Postoji snažna povezanost između anksioznih poremećaja i moždane magle. Jedno može biti uzrok drugog. Drugim riječima, anksioznost može dovesti do moždane magle, a doživljavanje moždane magle može povećati anksioznost. Anksioznost može pojačati moždanu maglu jer često dovodi do fiksiranja ili zabrinutosti oko određene situacije ili misli. Ovakva ruminacija može preopteretiti i iscrpiti mozak. Dakle, bilo kakav pritisak na mozak može uticati na mentalnu jasnoću i promijeniti određene aspekte kognitivnih funkcija.
Slično tome, nivo anksioznosti može se povećati kada osoba doživljava moždanu maglu, dok istovremeno pokušava obavljati svakodnevne zadatke. Pokušaj izvršavanja zadataka u stanju moždane magle može izazvati osjećaj anksioznosti.
Šta je moždana magla?
Moždana magla je svakodnevni izazov za mnoge ljude. Iskustvo moždane magle upravo je ono što naziv sugeriše – osjećaj kao da je mozak u magli. Moždana magla djeluje poput mentalne “zamagljenosti”. Ovaj zamagljeni osjećaj može uticati na kogniciju i otežati izvršavanje zadataka.
Kako bi pokušali objasniti kako moždana magla izgleda, neki je opisuju sljedećim riječima:
• Usporeno razmišljanje
• Teškoće s fokusiranjem
• Zbunjenost
• Nedostatak koncentracije
• Zaboravnost
• Maglovitost
Jedna naučna studija definiše moždanu maglu kao Skup simptoma koji obuhvataju oslabljene kognitivne funkcije, nemogućnost koncentracije i obavljanja više zadataka istovremeno, kao i gubitak kratkoročne i dugoročne memorije”.
Moždana magla je zapravo upala koja utiče na vaš mozak
Biološki gledano, pojam moždana magla odnosi se na neuroinflamaciju (hroničnu upalu koja utiče na funkciju mozga).
Poremećaji povezani s moždanom maglom
Moždana magla je jedan od najčešćih i najtežih simptoma hroničnih stanja, naročito onih povezanih s upalom, kao što su autoimune bolesti i neurološki poremećaji poput multiple skleroze (MS), karcinoma, fibromialgije itd., te poremećaji poput autizma, ADHD-a, depresije i anksioznosti.
Uzroci moždane magle
• Hronične bolesti
• Poremećaji raspoloženja
• Nedostatak sna
• Loša ishrana
• Gojaznost
• Upala
• Hemoterapija
• Lijekovi
• Gluten
• Covid-19
• Droge
• Izgaranje (burnout)
Da li je moždana magla isto što i mentalni umor?
Moždana magla se često koristi kao sinonim za mentalni umor. Osobe koje doživljavaju simptome mentalnog i fizičkog umora često imaju i moždanu maglu.
Na primjer, 85% osoba s hroničnim sindromom umora (CFS) prijavljuje kognitivne poteškoće. Budući da anksioznost često koegzistira sa simptomima umora, ona je također povezana s kognitivnim teškoćama.
Povezanost moždane magle i anksioznosti
Moždana magla je prisutna kod anksioznih poremećaja, bilo da se javlja kao simptom tih poremećaja ili kao faktor koji doprinosi anksioznosti. Na primjer, mnogi ljudi s generaliziranim anksioznim poremećajem (GAD) prijavljuju umor i poteškoće sa spavanjem, što je povezano s moždanom maglom.
U studiji koja je ispitivala uticaj anksioznosti na kognitivne funkcije, istraživači su otkrili da anksioznost uzrokuje “oštećenje radne memorije”.
Moždana magla i anksioznost često se javljaju zajedno s drugim medicinskim stanjima. Na primjer, anksioznost i moždana magla su među najčešćim simptomima osoba s hroničnim sindromom umora i fibromialgijom.
Osim toga, moždana magla i anksioznost su dugoročni efekti infekcije COVID-19. Istraživači su otkrili da su “umor, moždana magla, glavobolja, anksioznost i problemi sa spavanjem najčešći simptomi nakon infekcije COVID-19”.
Moždana magla može biti rezultat anksioznosti jer anksioznost često izaziva fiksaciju na određene misli ili „zabrinjavajuće misli“, što preopterećuje i iscrpljuje mozak. Ovakav uticaj na mozak može smanjiti mentalnu jasnoću i narušiti određene aspekte kognitivnih funkcija.
Kako smanjiti moždanu maglu i anksioznost
Mnoge metode mogu pomoći u upravljanju i smanjenju moždane magle i anksioznosti. Srećom, sljedeće strategije su korisne za oba stanja:
• Pokušajte s mentalnim vježbama: Određene aktivnosti mogu pomoći u smanjenju moždane magle i anksioznosti. Učestvovanje u aktivnostima koje jačaju kognitivne sposobnosti i smanjuju anksioznost može biti korisno. Primjeri uključuju čitanje, slagalice i aplikacije za trening mozga.
• Kognitivno-bihevioralna terapija (CBT): CBT vam može pomoći da naučite kako upravljati anksioznim mislima, što može smanjiti moždanu maglu.
• Fizička aktivnost: Uključivanje vježbanja u dnevnu rutinu značajno smanjuje moždanu maglu i anksioznost. Fizička aktivnost poboljšava mentalnu jasnoću i kogniciju, a Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje odraslima između 75 i 150 minuta fizičke aktivnosti sedmično.
• Jedite uravnoteženu ishranu: Određena hrana i dodaci prehrani mogu poboljšati simptome anksioznosti i moždane magle. Zato je ključno uspostaviti zdrav način ishrane koji uključuje namirnice koje podržavaju kognitivne funkcije i mentalno zdravlje.
• Higijena spavanja: Postoji veza između nesanice, anksioznih poremećaja, poremećaja raspoloženja i moždane magle. Nedostatak sna može izazvati anksioznost, a loš san dodatno pogoršava simptome moždane magle i umora. Stoga je važno pokušati spavati između 7 i 8 sati svake noći.
• Smanjite stres: Tehnike za smanjenje stresa, poput vježbi disanja i meditacije, mogu pomoći kod moždane magle i anksioznosti. Druga korisna aktivnost uključuje hodanje. Također je važno pokušati ograničiti stresne situacije i održavati zdrav balans između posla i privatnog života kako biste izbjegli izgaranje (burnout).
• Dodaci prehrani: Nutritivni dodaci mogu pomoći kod moždane magle i anksioznosti. Na primjer, omega-3 riblje ulje sadrži folnu kiselinu, vitamin D i jod, koji mogu poboljšati kognitivne funkcije i mentalno zdravlje.
Autor: By Tiara Blain, MA
Preuzeto sa stranice: verywellmind.com
