Mnogi ljudi smatraju da je briga o sebi luksuz. Možda to zamišljaju kao kupku s mjehurićima, masažu ili sat vremena meditacije u tišini. Možda čak i kao dan u banji ili vikend za jogu u planinama. Zvuči kao nešto što zahtijeva mnogo vremena, truda i novca, zar ne?
Srećom, briga o sebi je mnogo više — ili čak mnogo manje — od stereotipne ideje o ugađanju sebi. U stvari, briga o sebi je bilo šta što činite kako biste bili dobri prema sebi. To je kada tokom dana odvojite vrijeme za SEBE. Radi se o pronalasku malih vremenskih prozora unutar dana kako biste uradili ono što vam je potrebno. Upravo ti mali trenuci se zbrajaju i omogućavaju nam da budemo najbolja verzija sebe.
Zato, umjesto da razmišljate o onome što ne možete učiniti, fokusirajmo se na ono što možete. Jer ne znam mnogo ljudi koji mogu usred dana sebi priuštiti kupku s mjehurićima ili prestati s obavezama da bi meditirali sat vremena.
Kako započeti s brigom o sebi
Stvarnost je da mnogi ljudi koji su zainteresovani za brigu o sebi ili žele poboljšati svoje mentalno zdravlje općenito zapravo ne znaju kako ni odakle da počnu. Pretpostavke o cijeni, vremenu i složenosti često im stanu na put i prije nego naprave prvi korak.
Dobra vijest je: vaša mentalna “kutija s alatima” već je punija nego što mislite. Baš kao čekić i odvijač koje ste možda naslijedili i zaboravili da imate, i vi ste već prilično dobro opremljeni da počnete razmišljati o strategiji brige o sebi koja vama odgovara.
Ne mogu obećati da će promjene biti lake, ali pravljenje inventure je odličan prvi korak. To je ujedno i korak koji možete napraviti odmah, jer su mnoge stvari koje možete učiniti za svoje mentalno zdravlje zapravo dijelovi vaše svakodnevne fizičke rutine — stvari koje već radite ili o kojima svakako razmišljate svaki dan.
Pogledajte svoje zdravstvene navike
Vaš um i tijelo moraju raditi zajedno kako biste se osjećali što bolje. Zato bi bilo korisno da svoju brigu o sebi započnete tako što ćete razmotriti osnovne zdravstvene navike kroz dan.
Pogledajte svoju dnevnu rutinu. Ne radi se o učenju novih trikova niti trošenju novca, već o tome da se “prijavite” kod sebe i razumijete osnove jer kada smo pod stresom ili potišteni, to su prve stvari koje zanemarimo, što vodi ka još većem stresu.
S druge strane, promjene u ovim fizičkim navikama mogu biti znak da se nešto dešava s vašim mentalnim zdravljem i da je možda potrebno napraviti promjenu.
San
Kako spavate? I kada sebi postavite to pitanje, nemojte samo brojati sate. Više sna ne znači uvijek i bolji san.
Da li ste imali problema s uspavljivanjem prošle noći? Jeste li se često budili? Je li vam um bio preaktivan? Kako ste se osjećali kada ste se probudili? Jeste li se teško izvukli iz kreveta? Pridržavate li se redovnog rasporeda spavanja i izbjegavate li ekrane i kasne zalogaje prije spavanja?
Razmišljanje o ovim pitanjima može vam pomoći da prepoznate potencijalne problematične tačke i otkrijete rješenja. Ne možete popraviti curenje ako ne znate gdje curi.
Hidratacija
Koliko vode pijete? Možda vam ne treba pametna flaša koja šalje upozorenja na telefon ako niste dovoljno pili, ali sama ideja je ispravna. Vašem tijelu je potrebna voda da bi funkcionisalo, i daće vam do znanja kada je ne dobija dovoljno. Ako ste dehidrirani, mogli biste osjetiti vrtoglavicu, glavobolju, intenzivnu žeđ ili čak umor (dodajte unos vode na svoju kontrolnu listu sna!).
Ako mislite da unosite dovoljno tečnosti tokom dana, vrijedi još jednom provjeriti. Previše zaslađenih napitaka može dovesti do zdravstvenih problema poput gojaznosti ili srčanih bolesti, a to sve može negativno uticati na vaše mentalno zdravlje.
Kada se radi o brizi za tijelo i um, svaki detalj — ili u ovom slučaju, svaka kap vode — može biti važna.
