Kada pada kiša, ona pljušti.
Depresija i anksioznost su među najčešćim mentalnim stanjima, i za neke od nas, uključujući i mene javljaju se istovremeno. Zapravo, neka istraživanja sugerišu da između 20% i 40% onih koji imaju depresiju ili anksioznost imaju oba stanja.
Ona se mogu ispoljavati na različite načine. Kod mene, postoje periodi kada depresija zahtijeva više pažnje, dok u drugim trenucima anksioznost djeluje izraženije.
Ponekad imam osjećaj kao da mi anksioznost sjedi na jednom ramenu, a depresija na drugom, i oboje pokušavaju da me vode u različitim pravcima. Anksioznost mi govori da budem produktivan i da završavam stvari, dok me depresija nagovara da ostanem u krevetu i sakrijem se od svijeta i nema garancije koja će od njih dvije preovladati.
Depresija se češće povezuje s osjećanjima beznađa, tugom i gubitkom interesa za aktivnosti koje su nekada pričinjavale zadovoljstvo, dok anksioznost obično uključuje brigu, nemir i osjećaj straha ili strepnje u vezi s budućim događajima.
— Elena Touroni, doktor psihologije
Iako se depresija i anksioznost mogu razviti u bilo kojem životnom dobu i u različitim fazama života, kod mene su se obje pojavile u ranim tinejdžerskim godinama, iz više razloga. Moja anksioznost tada je uglavnom bila povezana sa socijalnim situacijama, posebno školom i interakcijom s vršnjacima, dok je depresija proizašla iz osjećaja da nemam kontrolu nad vlastitim životom. Nisam želio da imam 13 ili 14 godina, da idem u školu pet dana u sedmici, i jedva sam čekao da odrastem. A, kako se ispostavilo, osobe sa socijalnom anksioznošću mogu imati veću vjerovatnoću da ranije razviju depresiju nego oni koji nemaju to stanje.
Moja priča s depresijom i anksioznošću nije ista kao kod svih, ali postoje stvari koje svi možemo učiniti ako iskusimo oba stanja, zato hajde da detaljnije pogledamo kako se depresija i anksioznost međusobno prožimaju i kako možemo naučiti nositi se s njima.
Na prvi pogled
Uobičajeno je da depresija i anksioznost koegzistiraju, a imati oba stanja može biti teže za podnijeti nego imati samo jedno od njih, iako to varira od osobe do osobe. Lijekovi, terapija i promjene životnog stila mogu nam pomoći da se nosimo s njima.
Kako depresija i anksioznost međusobno djeluju
„Depresija i anksioznost su veoma blisko povezane kada se pogledaju dijelovi mozga iz kojih potiču — amigdala“, kaže Gin Lalli, BSc HPD DSFH, terapeutkinja fokusirana na rješenja. Ona to opisuje kao odgovor borbe, bijega ili zamrzavanja, što je odgovor za preživljavanje koji datira još iz vremena naših predaka, i objašnjava: „Problem je u tome što taj odgovor nije baš najbolje prilagođen savremenom dobu. Borba sada postaje bijes, bijeg je anksioznost, a zamrzavanje je depresija.“
Važno je zapamtiti da su depresija i anksioznost različita stanja, ali često postoji veliki preklop u simptomima i mnogo je istraživanja koja su se bavila odnosom između depresije i anksioznosti.
Oba stanja mogu izazvati razdražljivost, umor, probleme sa spavanjem i poteškoće s koncentracijom. Međutim, objašnjava Elena Touroni, doktorica psihologije i konsultantkinja, te suosnivačica The Chelsea Psychology Clinic, „Ona se obično razlikuju po svom emocionalnom utjecaju. Depresija se češće povezuje s osjećanjima beznađa, tugom i gubitkom interesa za aktivnosti koje su nekada bile ugodne, dok anksioznost uključuje brigu, nemir i osjećaj straha ili strepnje u vezi s budućim događajima.“
Ali, kako možete istovremeno iskusiti oba seta simptoma, može biti teško odrediti koje je u tom trenutku izraženije.
