Naučite prihvatiti svoje emocije i učinkovito komunicirati uprkos njima.
Autor: Stephanie Catella, PsyD
Preuzeto sa stranice: psychologytoday.com
KLJUČNE TAČKE
Kada smo zarobljeni u jakoj emociji, veća je vjerovatnoća da ćemo raditi i govoriti stvari za kojima kasnije žalimo.
Učenje kako upravljati jakim emocijama ključni je princip emocionalne inteligencije.
Emocionalna inteligencija uključuje svijest o emocijama, regulaciju emocija i učinkovitu komunikaciju.
Emocionalna inteligencija se može naučiti i povezana je sa jakom i zadovoljavajućom socijalnom podrškom.
Kada ste zadnji put osjetili da vas preplavljuju jake emocije i izgubili sposobnost razmišljanja, slušanja, angažovanja s drugima ili rješavanja problema? Možda ste bili obuzeti bijesom, vaše tijelo napunjeno adrenalinom, a mišići napeti i spremni za akciju? U terminima kliničke psihologije, ovo stanje preplavljenosti nazivamo disregulacija emocija (Linehan, Bohus i Lynch, 2007).
Disregulacija emocija je prirodna reakcija koja se javlja kada ste preplavljeni jakim emocijama koje diktiraju vaše postupke. Usljed disregulacije emocija, vaše emocije mogu zamagliti vašu sposobnost jasnog razmišljanja, učinkovitog rješavanja situacije koja je izazvala emocije i određivanja najboljeg načina za upravljanje emocijama. Kada smo zaglavljeni u disregulaciji emocija ili smo zatečeni njome, veća je vjerovatnoća da ćemo raditi i govoriti stvari za kojima kasnije žalimo, što rezultuje većom emocionalnom patnjom. Ova kasnija patnja često dolazi u obliku nelagode, razočarenja, tuge ili srama. Nadalje, posebno smo skloni disregulaciji emocija tokom izazovnih razgovora s ljudima do kojih nam je duboko stalo ili kada je tema za nas važna.
Izazov: Disregulacija emocija
Dakle, šta se događa u tijelu kada smo emocionalno disregulisani? Vaše tijelo je opremljeno prirodnom reakcijom na intenzivne emocije i stresore koja se zove borba, bijeg ili zamrzavanje. Kada se suočavate s visokim nivoima emocionalnog stresa, vaš nervni sistem aktivira ovaj način borbe-bijega-zamrzavanja, pokušavajući vas zaštititi od stresora. Stresne interakcije, poput svađe s partnerom, osjećaja nepoštovanja od strane šefa ili zajedljivog komentara prijatelja, mogu brzo aktivirati naš nervni sistem kako bismo reagirali na stresor i riješili ga. Brzo reagiranje nervnog sistema može biti vrlo korisno kada se suočavate s pravom prijetnjom sigurnosti, kao što je susret s medvjedom tokom planinarenja. Međutim, ponekad se naš nervni sistem aktivira prečesto, pogrešno tumačeći stresor kao prijeteći kada on to nije, ili pretjerano reagovanje na male prijetnje ili izazove. U ovim okolnostima, aktivacija nervnog sistema može postati prepreka za učinkovitu komunikaciju.
U načinu borbe, vaše tijelo će se pripremiti da vas brani, verbalno ili fizički. Ovo može izgledati kao istresanje na druge, slanje oštrog e-maila kolegi koji vas je naljutio, odbacivanje nečijih briga ili postajanje defanzivnim.
U načinu bijega, vaše tijelo šalje signale da se brzo udaljite iz stresne situacije. Primjeri ovoga uključuju naglo napuštanje prostorije, prekid razgovora ili otkazivanje nečega čemu ste planirali prisustvovati u posljednjem trenutku.
U načinu zamrzavanja, možete se osjećati zaleđeno i nepokretno, nesigurni šta reći. Način zamrzavanja se javlja kada signali vašeg tijela šalju poruke o preopterećenju sistema. Zamrzavanje može izgledati kao isključivanje, primanje minimalnih, ako ikakvih, informacija tokom interakcije ili poteškoće u pronalaženju riječi za odgovor.
Reakcije borbe-bijega-ili-zamrzavanja su automatske i prirodne; koliko god željeli da možemo kontrolisati kada se aktiviraju, to jednostavno ne možemo. Slično kao i odgovaranje na naše emocije, ne možemo isključiti ovaj mehanizam, ali možemo naučiti kako efikasno odgovarati na aktivaciju nervnog sistema ponavljanjem iste prakse.