Unos hrane
Razmislite o svom odnosu prema hrani i jedenju. Imate li redovne obroke tokom dana? Konstantno grickate? Imate li običaj da se prejedate u određeno doba dana ili da posegnete za grickalicama uvijek u isto vrijeme? Koristite li hranu kao mehanizam za suočavanje sa stresom, anksioznošću ili dosadom?
Primijetite da ništa nije rečeno o težini. Iako ljudi često postavljaju ciljeve vezane za mršavljenje, cilj ovog dijela nije težina, već stvaranje zdravih navika poput prehrane bogate hranjivim tvarima i ograničavanja unosa namirnica koje mogu izazvati zdravstvene probleme.
I, kao i ostatak ove fizičke provjere, ishrana također utiče na mentalno zdravlje. Istraživanja pokazuju da probiotička hrana (kao što su jogurt, kiseli kupus), omega-3 masne kiseline (poput lososa i oraha) i voće i povrće (poput špinata i avokada) mogu pozitivno uticati na raspoloženje. S druge strane, manjak nutrijenata ili neredovni obroci mogu negativno uticati na mentalno zdravlje uzrokujući slabiju koncentraciju, manjak fokusa i pad raspoloženja.
Ako primijetite navike koje doprinose negativnim ishodima, možete napraviti planove za promjenu tih navika bilo da se radi o odlučnijim spiskovima za kupovinu ili pokušaju da jedete više cjelovitih namirnica.
Fizička aktivnost
Krećete li se dovoljno? Vježbate li redovno? Pravite li pauze ako imate posao za računarom? Kako se osjećate kada se krećete? Da li se zadišete nakon kratke šetnje ili penjanja uz stepenice?
Kao i kod tretmana u banji ili profesionalne masaže, sasvim je u redu ako nemate vremena ni novca za skupu članarinu u teretani ili svakodnevne duge treninge. Čak i dnevna šetnja od 30 minuta donosi ogromne koristi za fizičko i mentalno zdravlje i možete iskoristiti to vrijeme da uradite vlastitu mentalnu provjeru.
Upravljanje stresom
Vaša provjera ne mora biti samo fizička. Često biramo da živimo s prisutnim stresom, da samo „izdržimo“ i idemo dalje bez stvarne analize.
Sjetite se neke nedavne stresne situacije, možda vezane za posao ili lične odnose. Jeste li reagovali emocionalno? Kako ste se ponašali? Jeste li razmišljali o uzrocima tog stresa, a ne samo o osjećaju? Da li je vaša prva reakcija da potisnete te misli i izbjegnete suočavanje?
Možda ćete prepoznati obrasce kao što su prejedanje ili prekomjerno konzumiranje alkohola nakon stresnih događaja koji zapravo povećavaju stres ili štete zdravlju. Još jednom, vidimo koliko su um i tijelo povezani.
Postavljanjem ovih pitanja sebi, lakše je uočiti strategije koje već koristite za suočavanje i prepoznati gdje bi se moglo uvesti nešto novo.
Šta sada?
Čestitamo! Samim tim što ste preispitali svoju dnevnu rutinu i obrasce ponašanja, već imate jasniju sliku o alatima koje već koristite i onima koje možda treba doraditi.
I znate šta? Ovom jednostavnom provjerom kod sebe već ste se uključili u aktivnu brigu o sebi bez potrebe da iz dana izdvajate sat vremena ili više. Ako želite napraviti promjene u svom životu, upravo ste napravili prvi korak.
Iako reflektivna, ova aktivnost je zapravo oblik preventivne brige jer redovna provjera, čak i kada vam „nije loše“, priprema vas za trenutke kada će vam trebati podrška iz vlastitog mentalnog alata. Zamislite to kao mišićnu memoriju — što češće vježbate ovakve jednostavne analize, to će vam više koristiti u trenucima stresa.
Dakle, šta možete učiniti danas s informacijama koje ste prikupili? Možda ćete odlučiti da se danas obavezno prošetate, popijete par čaša vode više ili ugasite TV pola sata ranije. Zvuči jednostavno, zar ne?
Ali postizanje razumnih i dostižnih ciljeva pomoći će vam da shvatite da već imate alate da napravite promjenu u vlastitom životu. Zapamtite, male stvari se zbrajaju i čine veliku razliku.
Ne čekajte sutra. Počnite sada, stavite sebe na prvo mjesto i put ka ličnom rastu će uslijediti.
Vi to možete!
Autor: Rachel Goldman, PhD, FTOS
Preuzeto sa stranice: verywellmind.com
