Psihoterapija, također poznata kao terapija razgovorom, odnosi se na tehnike koje pomažu ljudima da promijene ponašanja, misli i emocije koje im uzrokuju probleme ili stres. To je krovni pojam koji opisuje liječenje psiholoških poremećaja i mentalne uznemirenosti putem verbalnih i psiholoških tehnika.
Tokom ovog procesa, obučeni psihoterapeut pomaže klijentu da se suoči sa specifičnim ili općim problemima, kao što su mentalna oboljenja ili izvori životnog stresa. Ovisno o pristupu koji terapeut koristi, može se primijeniti širok spektar tehnika i strategija. Gotovo svi oblici psihoterapije uključuju razvoj terapijskog odnosa, komunikaciju i dijalog, te rad na prevazilaženju problematičnih misli ili ponašanja.
Psihoterapija se sve više smatra zasebnom profesijom, ali je nude mnogi različiti stručnjaci, uključujući kliničke psihologe, psihijatre, bračne i porodične terapeute, socijalne radnike, savjetnike za mentalno zdravlje i psihijatrijske medicinske sestre.
Ovaj članak govori o različitim vrstama psihoterapije koje su dostupne i potencijalnim koristima psihoterapije. Također obrađuje različita stanja koja se njome mogu liječiti i njenu efikasnost kod različitih poremećaja.
Vrste psihoterapije
Psihoterapija može imati različite formate, ovisno o stilu terapeuta i potrebama klijenta. Neki od formata s kojima se možete susresti uključuju:
• Individualnu terapiju, koja uključuje rad jedan na jedan sa psihoterapeutom.
• Terapiju za parove, koja uključuje rad sa terapeutom u paru radi poboljšanja odnosa.
• Porodičnu terapiju, koja se fokusira na poboljšanje dinamike unutar porodice i može uključivati više članova porodice.
• Grupnu terapiju, koja uključuje malu grupu pojedinaca koji dijele zajednički cilj, mentalno stanje ili životno iskustvo. Ovaj pristup omogućava članovima grupe da daju i primaju podršku od drugih, kao i da praktikuju nova ponašanja u podržavajućem okruženju.
Tehnike psihoterapije
Kada ljudi čuju riječ “psihoterapija”, često zamišljaju stereotipnu sliku klijenta koji leži na kauču dok terapeut sjedi u stolici i zapisuje bilješke. U stvarnosti, postoji širok spektar tehnika i praksi koje se koriste u psihoterapiji.
Tačna metoda koja se koristi u svakoj situaciji može varirati ovisno o različitim faktorima, uključujući obuku i iskustvo terapeuta, preferencije klijenta i prirodu problema s kojim se klijent suočava. Evo kratkog pregleda glavnih vrsta terapije.
Bihejvioralna terapija
“Bihejviorizam” u psihologiji predlaže da je svako ponašanje naučeno kroz interakciju s okolinom i fokusira se na razumijevanje i promjenu ponašanja osobe, a ne na njen unutrašnji svijet (poput emocija i raspoloženja).
Kada je bihejviorizam postao istaknut pravac početkom 20. vijeka, tehnike uslovljavanja počele su igrati važnu ulogu u psihoterapiji. Uslovljavanje se odnosi na podučavanje klijenta kako da odreaguje na određene okidače, stresore i situacije na specifičan način.
Iako bihejviorizam danas nije dominantan kao nekada, mnoge njegove metode i dalje su veoma popularne. Bihejvioralna terapija često koristi klasično uslovljavanje, operantno uslovljavanje i socijalno učenje kako bi pomogla klijentima da promijene problematična ponašanja.
Kognitivno-bihejvioralna terapija (KBT) je psihoterapijski tretman koji pomaže klijentima da razumiju misli i osjećaje koji utiču na njihovo ponašanje. KBT se koristi za liječenje različitih stanja, uključujući fobije, ovisnosti, depresiju i anksioznost.
KBT uključuje kognitivne i bihejvioralne tehnike kako bi promijenio negativne misli i neadekvatna ponašanja. Ovaj pristup pomaže ljudima da promijene osnovne misli koje doprinose njihovoj uznemirenosti i da prilagode problematična ponašanja koja iz tih misli proizlaze.
Kognitivna terapija
Kognitivna revolucija iz 1960-ih imala je veliki utjecaj na praksu psihoterapije, jer su psiholozi počeli sve više proučavati kako ljudski misaoni procesi utiču na ponašanje i funkcionisanje.
