Prema nekim procjenama, otprilike 4 milijarde ljudi širom svijeta koristi društvene mreže poput Facebooka, Twittera i Instagrama. Ova upotreba potaknula je stručnjake za mentalno zdravlje da istraže da li ogromna popularnost društvenih mreža igra ulogu u depresiji.
Istraživanja sugerišu da su ljudi koji ograničavaju vrijeme provedeno na društvenim mrežama sretniji od onih koji to ne čine. Studije također pokazuju da društvene mreže mogu izazvati niz negativnih emocija kod korisnika, koje doprinose simptomima depresije ili ih pogoršavaju.
Šta treba znati o kliničkoj depresiji
Klinička depresija ili veliki depresivni poremećaj je poremećaj raspoloženja koji se odlikuje stalnim osjećajem tuge i gubitkom interesa za aktivnosti u kojima je osoba nekada uživala.
Depresija može biti blaga ili teška i može otežati oboljelima da se skoncentrišu, dobro spavaju ili jedu, donose odluke ili obavljaju svoje uobičajene aktivnosti.
Osobe s depresijom mogu razmišljati o smrti ili samoubistvu, osjećati se bezvrijedno, razviti anksioznost ili imati fizičke simptome poput umora ili glavobolje. Psihoterapija i lijekovi su neki od tretmana za depresiju. Ograničavanje vremena provedenog na društvenim mrežama i davanje prioriteta stvarnim društvenim kontaktima može biti korisno za mentalno zdravlje.
Činjenice o društvenim mrežama i depresiji
- Društvene mreže nikada nisu bile popularnije, s više od polovine svjetske populacije aktivne na ovim platformama koje neprestano donose vijesti, od kojih su mnoge negativne.
- Studija objavljena u časopisu The Lancet 2018. godine pokazala je da su ljudi koji kasno noću provjeravaju Facebook skloniji osjećaju depresije i nezadovoljstva.
- Druga studija iz 2018. godine otkrila je da što manje vremena ljudi provode na društvenim mrežama, to manje osjećaju simptome depresije i usamljenosti.
- Studija iz 2015. godine pokazala je da su korisnici Facebooka koji su osjećali zavist dok su koristili ovu mrežu imali veću vjerovatnoću da razviju simptome depresije.
Uzročnost ili korelacija?
Neke studije o društvenim mrežama i mentalnom zdravlju pokazuju da postoji korelacija između korištenja društvenih mreža i depresije. Druga istraživanja idu korak dalje, sugerišući da društvene mreže možda zaista uzrokuju depresiju. Ključna studija pod nazivom No More FOMO: Limiting Social Media Decreases Loneliness and Depression (Nema više FOMO-a: Ograničavanje društvenih mreža smanjuje usamljenost i depresiju) objavljena je u časopisu Journal of Social and Clinical Psychology 2018. godine.
Studija je pokazala da su ljudi koji su manje koristili društvene mreže osjećali manje depresije i usamljenosti.
Ovo ukazuje na povezanost između smanjene upotrebe društvenih mreža i emocionalnog blagostanja. Prema istraživačima, studija je prvi put naučno dokazala uzročnu vezu između ovih varijabli.
“Prije ovoga, mogli smo samo reći da postoji povezanost između korištenja društvenih mreža i loših ishoda po dobrobit,” izjavila je Jordyn Young, koautorica studije.
Kako bi utvrdili povezanost između društvenih mreža i depresije, istraživači su podijelili 143 studenta Univerziteta u Pennsylvaniji u dvije grupe: jedna je mogla koristiti društvene mreže bez ograničenja, dok je drugoj grupi pristup bio ograničen na samo 30 minuta dnevno na Facebooku, Instagramu i Snapchatu tokom perioda od tri sedmice.
Svaki učesnik koristio je iPhone za pristup društvenim mrežama, a istraživači su pratili podatke s njihovih telefona kako bi osigurali poštivanje ograničenja. Grupa s ograničenim pristupom društvenim mrežama prijavila je smanjenje težine simptoma depresije i usamljenosti u odnosu na početak studije.
Obje grupe su prijavile smanjenje anksioznosti i straha od propuštanja (FOMO), vjerovatno zato što ih je samo učešće u studiji učinilo svjesnijima koliko vremena provode na društvenim mrežama.
Manje društvenih mreža, manje FOMO-a
Nije sasvim jasno zašto su učesnici koji su provodili samo 30 minuta dnevno na društvenim mrežama iskusili manje simptoma depresije, ali istraživači pretpostavljaju da su na taj način bili pošteđeni izloženosti sadržaju – poput prijateljevog odmora na plaži, pisma o prijemu na postdiplomski studij ili sretne porodične slike – koji bi ih mogao navesti da se osjećaju loše u vezi sa sobom.
Gledanje fotografija ili objava ljudi sa naizgled “savršenim” životima može navesti korisnike društvenih mreža da pomisle da se ne mogu mjeriti s drugima. Studija Univerziteta Missouri iz 2015. godine otkrila je da su redovni korisnici Facebooka imali veću vjerovatnoću da razviju depresiju ako su osjećali zavist dok su koristili ovu mrežu.
