Depresija je bolest raspoloženja koja zahvaca i tijelo i misli.
Kako se osjeća osoba koja pati od depresije?
• Prvo i osnovno što je muči jeste potištenost, odnosno duboko sniženo raspoloženje (lat. depressio – potištenost). Osoba pogođena depresijom je nesrećna, utučena, tužna, katkad zapravo očajna i bespomoćna.
• Osim što je potištena, pojačano je razdražljiva i osetljiva na stres, prigovore, uvrede, kritike i druge životne nepogodnosti.
• Oseća se usamljeno, napušteno, nevoljeno i suvišno. Iako su joj pažnja i društvo potrebni, gužva joj smeta i čini je tjeskobnom.
• Tipičan depresivac slabije se koncentriše, bezvoljan je, apatičan, trom i usporen, ništa ga ne veseli i ne motiviše.
• Neke posljedice depresije prepoznatljive su i na fizičkom planu: poremećaj spavanja, apetita i spolne moći, brže umaranje i iscrpljivanje, bolovi u raznim dijelovima tela i opšta nemogućnost ispunjavanja svakodnevnih obaveza.
Imate li pet ili više od navedenih simptoma tokom dvije ili više sedmica, imate kliničku depresiju. Ako vam simptomi izazivaju patnju ili vas ometaju u obavljanju svakodnevnih poslova, javite se stručnjaku za to bez obzira na to što okolina o tome misli.
Depresija se tretira farmakološki – lijekovima i psihoterapijom,a veoma često kombinacijom oba pristupa. Psihološka pomoć podrazumeva tretman kod edukovanog psihologa – psihoterapeuta, jednog od psihoterapijskih pravaca. Kognitivno – bihevioralna terapija daje izuzetno dobre rezultate u tretiranju depresije, kako kod odraslih, tako i kod djece i adolescenata.
Uzroci depresije….?
Depresiju redovno izaziva kombinacija genetskog nasleđa i uticaja spoljnih faktora. Ako je genetska predispozicija za depresiju jaka, bolest može nastati i bez stresnih situacija, to jest i u normalnim životnim okolnostima. Ako je, pak, čovjek pretrpio vrlo jak ili dugotrajan stres, može oboljeti od depresije i ako nema jaku genetsku predispoziciju za nju. Stresne okolnosti koje najčešće izazivaju depresiju:
• gubitak, smrt nekoga ili nečeg važnog, npr. voljene osobe ili člana porodice
• samoća, odsustvo prijatelja ili ljubavi
• teška bolest (vlastita ili u porodici)
• porođaj, teška trudnoća
• selidba, drastična promjena životnih okolnosti
• siromaštvo, teški uslovi života
• nezaposlenost ili besposlenost
• beskućništvo,
• pretrpljena katastrofa (npr.zemljotres, požar) itd.
Još trebate znati da …..
….. depresija je poremećaj u radu dijelova mozga zaduženih za raspoloženje
….. depresija nije ludilo niti sumanutost
….. depresija nije razmaženost ili umišljeno stanje
….. depresije se ne možete osloboditi snagom volje ili svjesnim naporom
….. depresija nije stil života
….. depresija nije posljedica načina razmišljanja
….. ne postoji “neopravdana” ili “bezrazložna” depresija
….. od depresije možete oboljeti i bez životnih stresova
….. protiv depresije djelotvorni su lijekovi i psihoterapija
….. što je depresija teža ili duža, to su lijekovi neophodniji od psihoterapije i obrnuto
Izloženost hroničnom stresu mijenja funkciju i građu mozga i mnoge se depresije mogu objasniti akumulacijom štetnog djelovanja stresa. I tu konstitucija ima važnu ulogu, jer određuje pod kojim teretom i nakon koliko vremena će se živčani sistem slomiti.
Dijagnosticiranje i liječenje
Najčešće dijagnozu depresije nije teško postaviti. Dovoljno je bolesnika pitati da li je tužan, uplašen, bezvoljan i moze li se od srca nasmijati. Zato je čudno da je dvije trećine depresija nedijagnosticirano, neliječeno, pogrešno ili nedovoljno liječeno.
Uzalud je očekivati da će depresija proći sama. To se događa rijetko. Uzalud je očekivati da ce se snagom volje, pozitivnim mišljenjem, pobijediti depresija. Upravo su volja i optimizam nestali kod bolesnika i on je nemoćan da ih povrati. Laički savjeti bolesniku više štete nego koriste, jer izazivaju osjećaj krivnje i ukazuju da se bolesnikovo stanje ne razumije.
Pripremila:
Jasna P. Subašić, dipl. psiholog