Kognitivna terapija se temelji na ideji da naše misli imaju snažan utjecaj na naše mentalno blagostanje.
Na primjer, ako u svakoj situaciji vidite samo negativne aspekte, vjerovatno ćete imati pesimističniji pogled na svijet i općenito tmurnije raspoloženje.
Cilj kognitivne terapije je prepoznati kognitivne distorzije koje dovode do ovakvog načina razmišljanja i zamijeniti ih realističnijim i pozitivnijim mislima. Na taj način ljudi mogu poboljšati svoje raspoloženje i opšte blagostanje.
Humanistička terapija
Počevši od 1950-ih, pravac poznat kao humanistička psihologija počeo je utjecati na psihoterapiju. Humanistički psiholog Carl Rogers razvio je pristup poznat kao terapija usmjerena na klijenta, koja se fokusirala na to da terapeut pokazuje bezuvjetno pozitivno prihvatanje klijenta. Ovo stvara siguran prostor u terapiji u kojem klijent može istraživati svoje osjećaje i uvjerenja bez straha od osude terapeuta.
Danas su elementi ovog pristupa i dalje široko korišteni. Humanistički pristup u psihoterapiji fokusira se na pomoć ljudima da maksimiziraju svoj potencijal te naglašava važnost samoistraživanja, slobodne volje i samoaktualizacije.
Psihoanalitička terapija
Iako se psihoterapija u različitim oblicima praktikovala još od vremena starih Grka, svoj formalni početak doživjela je kada je Sigmund Freud počeo koristiti terapiju razgovorom za rad s klijentima. Tehnike koje je Freud često koristio uključivale su analizu transfera, tumačenje snova i slobodne asocijacije.
Ovaj psihoanalitički pristup uključuje istraživanje misli i prošlih iskustava osobe kako bi se otkrile nesvjesne misli, osjećaji i sjećanja koja mogu utjecati na njeno trenutno ponašanje.
Sažetak
Postoji mnogo različitih vrsta psihoterapije. Koja je najprikladnija za vas zavisi od različitih faktora, uključujući vaše preferencije, mentalno stanje i težinu simptoma.
Kod kojih problema psihoterapija pomaže
Psihoterapija dolazi u različitim oblicima, ali svi su dizajnirani da pomognu ljudima da prevaziđuizazove, razviju strategije suočavanja i vode sretniji i zdraviji život.
Ako imate simptome psihološkog ili psihijatrijskog poremećaja, možda bi vam koristila procjena obučenog i iskusnog psihoterapeuta koji je kvalifikovan za procjenu, dijagnosticiranje i liječenje mentalnih stanja.
Psihoterapija se koristi za liječenje širokog spektra mentalnih zdravstvenih problema, uključujući:
• Ovisnosti
• Anksiozne poremećaje
• Bipolarni poremećaj
• Depresiju
• Poremećaje ishrane
• Opsesivno-kompulzivni poremećaj
• Fobije
• Posttraumatski stresni poremećaj
• Poremećaje uzrokovane upotrebom supstanci
Pored toga, psihoterapija je korisna za ljude koji se suočavaju s izazovima kao što su:
• Hronični bol ili ozbiljne bolesti
• Razvod i prekidi veza
• Tuga i gubitak
• Nesanica
• Nisko samopouzdanje
• Problemi u vezama
• Stres
Kako izvući maksimum iz psihoterapije
Efikasnost terapije može zavisiti od različitih faktora. Priroda i ozbiljnost vašeg problema igraju ulogu, ali postoje i stvari koje možete učiniti da biste maksimalno iskoristili svoje sesije, uključujući:
• Budite iskreni s terapeutom: Nemojte skrivati probleme ili osjećaje. Cilj je da budete potpuno svoji, bez pokušaja da sakrijete dijelove svoje ličnosti koje se možda bojite pokazati.
• Osjećajte svoje emocije: Nemojte potiskivati negativne ili uznemirujuće emocije kao što su tuga, ljutnja, strah ili ljubomora. Razgovor o tim osjećajima unutar terapijskog okvira može vam pomoći da ih bolje razumijete i procesuirate.
• Budite otvoreni za proces: Radite na stvaranju otvorenog i iskrenog odnosa s terapeutom. Istraživanja pokazuju da je terapija najefikasnija kada osjećate povezanost s terapeutom koji vas tretira.
• Prisustvujte svojim sesijama: Život može biti užurban, ali pokušajte se držati svog plana liječenja i redovno dolaziti na zakazane termine.
