Tačan razlog zbog kojeg nastaje autizam još uvijek je nepoznat, ali se njegov nastanak povezuje s genetskim faktorima okoline, uključujući i nedostatak cinka.
Nije poznato da li manjak cinka doprinosi nastanku autizma, ali naučnici su definirali mogući mehanizam kako bi to moglo funkcionirati, pokazuje rad objavljen u Frontiers in Molecular Neuroscience.
Naučnici su demonstrirali kako cink oblikuje veze između moždanih stanica, neurona koji se formiraju tokom ranog razvoja putem složene molekularne mašinerije, što je kontrolirano autizmom povezanim genima.
Sally Kim s Univerziteta Stanford ističe da je autizam povezan sa specifičnim varijantama gena umiješanih u formiranje, sazrijevanje i stabilizaciju sinapsi tokom ranog razvoja.
“Naša otkrića povezuju nivoe cinka u neuronima kroz interakcije s proteinima kodiranim ovim genima s nastankom autizma”, kazala je ona.
Otkriće da cink oblikuje osobine u razvoju sinapsi putem određenih proteina podstiče sumnju da nedostatak ovog minerala tokom ranog razvoja može potencijalno pridonijeti nastanku autizma.
Koautor istraživanja Craig Garner iz Njemačkog centra za neurodegenerativne bolesti ističe da trenutno nema kontroliranih istraživanja o riziku od nastanka autizma i uzimanju nadoknade cinka kod trudnica ili beba.
“Još uvijek je rano za preporuke, ali vjerujem u eksperimentalne radove na modelu autizma, objavljene u Frontiers Research Topics”, rekao je on.
Previše cinka može smanjiti količinu bakra koju tijelo apsorbira, što može dovesti do anemije i slabih kostiju. Manjak cinka ne znači da ga ne uzimamo dovoljno, možda se radi o problemima apsorpcije u crijevima.
Podsjećamo, autizam je biološki razvojni poremećaj mozga. Zbog prirode nastanka i manifestacije, autizam je vrlo složeni poremećaj. Glavne karakteristike autizma su slaba ili nikakva socijalna interakcija i komunikacija, ograničeni i ponavljajući obrasci ponašanja. Po tim karakteristikama autizam se razlikuje od ostalih poremećaja iz grupe poremećaja autističnog spektra.
Autizam utječe na mnoge dijelove mozga, ali kako dolazi do toga nije sasvim razjašnjeno. Roditelji su obično ti koji uoče prve znakove i to u prvoj ili drugoj (do trećoj) godini djetetova života. Rano otkrivanje autizma može pomoći djetetu da stekne određene socijalne vještine i samostalnost; iako je nekoliko terapija zasnovano na znanstvenim istraživanjima, zasada nema lijeka za autizam. Kod težih oblika autizma, samostalan život je malo vjerojatan, ali kod blažih oblika moguće je živjeti samostalno. Danas je razvijena i tzv. autistična kultura, gdje neki od njih traže lijek, dok drugi vjeruju kako je autizam samo stanje (drugi način postojanja u smislu življenja), a ne poremećaj.
(klix.ba/psiholog.ba)
