Anksioznost može biti korisna, ali većina ljudi razmišlja o anksioznosti, preciznije o generaliziranom anksioznom poremećaju (GAP), u negativnom smislu.
To je emocija koja nam čini nelagodu i napetost, stanje koje želimo ublažiti što je prije moguće.
Simptomi generaliziranog anksioznog poremećaja
GAP može uzrokovati probleme u svakodnevnim situacijama zbog sljedećih simptoma:
- Stalna zabrinutost ili opsesija oko manjih ili većih problema koji su nesrazmjerni stvarnom utjecaju događaja
- Nemogućnost da se odloži ili pusti briga
- Nemogućnost opuštanja, nemir i osjećaj napetosti
- Poteškoće u koncentraciji ili osjećaj da vam “mozak odlazi u prazno”
- Zabrinutost zbog prekomjerne zabrinutosti
- Stres zbog donošenja odluka iz straha od pogrešnog izbora
- Razrada svih mogućih negativnih ishoda u situaciji
- Poteškoće u nošenju s nesigurnošću ili neodlučnošću
Fizički znakovi i simptomi mogu uključivati razne tegobe, uključujući:
- Umor
- Razdražljivost
- Napetost mišića ili bolove u mišićima
- Drhtanje, osjećaj trzaja
- Lako prepadanje
- Probleme sa spavanjem
- Znojenje
- Mučninu, proljev ili sindrom iritabilnog crijeva
- Glavobolju
Kako anksioznost može biti korisna
Slično eustresu, vrsti “pozitivnog” stresa koji nas drži vitalnim i uzbuđenim zbog života, anksioznost također može ponuditi razne pozitivne aspekte našim životima:
1. Motivacija: Ponekad nam je potrebna doza anksioznosti da bismo se motivisali za obavljanje zadataka. Da se ne bojimo negativnih posljedica koje izazivaju anksioznost, malo je vjerovatno da bismo se pridržavali pravila na poslu, završavali školske obaveze ili se motivisali za aktivnosti koje nam ne zvuče ugodno. Istraživanja pokazuju da je anksioznost snažna motivacijska sila. Ona nas tjera da činimo stvari na način na koji malo koja druga emocija može.
2. Priprema: Ako imate važan govor, ispit ili događaj na horizontu, možete osjećati anksioznost dok se približava. Ta vas anksioznost tjera da se pripremite za situaciju, pokrijete sve aspekte i razmotrite šta biste učinili u najgorim mogućim scenarijima. Svakako, ljudi mogu raditi sve ovo i bez anksioznosti, ali to je prirodan način našeg tijela da nas natjera da to učinimo. Studije pokazuju da u određenim situacijama anksioznost može pomoći u boljoj pripremi za katastrofe ili teške situacije.
3. Pažnja: Kada smo anksiozni, naša se pažnja preusmjerava na stvari koje su važne u našim životima. Ona nas tjera da prepoznamo stvari koje zaslužuju našu pažnju, a zatim postaje ključna u pripremi i motivaciji. Kada ste anksiozni zbog nadolazećeg događaja, vaša anksioznost vas tjera da ga prepoznate i obratite pažnju na način koji će vam, idealno, pomoći da uspijete.
4. Zaštita: Budući da je anksioznost često povezana sa strahom, ona nas štiti od opasnosti. Možemo postati anksiozni u situacijama koje bi nas mogle povrijediti ili čak ubiti, a taj prirodni osjećaj anksioznosti to sprječava. Nažalost, kod osoba s GAP-om ovaj mehanizam često doprinosi doživljavanju mnogih situacija kao opasnih, iako to zapravo nisu.
5. Komunikacija: Na kraju, kada su ljudi anksiozni, prisiljeni su komunicirati i podijeliti te osjećaje. To je način na koji nam tijelo pomaže da pronađemo podršku i sigurno mjesto, a može biti učinkovito u pomaganju da odnosi funkcionišu kako treba.
Sljedeći put kada osjetite anksioznost, uzmite trenutak i zapitajte se koju svrhu ta anksioznost ima za vas – je li korisna ili ne. Srećom, postoje jednostavni koraci koje možete poduzeti kako biste upravljali svojom anksioznošću.
Autor: Will Meek, PhD
Preuzeto sa stranice: verywellmind.com