Istinite priče o depresiji i anksioznosti
Morgan, 25 godina, kaže da njena depresija „ima glavnu riječ“ i da može pogoršati njenu anksioznost kao rezultat toga. „Obično pustim da mi rutina ispadne iz ruku kada prolazim kroz neki od lošijih perioda depresije, što dovodi do paničnih napada jer mi sve djeluje haotično,“ objašnjava. Ipak, oba stanja su se razvila u isto vrijeme i dijagnozu je dobila za oba istovremeno.
Slično je i kod Toma, 28 godina, koji kaže da mu se depresija i anksioznost smjenjuju, pri čemu anksioznost vodi u depresiju. „Spiralno razmišljanje može mi izazvati osjećaj beznađa, iako ponekad nedostatak fokusa ili motivacije i ono tmurno osjećanje koje dolazi s depresijom mogu učiniti da se osjećam anksiozno zbog budućnosti, plaćanja kirije, hoću li se ikad osjećati normalno… sve je to zbrkano i teško za razdvojiti,“ objašnjava.
Elisha, također 28 godina, smatra da joj je anksioznost izraženija i objašnjava da se javlja u mnogo različitih oblika bilo dok vozi, bilo u vezi, koju opisuje kao zdravu i drugačiju od njenih prethodnih odnosa. Ipak, depresija je prvobitno došla ranije, što ona pripisuje ulasku u odraslo doba. „Moja mama me uvijek upozoravala na nagli prelaz između tinejdžerskih godina i ulaska u dvadesete, i u jednom trenutku sam samo rekla: ‘Aha, bila si u pravu’,“ kaže.
„Depresija i anksioznost mogu stvoriti začarani krug“, objašnjava dr. Touroni. „Anksioznost često izaziva osjećaj brige, stresa i straha u vezi s budućnošću, dok depresija može učiniti da se osjećate beznadežno, iscrpljeno i nemotivisano. Zajedno, mogu pojačati jedno drugo, briga zbog stvari koje su van naše kontrole (anksioznost) može dovesti do osjećaja poraženosti ili potištenosti (depresija).“
Depresija i anksioznost u svakodnevnom životu
U svakodnevnom životu, ova kombinacija depresije i anksioznosti može učiniti da čak i jednostavni zadaci djeluju iscrpljujuće ili preplavljujuće.
Na radnom mjestu, možda ćete se zateći kako odugovlačite s obavezama ili osjećate brigu zbog svojih odgovornosti, često oboje u isto vrijeme. Svjesni ste da imate mnogo zadataka koje treba obaviti, ali osjećate se preopterećeno čim pogledate svoju listu obaveza, i prije nego što shvatite, pola jutra ste proveli gledajući slatke video snimke mačaka na društvenim mrežama—i ja sam bio tamo. Također, može biti teško koncentrisati se ili isplanirati svoj radni dan.
Imam sreću što radim od kuće puno radno vrijeme, što mi pomaže u danima kada su mi depresija i anksioznost izraženiji. Mogu sjediti u svojoj radnoj sobi za računarom sa svojim mačkama pored sebe, a draga osoba mi često pravi društvo jer i ona radi od kuće, pa možemo međusobno pružiti podršku.
Depresija i anksioznost mogu utjecati i na vaše odnose, bilo da su romantični, porodični ili prijateljski, kao i odnosi s kolegama. Možda ćete se povući ili stvoriti emocionalnu distancu između sebe i ljudi u vašem životu, što može dovesti do nesporazuma i osjećaja usamljenosti. Ovo može biti posebno izraženo ako depresija i anksioznost uzrokuju razdražljivost, što je prilično često.
„Oba stanja mogu stvoriti osjećaj sumnje u sebe i osjećaj da ste ‘previše’ za druge ljude, što često dodatno izoluje osobe,“ objašnjava dr. Touroni. „Ključ je u tome da prepoznamo da se ova dva stanja međusobno hrane, i da upravljanjem jednim možemo ublažiti simptome drugog.“
Suočavanje kada imate oba stanja
Nema dileme, život s depresijom i anksioznošću je težak. Ipak, postoje načini kako se s tim nositi.
