Da li je važnije biti ljubazan ili fin?

Autor: freepik/freepik.com

Ključne razlike koje trebate znati

Njujorčani su ljubazni, ali nisu fini?

Sigurno ste čuli frazu: „Njujorčani su ljubazni, ali nisu fini.“ Uobičajen je stereotip da su stanovnici Velike Jabuke nepristojni i grubi, ali i dobrodušni. Možda mislite: pa, ne možete biti ljubazni ako niste fini.

Suprotno uvriježenom mišljenju, ljubaznost nije isto što i finoća. Zapravo, neki kažu da biti fin znači biti površno ugodan, dok biti ljubazan znači istinski brinuti o dobrobiti drugih. Ali koliko je ta tvrdnja zapravo tačna? U nastavku donosimo razlike između finoće i ljubaznosti.

Finoća i ljubaznost: ključne razlike

Da li ste fini ili ljubazni? Prema riječima Cynthije Vejar, PhD, LPC, vanredne profesorice i direktorice tri programa za savjetovanje na Lebanon Valley Collegeu, „finoća je neka vrsta spoljnjog sloja interakcije sa svijetom i ljudima oko vas“. Ljubaznost, u poređenju s njom, „dolazi iznutra, sa dubljeg nivoa“.

Da li ste dobra osoba koja čini stvari korisne za druge? Da li imate empatiju? Da li ste neko ko djelima pomaže drugima?
— Cynthia Vejar, PhD, LPC

Molly Burrets, PhD, licencirana klinička psihologinja i vanredna profesorica na Univerzitetu Južne Kalifornije, razliku između finoće i ljubaznosti vidi kao nešto duboko povezano s motivacijom i namjerom.

„Finoća je primarno usmjerena na to kako moje ponašanje izgleda drugima spolja,“ kaže ona, „dok ljubaznost manje zavisi od spoljnog dojma i više od namjere iza tog ponašanja. Ja to nazivam unutrašnjim fokusom, za razliku od spoljnjog.“

Burrets također ističe da samo zato što je nešto ljubazno, ne znači da će nužno izgledati fino. „Kada direktno i jasno okončate vezu jer znate da je došao kraj, to je čin ljubaznosti koji spolja ne izgleda fino“, napominje ona.

Primjeri finoće naspram ljubaznosti

Jedan primjer kako obični ljudi pokazuju ljubaznost jedni drugima jeste nalog na Threads-u pod nazivom Tiny Kindnesses (Male ljubaznosti). Projekat je zbirka priča koje su čitatelji podijelili, opisujući male geste koje su im uljepšale dan. Ponekad su to riječi ohrabrenja, nekad je to neko ko organizuje dostavu obroka za osobu nakon porođaja. Povremeno, to je samo mali podsjetnik na ukupnu dobrotu čovječanstva.

Primjer finoće, u poređenju s time, bio bi kada vas neko pita da li mu loše stoji nova frizura, a vi, iako mislite da mu ne stoji najbolje, ipak kažete da izgleda odlično. S druge strane, ako biste bili ljubazni, rekli biste nešto poput: „Eh, možda i nije najbolja frizura koju si ikada imao, ali brzo će narasti, a ti si tako lijepa osoba da ti sve stoji dobro!“

Uticaj na mentalno zdravlje i emocionalnu inteligenciju

Da li ste znali da postoji veza između ljubaznosti i emocionalne inteligencije? Da, Burrets kaže da nivo vaše emocionalne inteligencije može značajno uticati na to kako percipirate i primjenjujete finoću i ljubaznost.

„Što više emocionalne inteligencije imate, veća je vjerovatnoća da ćete moći razlikovati finoću od ljubaznosti i da ćete izabrati ljubaznost, čak i kada je to teži izbor,“ ističe ona. Drugim riječima, u zavisnosti od toga koliko lako obrađujete svoje emocije, regulišete svoja osjećanja i komunicirate, možete prepoznati kada je neko fin, a kada ljubazan. Osim toga, možete odrediti kada je u određenim situacijama prikladnije biti ljubazan, a kada fin.

