Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u BiH godišnje se u prosjeku počini i do 500 samoubistava.
Stručnjaci ističu da su samoubistva manifestacija bolesti, prije svega depresije. Čest oblik mentalnih oboljenja je posttraumatski stresni poremećaj kod velikog broja boračke populacije, koji također nerijetko dižu ruke na sebe. Uzroke ovakvog stanja stručnjaci vide u sve težoj ekonomskoj situaciji, besperspektivnosti i nezaposlenosti.
U Bosni i Hercegovini svaki treći dan jedna osoba sebi oduzme život, službeni su statistički podaci. Ono što posebno šokira javnost jesu brutalana i bizarna samoubistva. Kasnije se utvrdi da su ovi ljudi bolovali od depresije, postraumatskog stresnog poremećaja ili nekog drugog psihičkog poremećaja.
Dragan Šajić, predsjednik Organizacije boraca i civila sa postraumatskim stresnim poremećajem RS ističe da se velik broj osoba sa ovim problemom rijetko odluči liječiti:
„Okolina, sredina je glavni problem. Mi još uvijek imamo takva shvatanja da je to sramota, umjesto da odlazak kod psihologa ili psihijatra bude kao odlazak kod zubara. Ustvari, možda je i gore kod zubara, ali, eto, mi još tako razmišljamo. Naša organizacija radi na tom da se olakša ljudima, da shvate da neće imati problem, da će im samo biti bolje ako idu stručnjaku”, kaže Šajić.
Depresija i postraumatski stresni poremećaj pogađa češće starije, osobe između 40 i 60 godina. No, stručnjaci upozoravaju da od ovih poremećaja nisu pošteđeni ni mladi.
Prije nekoliko godina u jednoj sarajevskoj osnovnoj školi kod jednog dječaka dijagnosticiran je transgeneracijski prijenos PTSP-a, sa oca na dijete. Remzija Šetić, Centar za mentalno zdravlja općine Stari Grad Sarajevo o tom slučaju kaže:
„Škola je u nekim svojim kapacitetima, dokle je mogla, išla u tretmane ovog djeteta. Kad je on završio osnovnu i prešao u srednju školu, tamo je nastao problem. I problem i dalje traje, otišao je tako daleko da dijete već konzumira neke psihoaktivne supstance. Sada je problem motiviranja uopšte za bilo kakav tretman, jer cjelokupnja porodica nije motivirana za tretman – ni otac, ni taj dječak, koji konkretno ispoljava problem.“
Pogoršanoj slici mentalnog zdravlja doprinose otuđenost kao i razne vrste ovisnosti.Posttranzicijsko društvo sa urušenim sustavom vrijednosti glavni je generator pogoršane slike mentalnog zdravlja u BiH.
Depresija uzima sve više maha u svijetu. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, ona će 2020. godine postati druga najčešća bolest u svijetu.
(psiholog.ba/slobodnaevropa.org)