Koliko god željeli da ne moramo osjećati određene emocije, one imaju mnoge koristi. Emocije mogu pružiti vitalne poruke o našim vrijednostima, potrebama i interesima. U stvari, ponekad su poruke naših emocija ključne. Bijes je odličan primjer. Bijes može privući našu pažnju na nepravdu, prekoračenje granica ili prijetnje našoj sigurnosti, među ostalim stvarima. Ako ne provedemo vrijeme osjećajući bijes kad ga osjećamo i istražujući njegovu poruku (bez reaktivnosti i emocionalne disregulacije), lako možemo propustiti tu poruku.
Kada poruka emocije nije viđena ili je ne čujemo, doživljavamo sve izazovnije emocije. Ako ne primijetimo ili ne poslušamo poruku, naše emocije će postajati sve glasnije sve dok je ne primijetimo. Vraćajući se ponovo na bijes, mogu postojati različite poruke. Je li poruka da se afirmiramo? Da promijenimo posao jer naš šef kontroliše sve detalje i gubimo povjerenje u svoje sposobnosti? Da li nas bijes potiče da se zauzmemo za druge? Poruke koje možemo dekodirati iz naših emocija mogu nam pomoći da razjasnimo naše vrijednosti i upute nas u smjeru poštovanja istih.
Rješenje: Emocionalna inteligencija
Kao što sigurno znate, disregulacija emocija je intenzivno, preplavljujuće iskustvo. Kada se javi tokom interakcije s drugima, može poremetiti važan razgovor, rezultovati poremećajima u odnosima, postaviti pozornicu za nesporazume i dovesti do izjava i postupaka za kojima ćemo kasnije žaliti, što uzrokuje više patnje u budućnosti.
Možda je iznenađujuće ovo pročitati, ali imati jake emocije u stvari nije problem. Naša sposobnost leži u tome kako biramo reagovati na naše emocije. Srećom, postoji dugme za pauzu kojem svi možemo pristupiti, uz ponovljenu praksu. Kada postanete svjesni vaših reakcija borbe-bijega-ili-zamrzavanja, možete naučiti kako na njih efikasno odgovoriti. Ključ je emocionalna inteligencija.
Dakle, šta tačno predstavlja emocionalna inteligencija (EI)? I kako se u njoj poboljšavate? Emocionalna inteligencija je kombinacija sljedećih vještina:
- Svijest o našim emocijama i prihvatanje istih
- Sposobnost upravljanja njima kada su jake ili preplavljujuće
- Sposobnost efikasnog verbalnog i neverbalnog komuniciranja uprkos prisustvu jakih ili preplavljujućih emocija.
Jednostavno rečeno, EI uključuje upravljanje emocionalnom nelagodom dok se vješto komunicira i prilagođava pristup komunikaciji u skladu s kontekstom. Ako vam ovo zvuči komplikovano, budite sigurni da se EI može naučiti. Ne samo da možete unaprijediti svoje vještine u kratkom vremenskom periodu, već možete i mjeriti EI kako biste pratili svoj napredak tokom vremena (Mattingly i Kraiger, 2019).
Emocionalna inteligencija i blagostanje
Emocionalna inteligencija ima mnoštvo benefita. Istraživanja pokazuju da služi kao zaštita od razvoja mentalnih i fizičkih zdravstvenih problema (Mao, Huang i Chen, 2021). U velikoj meta-analizi (sa uzorkom od 7.898 ispitanika), istraživači su otkrili da je viša EI povezana s boljim mentalnim zdravljem i boljim fizičkim zdravljem (Schutte i ost., 2007). Osobe s višom emocionalnom inteligencijom teže ka pozitivnijem raspoloženju, većem samopouzdanju i mogu se efikasnije oporaviti od negativnih iskustava (Schutte i ost., 2002); viša EI je povezana s većom otpornošću u susretu s teškoćama. Na kraju, osobe s višom emocionalnom inteligencijom imaju više socijalne podrške i zadovoljnije su s društvenom podrškom koju imaju (Ciarocchi, Chan, Bajgar, 2001).
Šta možemo izvući iz ovih informacija? Emocionalna inteligencija podržava izgradnju otpornosti i predstavlja zaštitni štit od razvoja mentalnih i fizičkih zdravstvenih problema. Dodatno, emocionalna inteligencija može pomoći u izgradnji jače socijalne mreže podrške. Za društvenu vrstu koja je snažno oslonjena na saradnju, komunikaciju i povezanost, emocionalna inteligencija je osnovna vještina koju svi možemo naučiti i od koje možemo imati koristi.