Lijekovi
Lijekovi mogu biti korisni, ali djeluju različito kod različitih ljudi. „Meni lijekovi nikada nisu odgovarali — Zoloft (sertralin) je moju depresiju učinio deset puta gorom, tako mi se činilo,“ objašnjava Elisha. „Imam osjećaj da sam pokušavala sama da ih obuzdam. S vremenom, čini mi se da me depresija jednostavno pustila, ali se anksioznost i dalje pojavljuje u bezbroj različitih oblika.“
Lee, 25 godina, probala je različite lijekove, i već više od godinu dana koristi Effexor (venlafaksin). „Do sada su mi nekoliko puta povećavali dozu i trenutno ga uzimam tri puta dnevno,“ kaže. „Nisu uspjeli naći nešto što djeluje na moju anksioznost, ali sam primijetila da ako uspijem upravljati depresijom, to ima lančani efekat i anksioznost mi ne bude toliko izražena.“
Terapija
Dr. Touroni savjetuje traženje stručne pomoći kako bi se oba stanja tretirala na holistički način. Preporučuje da svako razvije svoj „alat za nošenje“, koji može uključivati mješavinu terapije, promjena načina života i možda lijekova. Kaže da su mnogi njeni klijenti smatrali da je kognitivno-bihevioralna terapija (CBT) korisna jer: „Obuhvata i anksioznost i depresiju tako što pomaže u osporavanju negativnih obrazaca razmišljanja i upravljanju preplavljujućim emocijama.“
Sham Singh, doktor medicine i psihijatar u WINIT klinici, kaže: „Kod tretiranja anksioznosti i depresije, sagledavam njihove uzroke, koji mogu biti emocionalni ili okolišni, a ponekad i biološki. Ovaj sveobuhvatan pristup pomaže ne samo u ublažavanju simptoma, već i u prevenciji njihovog ponovnog javljanja. Glavna ideja terapije bila bi da se pomogne osobi da razvije strategiju kako se nositi s anksioznim i depresivnim mislima, obično počinjući s tehnikama prisutnosti i uzemljenja kao načinima da se smanji intenzitet stresora.“
Iako se simptomi ova dva stanja značajno preklapaju, njihovo upravljanje se može razlikovati. Na primjer, anksioznost se može tretirati tehnikama kognitivno-bihevioralne terapije poput preoblikovanja anksioznih misli, dok depresija može zahtijevati ohrabrenje u smislu malih, konkretnih koraka koji grade motivaciju.
— SHAM SINGH, MD
Promjene životnog stila
Promjene u načinu života također mogu pomoći — za Lee je održavanje rutine korisno u borbi protiv anksioznosti. „Manje su šanse da postanem anksiozna ako znam šta će se dešavati; ali, s druge strane, neočekivane stvari to mogu znatno pogoršati,“ objašnjava.
Možete odlučiti da i sami isprobate tehnike prisutnosti (mindfulness) i uzemljenja, bez obzira na to jeste li ih ranije učili u terapiji ili ne. Dr. Touroni ih opisuje kao „izuzetno korisne“ u upravljanju anksioznošću jer nam omogućavaju da se usredsredimo na sadašnji trenutak, umjesto da se vrtimo u mislima o budućnosti.
Također preporučuje postavljanje malih, dostižnih ciljeva za depresiju — napravite jedan po jedan korak, slavite svaki napredak bez obzira na veličinu i prepoznajte trud koji ulažete. Fizička aktivnost može pomoći u smanjenju anksioznosti i podizanju raspoloženja, pa čak i kratka šetnja može imati pozitivan efekat — ako se osjećate spremno.
