeg doma, tako i na širem nivou zajednice.“
Faktori iz kućnog okruženja koji mogu značajno uticati na mentalno zdravlje uključuju:
• Klimu: To uključuje prosječne temperature na vašem području, količinu sunčeve svjetlosti koju primate i izloženost prirodnim katastrofama. Klimatske promjene također su povezane sa sve izraženijim mentalnim poteškoćama. Na primjer, rast temperature povezuje se s većim stopama agresije i nasilnih samoubistava, dok učestale katastrofe mogu doprinijeti razvoju depresije, poremećaja prilagođavanja i posttraumatskog stresnog poremećaja.
• Nivo kriminala: Ako živite u području s visokom stopom kriminala, to može uticati na vaše mentalno zdravlje čak i ako niste direktno pogođeni. Istraživanja pokazuju da nivo kriminala snažnije utiče na žene, što povećava rizik od depresije i anksioznosti.
• Ekološki rasizam: Definiše se kao rasna diskriminacija u donošenju ekoloških politika. Smatra se važnim okolišnim faktorom koji utiče na mentalno zdravlje osoba iz crnačkih, domorodačkih i drugih rasno marginaliziranih zajednica.
• Zagađenje: Dr. Scott navodi da istraživanja pokazuju veću stopu depresije u zagađenijim područjima. Pregled iz 2019. godine također ukazuje da dugotrajna izloženost zagađenju zraka može povećati rizik od anksioznosti. Čak i kratkotrajna izloženost može povećati rizik od samoubistva.
• Prisutnost toksina u kući: To uključuje sredstva za čišćenje i plijesan. „Uticaj plijesni, ako je prisutna, kao i veća učestalost astme zbog zagađivača, može imati posljedice i po mentalno zdravlje,“ navodi Scott.
• Siromaštvo: Socijalni stres, stigma i trauma povezani sa životom u siromaštvu negativno utiču na mentalno zdravlje i djece i odraslih, što može dovesti do problema s poslom i narušenih odnosa. To stvara začarani krug iz kojeg je nekima teško izaći.
Radno okruženje i mentalno zdravlje
Prema istraživanju American Time Use Survey iz 2023. godine, veći dio vremena dok smo budni provodimo na poslu ili u poslovnim aktivnostima. Zbog toga dr. Scott naglašava da radno okruženje ima veliki uticaj na mentalno zdravlje.
Nekoliko faktora na radnom mjestu može doprinijeti razvoju mentalnih problema kao što su depresija i anksioznost. Neki od njih su:
• Poslovi s visokim zahtjevima
• Visok nivo stresa u specifičnoj ulozi
• Mobbing (zlostavljanje na radnom mjestu)
• Neusklađenost truda i nagrade
• Niska proceduralna i socijalna pravednost
• Nedostatak socijalne podrške na poslu
• Osjećaj da niste cijenjeni ili poštovani
• Nemogućnost da kontrolišete vlastiti rad
Školsko okruženje i mentalno zdravlje
Djeca, adolescenti i studenti često provode veći dio dana u učenju, na nastavi, ili u pisanju domaćih zadataka. Okruženje u kojem obavljaju te aktivnosti može imati značajan uticaj na njihovo mentalno zdravlje.
Faktori školskog okruženja koji pozitivno utiču na mentalno blagostanje učenika uključuju:
• Osjećaj pripadnosti
• Osjećaj povezanosti sa školom (npr. „Sretan/sretna sam što sam dio ove škole!“)
• Osjećaj sigurnosti u školi, emocionalne i fizičke
• Prisutnost sistema podrške u školi, uključujući nastavnike, školske socijalne radnike i psihologe
Faktori koji negativno utiču na mentalno zdravlje učenika su:
• Zlostavljanje (bullying)
• Nedostatak pristupa nastavnim materijalima
• Nastavnici koji nisu obučeni da rade sa učenicima koji imaju mentalne poteškoće
• Neprecizni ili zbunjujući akademski ciljevi
Društveno okruženje i mentalno zdravlje
Dr. Scott također ističe da vaše društveno okruženje može imati veliki uticaj na mentalno zdravlje. To uključuje socijalno-ekonomske faktore kao što su rasa i etnička pripadnost, te nedostatak društvene podrške, a to sve može snažno uticati na vašu sposobnost suočavanja sa stresom.