Društvene mreže također mogu izazvati osjećaj FOMO-a kod korisnika na primjer, ako su bili pozvani na ljetovanje s prijateljima, ali iz nekog razloga nisu mogli ići. Ako ih prijatelj uopće nije pozvao, mogli bi se osjećati povrijeđeno i isključeno kada vide da su drugi iz njihovog društvenog kruga bili uključeni. To ih može navesti da preispituju svoja prijateljstva ili vlastitu vrijednost.
Korisnici društvenih mreža koji posjete profil bivšeg partnera i vide slike te osobe kako uživa u večerama s novim partnerom također mogu osjetiti FOMO. Možda će se zapitati zašto ih bivši nikada nije vodio u tako luksuzne restorane ili im poklanjao skupocjene poklone.
U konačnici, ograničavanje vremena provedenog na društvenim mrežama može značiti manje vremena provedenog u poređenju s drugima. To može rezultovati time da osoba manje loše misli o sebi i ne razvije simptome koji doprinose depresiji.
Zašto su mladi u riziku
Prije društvenih mreža i interneta, djeca su se uglavnom morala brinuti o nasilju samo u školi. Međutim, društvene mreže su nasilnicima dale novi način da maltretiraju svoje žrtve.
Samo jednim klikom, nasilnici mogu podijeliti videozapis žrtve kako je ismijavaju, tuku ili ponižavaju na neki drugi način. Ljudi mogu preplaviti nečiji profil negativnim komentarima ili širiti dezinformacije. U nekim slučajevima, žrtve nasilja počinile su samoubistvo.
Iako mnoge škole imaju politike protiv nasilja i pravila o online ponašanju učenika, i dalje može biti teško za nastavnike i roditelje da nadziru nasilno ponašanje na društvenim mrežama.
Situaciju dodatno pogoršava činjenica da se žrtve nasilja često boje da će se maltretiranje pogoršati ako o tome razgovaraju s roditeljem, nastavnikom ili školskim administratorom. To može dovesti do toga da se dijete osjeća još izolovanije i ostane bez emocionalne podrške potrebne za suočavanje s toksičnom i potencijalno opasnom situacijom.
Loše vijesti i “doomscrolling” (skrolovanje loših vijesti“)
Jedan od pet Amerikanaca sada dobija vijesti s društvenih mreža, puno veći udio nego kod onih koji se informišu putem tradicionalnih štampanih medija.
Za one koji često koriste društvene mreže, tj. prijavljuju se više sati dnevno ili više puta na dan, to znači i učestalu izloženost vijestima, uključujući loše vijesti. Naslovi o prirodnim katastrofama, terorističkim napadima, političkim sukobima i smrtnim slučajevima poznatih osoba često su među najpopularnijim temama na društvenim mrežama.
Prije pojave društvenih mreža i interneta općenito, izloženost lošim vijestima bila je ograničena. Javnost je dobijala informacije iz informativnih emisija koje su se emitovale u određeno doba dana ili iz novina.
Navika pretjeranog konzumiranja loših vijesti putem društvenih mreža ili drugih internetskih izvora poznata je kao „doomscrolling“, i može negativno utjecati na mentalno zdravlje, doprinoseći razvoju ili pogoršanju simptoma anksioznosti ili depresije.
Studija Lancet Psychiatry iz 2018. godine, provedena na 91.005 ispitanika, otkrila je da su osobe koje su koristile Facebook prije spavanja imale 6% veću vjerovatnoću da razviju ozbiljan depresivni poremećaj i ocijenile su nivo svoje sreće za 9% nižim u odnosu na one koji su imali bolju higijenu spavanja.
Psihologinja Amelia Aldao izjavila je za NPR da doomscrolling ljude uvlači u „začarani krug negativnosti“. Ovaj ciklus se nastavlja jer „naši umovi su programirani da traže prijetnje“, rekla je. „Što više vremena provodimo skrolujući, to više opasnosti pronalazimo, to nas više zaokuplja, to više anksioznosti osjećamo.“ S vremenom, svijet počinje izgledati kao potpuno sumorno mjesto, čineći da se doomscrolleri osjećaju sve beznadežnije.
Sigurno korištenje društvenih mreža
Korištenje društvenih mreža nosi određene rizike za mentalno zdravlje, ali to ne znači da ih treba potpuno izbjegavati. Stručnjaci preporučuju umjereno korištenje ovih platformi.
Postavite tajmer dok ste na društvenim mrežama ili instalirajte aplikaciju na telefon ili računar koja prati koliko vremena provodite na tim stranicama.
Bez ovih tajmera ili aplikacija, lako je provesti sate na društvenim mrežama, a da toga niste ni svjesni. Da biste ograničili vrijeme provedeno online, možete planirati aktivnosti u stvarnom svijetu koje vam pomažu da se fokusirate na svoju neposrednu okolinu i okolnosti.
Čitajte knjigu, gledajte film, prošetajte, igrajte igru, pecite hljeb ili razgovarajte telefonom s prijateljem. Odvojite vrijeme da uživate u životu van mreže.
Autor: Nadra Nittle
Preuzeto sa stranice: verywellmind.com