Iako Morgan koristi lijekove za svoju anksioznost i depresiju, praktikuje i ovo: „Napredujem tako što se držim rutine, pravim vrijeme za stvari koje volim i dajem sebi dovoljno prostora. Svaki dan se suočim s nečim od čega me depresija tjera da pobjegnem, poput pospremanja sobe, da spriječim da se anksioznost razvije.“
„Još uvijek učim kako da živim s oba stanja“, kaže Tom. „Otkrivam da mi pomaže kad pronađem nešto što mi daje osjećaj nade — to može biti uzbudljiv novi posao ili projekat, druženje s prijateljima i osjećaj njihove podrške, nešto produktivno poput plivanja, trčanja ili zadatka koji sam konačno obavio, pa čak i uspješan spoj. Ipak, upravo ta posljednja stvar, iako trenutno najefikasnija protiv depresije, zna pojačati moju anksioznost — pa je trenutno izbjegavam.“
Kako razgovarati o tome s drugima (ako želite)
Razgovor o depresiji i anksioznosti s drugima nije uvijek lako jer ljudi često ne mogu u potpunosti razumjeti, čak i kad imaju dobre namjere.
„Trudim se da odmah budem otvorena prema svojim bližnjima o tome kako se osjećam, ali to ne nailazi uvijek na razumijevanje,“ objašnjava Elisha. „U isto vrijeme, ne očekujem da me razumiju 100%, ali razgovor s ljudima za koje znam da su prošli kroz slične stvari mi najviše pomaže.“
„Ja sam prva osoba koja će reći da sam loša u razgovorima o tome. Pokušavam se ponašati kao da je sve u redu dok se ne slomim i onda sve izađe odjednom“, kaže Lee. „Najbolji način na koji sam uspjela to opisati jeste da mi je u glavi jako bučno i da ne mogu razabrati nijednu misao zbog te buke. Definitivno radim na tome da više pričam o tome, jer stalno podstičem prijatelje da govore o svojim problemima i provjeravam kako su, a sama još nisam pronašla način koji meni odgovara.“
„Teško mi je objasniti kako anksioznost postaje toliko jaka da ne mogu izaći iz kuće, a boravak u kući istovremeno pogoršava moju depresiju. Ako neko nije iskusio baš tu kombinaciju, teško će shvatiti mentalnu borbu kroz koju prolazim.“
— LEE, 25
Morgan je edukatorica i kaže: „Prilično sam otvorena i iskrena u vezi s tim. Mislim da zbog toga što sam mnogo razgovarala sa svojim učenicima o mentalnom zdravlju, nemam nikakav osjećaj srama kad priznam da se borim. Ali u svakodnevnom životu uglavnom samo ljudima skrenem pažnju (najviše u vezi s anksioznošću, jer ponekad imam anksiozne napade) i obavijestim ih ako prolazim kroz teži period.“
Ako odlučite razgovarati s ljudima iz svog života, poput prijatelja, o depresiji i anksioznosti, sasvim je u redu da to pomenete u razgovoru ili ih pitate da li biste mogli sjesti i otvoreno popričati. Naravno, to je lakše reći nego učiniti, i meni je često bilo teško da se otvorim, posebno zato što sam internalizovao ideju da muškarci treba da budu „snažni“ i da ne govore o svojim osjećanjima.
Ali pružiti ruku i započeti razgovor često je prvi korak. Nerijetko budemo prijatno iznenađeni kako naši bližnji reaguju. A ako ne osjećate da možete razgovarati s ljudima iz svog okruženja, možda ćete pronaći podršku putem interneta od osoba koje prolaze kroz isto što i vi.
Imajte na umu
„Najvažnije je da potražimo podršku — bilo kroz terapiju, grupe podrške ili razgovor s voljenim osobama — to je ključ da se ne osjećamo usamljeno u ovoj borbi,“ kaže dr. Touroni.
Dr. Singh kaže da podstiče svoje klijente da budu strpljivi sa sobom — i da je svaki napredak značajan. „U kombinaciji s terapijom i odgovarajućom brigom o sebi, poput redovnog vježbanja i sna, to može mnogo doprinijeti oporavku,“.
Iako je život s depresijom i anksioznošću istovremeno zaista izazovan, postoje načini kako se nositi s tim bilo da je riječ o otvaranju prema voljenima, promjenama u načinu života, ili isprobavanju terapije ili lijekova. Svako iskustvo je drugačije, pa je dobra ideja da isprobamo različite mehanizme i strategije nošenja kako bismo otkrili šta nama najviše pomaže.
Autor: Adam England
Izvor: verywellmind.com