Za dr. Gail Saltz, kliničku profesoricu psihijatrije u bolnici NY Presbyterian Weill-Cornell, društveno okruženje igra ključnu ulogu u mentalnom zdravlju.
„Imati bliske, pouzdane i intimne odnose s drugima jedan je od najvažnijih pozitivnih faktora za mentalno i fizičko zdravlje.“
— Gail Saltz, dr. med.
Saltz navodi da se ovo odnosi na zdrav brak, dobar krug prijatelja i kvalitetne porodične odnose. „Nedostatak odnosa i usamljenost dovode do depresije i anksioznosti,“ kaže ona, „dok konfliktni i narušeni odnosi izazivaju hronični stres, loše raspoloženje i veću anksioznost.“
Dodaje i da odnosi s osobama koje zloupotrebljavaju psihoaktivne supstance povećavaju vjerovatnoću da i vi razvijete slične navike. Odrastanje u domu gdje postoji nasilje, zloupotreba supstanci ili emocionalno/fizičko zlostavljanje štetno utiče na mentalno zdravlje.
Kako percepcija utiče na mentalno zdravlje
Lako je kriviti toksično radno okruženje, prenatrpan stan ili kišno vrijeme za pogoršanje vašeg mentalnog zdravlja. Ali ponekad je vaša percepcija okruženja ono što najviše utiče na to kako se osjećate. Jedna studija je pokazala da su kod osoba sa depresijom simptomi, oporavak i društveno funkcionisanje bili lošiji kada su doživljavali da imaju slabu društvenu podršku.
I suprotno je tačno: ako doživljavate svoje životno okruženje kao zadovoljavajuće, veća je vjerovatnoća da ćete osjećati opće životno zadovoljstvo. To znači da, ako neki aspekt vašeg okruženja negativno utiče na vašu mentalnu dobrobit, promjena načina na koji ga doživljavate može pomoći da se osjećate bolje.
Ako trenutno niste u mogućnosti da promijenite neki dio svog okruženja, ključno je da radite na promjeni uvjerenja koje imate o njemu.
„Pokušajte da pronađete nešto za što ste zahvalni u okruženju, makar jednu pozitivnu stvar koja vam može pomoći da preoblikujete misli o tom prostoru,“ kaže dr. Scott. U tome mogu pomoći praksa zahvalnosti, uvođenje rutine i stvaranje reda u prostoru jer to „daje osjećaj kontrole u situacijama gdje se osjećate bespomoćno“, dodaje Scott.
Snow preporučuje da se fokusirate na ono što u vašem trenutnom okruženju funkcioniše i pruža vam podršku. Također predlaže male promjene koje mogu prostor učiniti ugodnijim i bliskijim, poput organizovanja, dodavanja fotografija ili bojenja zidova. Također savjetuje da se emocije i frustracije koje su prisutne procesuiraju kroz vođenje dnevnika, kretanje ili razgovor s prijateljem ili terapeutom. „Nemojte dozvoliti da se osjećanja nakupljaju,“ kaže Snow.
Prepoznavanje potrebe za promjenom okruženja
Razumijevanje da okruženje igra ključnu ulogu u mentalnom zdravlju je prvi korak. Sljedeći korak je da prepoznate da li je promjena potrebna.
Prema Snow, važno je obratiti pažnju na vezu između toga kako se osjećate i šta pokreće te emocije. „Tada možete napraviti male prilagodbe u svom trenutnom okruženju kako biste vidjeli da li je zaista potrebna veća promjena“, kaže ona.
Na primjer, ako živite u gradu i stalno se osjećate preopterećeno i anksiozno, Snow preporučuje da se kod kuće češće bavite tihim aktivnostima. „Ako to ne promijeni vaše raspoloženje, ali primijetite da se svaki put kada provedete vikend izvan grada osjećate opuštenije to je znak da nešto treba mijenjati.“
Iako promjena društvene mreže ili dubine pojedinih odnosa može pomoći, Saltz naglašava da to možda neće biti dovoljno da „popravi“ ono što uzrokuje vaše mentalne poteškoće. „Možda to neće biti dovoljno samo po sebi, i biće potrebna profesionalna pomoć“, kaže ona.
