Živjeti harmoničan život….
Home
 

Kako da zaustavite napad panike

panic2Osobe koje su iskusile panični napad bar jednom u životu, navode da je to jedno od najneugodnijih iskustava koje su ikad doživjeli. Ubrzani način života, te veliki nivo stresa kojem smo svakodnevno izloženi,  doveo je do porasta anksioznih poremećaja, među koje spadaju i panični napadi.

Panični napadi, kao posljedica izrazito visoke anksioznosti,  popraćeni su širokim spektrom tjelesnih simptoma, koje pojedinci opisuju kao zastrašujuće -  otežano disanje ili gušenja, snažno lupanje srca, nesvjestica, tremor mišića, klecanje koljena, vrtoglavica…Problem dodatno pogoršava činjenica da osobe koje doživljavaju panične napade uglavnom nisu upućene u prirodu samog problema, niti znaju koliko je on – ako uopće jeste –  uistinu opasan.

 Naoružajte se informacijama!

Kada imate panični napad, odnosno napad anksioznosti, simptomi   kao što su bol u grudima, vrelina, lupanje srca ili otežano disanje , učinit će da pomislite da ćete pasti u nesvjest, poludjeti ili umrijeti. Ali, istina je da se ništa od toga neće dogoditi. Ključ preživljavanja i prevazilaženja napada jeste educirati se o napadima anksioznosti i uvježbavati vještine potrebne za njihovo preovladavanje.

„Potrebno je neko vrijeme da se naviknete na ove tehnike“  , kaže dr. Dave Carbonell, psihoterapeut iz Čikaga, koji se bavi anksioznošću, „ali naučiti kako da se nosite sa anksioznošću je od ključnog značaja  da vas strah od novog napada ne bi zadržao kod kuće i značajno ograničio vašu funkcionalnost“. Evo što možete učiniti da pomognete sebi..

Prihvatite napad anksioznosti

Ljudi vjeruju da je napad anksioznosti moguće zaustaviti snagom volje, no to nije tako. Ipak, ako razmislite, uvjerit ćete se da je svaki vaš prethodni panični napad sam od sebe prestao, mada ste se neko vrijeme osjećali veoma neugodno. Za početak, najbolje je da obratite pažnju na vaše simptome i prihvatite da imate napad anksioznosti.Ovo vam može biti teško ako je to jedan od vaših prvih napada, ali poslije toga znat ćete više o tome šta da očekujete.

Pravite zabilješke

Kada se napad već dogodio, pokušajte zapisati na papir nešto od misli i simptoma sa kojima se suočavate. Na taj način bolje ćete razumjeti šta vam se dešava. Jedna od stvari koje pojačavaju anksioznost do te mjere da preraste u panični napad, jeste doživljavanje simptoma na katastrofičan način. Zapisivanje samoga doživljaja prevenirat će zamišljanje sebe u najgorem mogućem ishodu.

Dišite duboko

 

Otežano disanje simptom je anksioznosti, ali je vi možete pojačati ukoliko dišete plitko. Umjesto toga, pokušajte sa abdominalnim disanjem.

Carbonell je ovaj način disanja uporedio sa disanjem novorođenčadi čiji stomačići rastu i smanjuju se sa svakim udisajem i izdisajem. Kada napad počne, udahnite duboko, a zatim polahko izdišite, osjećajući pri tome kako vam se stomak diže i spušta.

Razgovarajte sami sa sobom

Jednom kada ste prihvatili činjencu da vam se može dogoditi panični napad, podsjećajte sebe da napad traje samo određeno vrijeme i da će prestati. Neće vas ubiti, niti ćete pasti u nesvjest. Važno je razumjeti pod kojim okolnostima dolazi do onesvješćivanja. Ljudi padaju u nesvjest kada im opadne krvni pritisak. Panični napad može učiniti da se osjećate kao da ćete se onesvijestiti ,ali nećete – jer vaš krvni pritisak ne opada prilikom napada. Prisjetite se ove i sličnih činjenica da ublažite vlastite strahove.

Završite ono što ste započeli

Mada je, u trenutku kada vam se dogodi napad,  potreba da pobjegnete iz situacije najsnažnija – nemojte. Dopustite sebi da vam se nivo anksioznosti smanji, a onda odlučite da li želite da odete ili želite da se vratite onome što ste činili kada je napad počeo  – bilo da se radi o kupovini,vožnji, ili šetnji. Ostati na istom mjestu gdje ste bili pomoći će vam da prevaziđete anksioznost, mada će to za vas u početku biti teško.

Potražite pomoć

Ljudi su najčešće uplašeni najviše  u onome trenutku kada imaju panični napad. U većini slučajeva, nije u pitanju bilo kakav fizički problem, kao što su realni problemi sa srcem. Ipak, razgovarajte sa ljekarom, da biste se  uvjerili da vam nije potrebna ljekarska pomoć. Potom potražite kognitivno  - bihevioralnog terapeuta, sa iskustvom u tretiranju anksioznih poremećaja, da vam pomogne u rješavanju vašeg problema.

 

Pripremila:

Jasna Subašić, dipl. psiholog – psihoterapeut

(Izvor: everydayhealth.com)

Još zanimljivih članaka

Off 

20. Oktobar 2014. AUTOR: KATEGORIJA: IzdvajamoMentalno zdravlje Comments are off for this post

Top
Translate »