Ljubaznost, finoća i njihov uticaj na odnose

Prepoznavanje ljubaznosti i iskazivanje ljubaznosti nije samo pokazatelj vašeg EQ-a, već igra i ogromnu ulogu u uspjehu vaših odnosa. Na primjer, Vejar kaže da problemi s povjerenjem i konflikti mogu nastati u romantičnim vezama u kojima jedan partner nailazi „na nedostatak ljubaznosti“.

„Vidjela sam situacije u kojima se neko upušta u odnos s osobom koja je fina, ali nije ljubazna, i onda donosi zaključke o drugim finim ljudima,“ objašnjava ona. „Pomisle: ‘Oh, ako je neko fin, to znači da je lažan.’ A to, naravno, može, ali i ne mora biti tačno.“

Korištenje „finoće“ za manipulaciju

Postoji i problem kada se finoća koristi kao „simboličko nasilje“ za kontrolu i manipulaciju drugima.

Vidjeli smo kako se finoća, ili percipirana finoća, koristi kao oružje, posebno protiv marginalizovanih osoba.

Stereotipi poput „bijesne crne žene“ ili „ogorčene osobe s invaliditetom“ potiču iz ovog duboko ukorijenjenog društvenog uvjerenja da morate biti fini da biste zaslužili brigu i suosjećanje. Važno je prepoznati kako se finoća može koristiti protiv ljudi iz različitih društvenih skupina, objašnjava Burrets.

„Osobe koje su na pozicijama moći, ili dolaze iz dominantnih društvenih grupa, mogu koristiti finoću kao masku ili paravan za postupke koji su zapravo štetni za ljude iz marginalizovanih grupa,“ kaže ona. „A kada pripadnici marginalizovanih grupa odgovore na način koji nije fin, tada se njihov nedostatak finoće okreće protiv njih.“

Kako razviti ljubaznost i prepoznati je kod drugih

Kao i kod mnogih aspekata ličnog razvoja, jedan dio kultiviranja ljubaznosti jeste samorefleksija i mindfulness (svjesna prisutnost). Jedan od načina za razvijanje mindfulnessa jeste „promišljanje o svojim osjećanjima i ponašanjima“, što će vam pomoći da „izgradite svijest i emocionalnu inteligenciju kako biste mogli razlikovati finoću od ljubaznosti“, objašnjava Burrets.

Slično tome, samorefleksija može podrazumijevati prisutnost u trenutku i postavljanje dubokih, otvorenih pitanja sebi, poput: „Šta sam danas mogao/la uraditi drugačije?“ ili „Kako sam se osjećao/la zbog događaja X?“ To može uključivati i vođenje dnevnika svojih osjećanja, šetnju u prirodi ili čak meditaciju. Čak i pet minuta sjedenja u tišini, bez ometanja, može pomoći da razmislite o sebi i svojim osjećanjima.

U suštini, biti reflektivan i svjestan svojih osjećanja odličan je korak ka tome da budete obzirni i pažljivi (tj. ljubazni) prema drugima. Kao što izreka kaže: „Ponašajte se prema drugima onako kako biste željeli da se oni ponašaju prema vama.“


Zaključak

Finoća je često zasnovana na tome kako izgledate drugima spolja, dok ljubaznost dolazi iznutra. Ona je unutrašnja motivacija da budete osoba kakva želite biti, bez obzira na to kako vas drugi vide. I da, biti ljubazan može biti teško, posebno ako vam je važno šta drugi misle o vama. Ali ponekad, najljubaznija stvar koju možete učiniti nije biti fin, već biti iskren. Zato pružite sebi (i drugima!) prijeko potrebnu ljubaznost. To je uvijek bolji izbor od same finoće.

Autor: John Loeppky

Preuzeto sa stranice: verywellmind.com