Scott ističe da trajno preseljenje iz jednog okruženja u drugo često nije opcija za mnoge ljude. Međutim, privremeno preseljenje recimo iz grada na selo, ili bliže vodi može vam pomoći da testirate kako fizičko okruženje utiče na vaše raspoloženje.
„Ako primijetite da, na primjer, imate manje stresa kad niste pod svjetlima grada, gdje je manje smoga i buke, i kao rezultat toga bolje spavate i jasnije razmišljate onda to može biti jasan pokazatelj da je promjena korisna“, kaže Scott.
Promjene u okruženju koje mogu poboljšati mentalno zdravlje
Ako želite poboljšati mentalno zdravlje, promjene u okruženju mogu pomoći. Snow preporučuje da počnete od onoga što možete kontrolisati i lako provesti. Na primjer: organizujte prostor, nabavite uređaj koji proizvodi bijeli šum kako biste prikrili buku s ulice.
Ako živite na mjestu gdje nema dovoljno sunčeve svjetlosti, to je realan problem kod sezonskog afektivnog poremećaja (SAD), kaže Scott. Jedno rješenje može biti uvođenje jake vještačke svjetlosti u prostor što može pomoći kod depresije i anksioznosti, naročito tokom dugih zimskih mjeseci.
„Stvaranje prilika za male uspjehe daće vam energiju da se kasnije uhvatite u koštac s većim promjenama.“
— April Snow, LMFT
Da biste postigli najveći efekat, počnite s prostorijom u kojoj provodite najviše vremena i uredite je tako da bude funkcionalna i oslobođena nereda. Ako radite od kuće, uredite dio doma koji koristite za rad. Ako mnogo vremena provodite u kuhinji možda će to biti idealno mjesto za početak.
Kako biste poboljšali svoje društveno okruženje, Saltz navodi da se vrijedi fokusirati na svoje socijalne odnose, te raditi na njihovom poboljšanju, produbljivanju bliskosti u nekim vezama, biti otvoren s osobama kojima vjerujete, i udaljiti se od toksičnih odnosa koji negativno utiču na mentalno zdravlje jer sve to može napraviti značajnu razliku.
Kada promjena okruženja nije moguća
Promijeniti posao, izaći iz veze ili preseliti se nije uvijek moguće. Dobra vijest je da postoje načini da se podržite i dok ste još tu gdje jeste. Evo nekoliko jednostavnih savjeta od dr. Scott:
• Povećajte količinu svjetla u prostoriji
• Obojite sobu svjetlijom bojom
• Riješite se nereda ili reorganizujte prostor tako da se osjećate fokusiranije ili opuštenije
• Uključite različita čula kroz mirise, zvukove ili teksture kako biste balansirali raspoloženje
Korisni savjeti
Ako ste u previše stimulirajućem okruženju i želite se umiriti, birajte tihu muziku, zvuke okeanskih talasa ili mirise poput lavande koji mogu smanjiti anksioznost. Ako želite više energije jer se osjećate iscrpljeno, probajte s mirisom mente i jačim osvjetljenjem.
Ako ste u toksičnom odnosu i ne možete fizički otići, Saltz preporučuje da napravite emocionalnu distancu, čak i ako ste u istom prostoru. „To možete učiniti tako što ćete imati nekog izvan tog odnosa s kim se možete povjeriti i tako što ćete više vremena provoditi van doma recimo u šetnji ili negdje dalje od te osobe.“
Ali ako je situacija nasilna, Saltz preporučuje da pozovete centar za pomoć žrtvama nasilja, kako biste dobili savjet i pomoć da se izvučete iz takvog doma.
Zaključak
Većina nas će doživjeti promjenu u mentalnom zdravlju uslijed okolišnih faktora. Kod nekih će ti efekti biti blagi, ali kod drugih će negativni uticaj biti ozbiljan. Ako primjećujete porast simptoma anksioznosti, depresije ili drugih stanja mentalnog zdravlja, zakažite razgovor sa svojim ljekarom ili stručnjakom za mentalno zdravlje. Postoje načini da dobijete pomoć.
Autor: Sara Lindberg, M.Ed
Preuzeto sa stranice: verywellmind.com
