Iako se stres ne može potpuno ukloniti, moguće je naučiti kako ga umanjiti
Istraživanja pokazuju da je procenat Amerikanaca koji osjećaju stres na poslu visok – i da i dalje raste. Prema podacima Pew Research Centra, nešto više od polovine odraslih navodi da im je posao povremeno stresan. Međutim, 29% kaže da im je posao stresan većinu vremena, dok 19% ističe da ih taj stres često potpuno iscrpi.
Stres na poslu može imati ozbiljne posljedice po zdravlje, od relativno blagih (poput češćih prehlada i gripa) do onih znatno ozbiljnijih (uključujući srčane bolesti i metabolički sindrom).
Iako je stres na radnom mjestu čest, pronaći posao s niskim nivoom stresa izuzetno je teško – ako ne i nemoguće. Mnogo realniji pristup jeste usvajanje efikasnih strategija za suočavanje sa stresom na mjestu gdje već trenutno radite.
U nastavku pogledajmo neke od koraka za lakše upravljanje stresom na poslu, poput kreiranja pozitivne jutarnje rutine, jasnijeg razumijevanja zahtjeva na radnom mjestu i pametnijih tehnika organizacije vremena.
Uvedite mali ritual prije odlaska na posao
Nakon žurbe da se djeca nahrane i pošalju u školu, probijanja kroz gužvu i pokušaja da se izbjegnu nervozni vozači, te brzinskog ispijanja kafe umjesto doručka, mnogi na posao stižu već pod stresom. To ih čini osjetljivijima na sve što ih tamo čeka.
Dokazi pokazuju da bilo kakva vrsta rutine može ublažiti negativne efekte stresa. Dosljednost daje osjećaj kontrole i pomaže da se zna šta slijedi.
Mnogi bi se iznenadili koliko ih stresniji jutarnji početak čini ranjivijima na stres tokom radnog dana. Kada dan započne planiranjem, boljom prehranom i pozitivnim stavom, često se ispostavi da se stres s posla lakše podnosi.
Važno je upravljati stresom i prije nego što radni dan počne. Ako na posao dolazite već iscrpljeni, napeti i bez strpljenja, mnogo će teže biti nositi se s izazovima koje posao može donijeti.
Jasno definišite očekivanja za dan
Jedan od faktora koji doprinosi sagorijevanju na poslu jeste nejasno definisan skup zadataka i očekivanja. Ako ne znate tačno šta se od vas traži, ili se zahtjevi stalno mijenjaju bez prethodne najave, nivo stresa vrlo lako može porasti.
Neprecizno razumijevanje vlastite uloge može biti stalni izvor napetosti. Pokušaj da se shvati šta se očekuje i da se to ispuni iscrpljuje. Uz to, teško je osjećati zadovoljstvo zbog urađenog posla ako niste sigurni ispunjavate li standard ili ga nadmašujete.
Ako se često zateknete u nedoumici da li radite dovoljno, vrijedi razgovarati s nadređenim. Zajedno možete pregledati očekivanja i dogovoriti načine kako ih lakše ispuniti. To može značajno smanjiti stres vama, ali i njima.
Izbjegavajte ili smanjite sukobe s kolegama
Međuljudski konflikti iscrpljuju i fizički i emocionalno. Nesuglasice među kolegama mogu biti teško izbjeći, zato je pametno učiniti sve što možete da ih minimizirate.
Ne učestvujte u ogovaranju, ne dijelite previše ličnih stavova o politici i vjeri i držite se dalje od „neprimjerenog“ humora u kancelariji.
Kad god možete, izbjegavajte osobe koje teško sarađuju s drugima. Ako konflikt ipak dođe do vas, važno je znati kako ga pravilno riješiti. Usvajanje vještina rješavanja sukoba može spriječiti da sitne nesuglasice prerastu u ozbiljan problem.
Planirajte unaprijed da ostanete organizirani
Čak i ako po prirodi niste posebno organizirani, malo planiranja unaprijed može značajno smanjiti stres. Dobra organizacija vremena znači manje jutarnje žurbe i manje panike pri završetku radnog dana.
Organiziran pristup pomaže i da se izbjegne negativan utjecaj nereda, a rad postaje brži i efikasniji.
Uredite radni prostor da vam bude udoban
Još jedan neočekivan izvor stresa može biti fizička nelagoda, posebno na mjestu gdje provodite većinu radnog vremena, poput kancelarijske stolice ili radnog stola.
Možda nećete odmah primijetiti da vas napreže sjedenje u neudobnoj stolici nekoliko minuta, ali ako u njoj praktično provodite cijeli dan, bol u leđima i veća osjetljivost na stres postaju sasvim prirodna posljedica.
Čak i sitnice poput buke u kancelariji mogu ometati fokus i stvarati blagu, ali upornu frustraciju. Učinite što možete da vaš prostor bude mirniji, udobniji i prijatniji.
Birajte grupisanje zadataka umjesto obavljanja više stvari odjednom
Multitasking ili obavljanje više zadataka odjednom je nekada smatran odličnom metodom da se u jednom danu postigne više. Međutim, s vremenom se pokazalo da, recimo, razgovor telefonom dok se istovremeno rade proračuni nerijetko vodi ka sporijem radu, više grešaka i narušavanju koncentracije.
Podijeljena pažnja stvara osjećaj raspršenosti koji većini ljudi nimalo ne odgovara. Umjesto multitaskinga, isprobajte drugačiju mentalnu strategiju poput „chunkinga“, grupisanja zadataka u smislene cjeline.
Prošetajte tokom pauze za ručak
Mnogi ljudi osjećaju posljedice sjedilačkog načina života. Fizičke i mentalne efekte stresa na poslu možete ublažiti tako što ćete se prošetati ili malo razgibati tokom pauze za ručak.
Ako vam raspored to dozvoljava, korisno je ubaciti i kratke vježbe u toku dana. To može pomoći da se oslobodite napetosti, popravite raspoloženje i poboljšate fizičku kondiciju.
Učinite najbolje što možete i nagradite se
Postizanje dobrih rezultata može biti motivirajuće i korisno, ali pretjerani perfekcionizam često stvara probleme i vama i onima oko vas.
Ne može se sve uraditi savršeno, posebno u dinamičnom i brzom radnom okruženju. Dobra strategija da se izbjegne zamka perfekcionizma jeste da se trudite dati svoj maksimum i da svjesno odvojite vrijeme da se pohvalite za uloženi trud. Primjetićete da su rezultati bolji, a nivo stresa znatno manji.
Slušajte muziku tokom vožnje kući
Muzika donosi brojne psihološke koristi, uključujući i ublažavanje osjećaja stresa. Istraživanja pokazuju da slušanje muzike može smanjiti reakciju na stres. Posebno se ističe muzika s višim frekvencijama, koja može povećati nivo oksitocina i sniziti kortizol.
Slušanje muzike donosi dobrobiti prije, tokom i nakon posla. Vesela pjesma dok pripremate doručak može vam pomoći da dan započnete spremniji za interakcije s ljudima. Također, slušanje omiljene muzike tokom vožnje kući nakon dugog dana može pomoći da se polako opustite i stignete osjećajući se znatno rasterećenije.
Autor: Elizabeth Scott, PhD
Preuzeto sa stranice: verywellmind.com