• Radite na sebi i između sesija: Ako vam terapeut zada zadatke za rad kod kuće, potrudite se da ih završite prije sljedeće sesije.
Prednosti psihoterapije
Psihoterapija je često povoljnija opcija u odnosu na druge vrste tretmana mentalnog zdravlja i može biti samostalno rješenje za one koji ne zahtijevaju farmakoterapiju.
Također, za korist od psihoterapije nije nužno da imate dijagnosticiran mentalni poremećaj. Može vam pomoći čak i ako samo osjećate da nešto u vašem životu nije kako treba i smatrate da bi razgovor s profesionalcem mogao donijeti poboljšanje.
Neke od ključnih prednosti psihoterapije uključuju:
• Poboljšane komunikacijske vještine
• Zdravije obrasce razmišljanja i veću svijest o negativnim mislima
• Dublji uvid u vlastiti život
• Sposobnost donošenja zdravijih odluka
• Bolje strategije suočavanja s emocionalnim stresom
• Jačanje porodičnih veza
Efikasnost psihoterapije
Jedna od čestih kritika psihoterapije odnosi se na njenu efikasnost. Rani i često citirani psiholog Hans Eysenck tvrdio je da su se dvije trećine učesnika njegovog istraživanja oporavile ili poboljšale same od sebe u roku od dvije godine, bez obzira na to jesu li pohađali terapiju ili ne.
Međutim, brojna kasnija istraživanja pokazala su da psihoterapija može poboljšati blagostanje klijenata.
U svojoj knjizi The Great Psychotherapy Debate, statističar i psiholog Bruce Wampold istakao je da ličnost terapeuta i njegova uvjerenost u efikasnost tretmana igraju ključnu ulogu u ishodu terapije.
Zanimljivo je da je Wampold sugerisao kako vrsta terapije i teorijska osnova tretmana nemaju značajan utjecaj na rezultat. Ova tvrdnja podstakla je daljnja istraživanja o djelotvornosti različitih psihoterapijskih metoda.
Najnovija istraživanja pokazuju da psihoterapija može biti izuzetno efikasan tretman za određene anksiozne poremećaje, poremećaje raspoloženja, poremećaje ishrane, kao i za osobe koje prolaze kroz tugu i traumu.
Sažetak
Mentalni poremećaji mogu uzrokovati emocionalnu patnju i narušiti svakodnevno funkcionisanje, ali psihoterapija može pomoći u poboljšanju mentalnog zdravlja i ublažavanju simptoma.
Stvari koje treba uzeti u obzir
Postoji niz pitanja ili briga kako za terapeute, tako i za klijente. Prilikom pružanja usluga klijentima, psihoterapeuti moraju uzeti u obzir pitanja kao što su informirani pristanak, povjerljivost pacijenata i dužnost upozoravanja.
Informirani pristanak podrazumijeva obavještavanje klijenta o svim potencijalnim rizicima i koristima povezanim s tretmanom. To uključuje objašnjenje tačne prirode tretmana, mogućih rizika, troškova i dostupnih alternativa. Samo uz informirani pristanak klijent može ući u etički i koristan odnos sa svojim terapeutom.
Budući da klijenti često govore o pitanjima koja su vrlo lične i osjetljive prirode, psihoterapeuti imaju zakonsku obavezu zaštititi pravo klijenta na povjerljivost. Međutim, jedna situacija u kojoj psihoterapeuti imaju pravo (i zapravo obavezu) prekršiti povjerljivost klijenta jeste ako klijent predstavlja neposrednu prijetnju sebi ili drugima. Ova odgovornost naziva se dužnost upozoravanja.
Kako znati da vam je potrebna psihoterapija?
Možda ste svjesni da psihoterapija može biti korisna, ali nije uvijek lako prepoznati pravi trenutak da potražite pomoć.
Neki ključni znakovi da bi bilo korisno razgovarati s terapeutom uključuju:
• Problem značajno utiče na vaš život. Ako vaše stanje remeti posao, školu, odnose s drugima ili svakodnevno funkcionisanje, možda je vrijeme da potražite pomoć.
• Koristite nezdrave mehanizme suočavanja. Ako se nosite s problemima kroz pušenje, alkohol, prejedanje ili iskaljivanje frustracija na drugima, terapija vam može pomoći da razvijete zdravije strategije.
• Bliske osobe su zabrinute za vas. Ako prijatelji i porodica izražavaju zabrinutost za vaše mentalno zdravlje, možda je vrijeme da razmislite o terapiji.
• Ništa što ste do sada pokušali nije pomoglo. Ako ste već čitali knjige za samopomoć, istraživali tehnike na internetu ili jednostavno pokušavali ignorisati problem, a on i dalje ne nestaje ili se čak pogoršava, stručna pomoć može biti od koristi.
Jedan od najčešćih mitova o terapiji jeste da ćete se odmah osjećati bolje. Međutim, psihoterapija je proces koji zahtijeva vrijeme i strpljenje, a njen učinak zavisi od vrste terapije i težine simptoma.
Kako započeti
Psihoterapija može biti djelotvoran izbor tretmana za različite psihološke probleme. Ne morate čekati da vaš život postane preplavljujući do te mjere da ne možete da se nosite s njim kako biste potražili pomoć. Što prije potražite podršku, prije ćete dobiti pomoć koja vam je potrebna za zdraviji i sretniji život.
Ako smatrate da biste vi ili neko koga volite mogli imati koristi od ove vrste terapije, razmotrite sljedeće korake:
- Konsultujte se s primarnim ljekarom. Vaš ljekar može najprije isključiti bilo kakve fizičke bolesti koje bi mogle uzrokovati ili doprinijeti vašim simptomima. Ako se ne utvrdi specifičan fizički uzrok, ljekar vas može uputiti na stručnjaka za mentalno zdravlje koji je kvalifikovan za dijagnostiku i liječenje mentalnih bolesti.
- Pronađite kvalifikovanu osobu. Osobe koje pružaju usluge psihoterapije mogu imati različite titule ili diplome. Titule poput „psiholog“ ili „psihijatar“ su zaštićene i podrazumijevaju određene obrazovne i licencne zahtjeve. Neki od stručnjaka koji su kvalifikovani za pružanje psihoterapije uključuju psihijatre, psihologe, licencirane savjetnike, licencirane socijalne radnike i napredne psihijatrijske medicinske sestre.
- Odaberite pravog terapeuta. Prilikom izbora terapeuta, razmislite o tome da li se osjećate ugodno dijeleći lične informacije s tom osobom. Također procijenite kvalifikacije terapeuta, uključujući vrstu diplome koju posjeduje i godine iskustva. Preporuke prijatelja i članova porodice ponekad mogu biti dobar način da pronađete terapeuta koji vam može pomoći.
- Razmotrite da li vam je potreban lijek. Vaši simptomi trebaju igrati ulogu u izboru tretmana i terapeuta. Na primjer, ako je za vaše najbolje liječenje potrebna kombinacija lijekova i psihoterapije, posjeta psihijatru može biti korisna. Ako biste najviše imali koristi od neke vrste terapije razgovorom bez primjene lijekova, možete biti upućeni na kliničkog psihologa ili savjetnika.
- Budite spremni na administrativne procedure. Kada započnete terapiju, vaš terapeut će vjerovatno prikupiti podatke o vašem zdravstvenom stanju, kao i lične kontakt informacije. Također ćete vjerovatno morati potpisati određene saglasnosti.
- Ne bojte se isprobati različite terapeute. Psihoterapija je i umjetnost i nauka. Ako vam se čini da vam seanse nisu korisne ili jednostavno ne osjećate „klik“ s trenutnim terapeutom, u redu je potražiti drugog. Nastavite tražiti dok ne pronađete stručnjaka s kojim se osjećate ugodno.
Dok procjenjujete potencijalnog psihoterapeuta, razmislite o sljedećim pitanjima:
- Da li terapeut djeluje profesionalno i kvalifikovano?
- Osjećate li se ugodno dijeleći svoja osjećanja i iskustva?
- Sviđa li vam se stil razgovora terapeuta?
- Jeste li zadovoljni obimom interakcije s terapeutom?
- Da li izgleda kao da razumije kako se osjećate?
- Kakav je njegov/njen pristup tretmanu?
- Kakve ciljeve postavlja za vaše liječenje?
Psihoterapija može biti korisna za osobe koje se suočavaju s problemima mentalnog zdravlja, ali može imati koristi i za one koji žele naučiti nove strategije suočavanja ili bolje razumjeti vlastite misli i iskustva.
Ako ste zainteresovani za psihoterapiju, možete započeti razgovorom sa svojim primarnim ljekarom o dostupnim opcijama. Preporuke prijatelja, servisi za upućivanje i online direktoriji terapeuta također mogu biti odličan način da pronađete odgovarajućeg terapeuta.
Autor: Kendra Cherry, MSEd
Preuzeto sa stranice: verywellmind.com
