Kafa, čaj, gazirani napici i druga hrana i pića koja sadrže kofein konzumiraju se svakodnevno od strane mnogih odraslih osoba, tako da ne iznenađuje podatak da je kofein najčešće korištena droga na svijetu. Budući da je kofein duboko ukorijenjen u našu svakodnevnu ishranu, često zaboravljamo da je riječ o psihoaktivnoj supstanci koja, iako legalna, i dalje ima snažne efekte na mozak i tijelo.
Prema jednoj studiji, 85% stanovništva Sjedinjenih Američkih Država svakodnevno konzumira barem jedno piće koje sadrži kofein.
Povećana budnost je jedan od glavnih razloga zbog kojih ljudi konzumiraju kofein, ali povišeni nivoi pobuđenosti nisu uvijek poželjni, naročito ako imate anksioznost. Ukoliko ste skloni anksioznosti ili patite od anksioznog poremećaja, prekomjeran unos kofeina može pogoršati vaše simptome, narušiti kvalitet sna, pa čak i izazvati osjećaj panike kod nekih ljudi.
Ovaj članak govori o uticaju kofeina na tijelo, uključujući njegov potencijalni efekat na anksioznost. Također istražuje šta možete učiniti ako smatrate da vaš unos kofeina doprinosi osjećaju tjeskobe.
Šta je anksioznost?
Da bismo razumjeli kako kofein može uticati na anksioznost, važno je prvo razumjeti šta je anksioznost i koje simptome može izazvati.
Anksioznost može biti normalna reakcija na stresne životne situacije i u određenoj mjeri može pomoći tijelu da se pripremi za suočavanje s izazovima. Međutim, prekomjerna anksioznost može dovesti do intenzivnog i pretjeranog straha te stalne zabrinutosti zbog svakodnevnih događaja.
Uobičajeni simptomi anksioznosti uključuju:
- Bol u prsima
- Jezu
- Poteškoće s koncentracijom
- Osjećaj straha
- Razdražljivost
- Napetost mišića
- Ubrzan rad srca
- Kratkoću daha
- Pojačano znojenje
- Drhtavicu
- Probleme s probavom
Određeni obrasci simptoma zavise od vrste anksioznog poremećaja koji osoba ima. Neki od anksioznih poremećaja uključuju:
- Generalizirani anksiozni poremećaj (GAD) – karakteriše ga pretjerana zabrinutost koja nije povezana s određenim uzrokom.
- Panični poremećaj – uključuje iznenadne i intenzivne napade panike.
- Socijalni anksiozni poremećaj (SAD) – uzrokuje ekstremnu nelagodu i intenzivan osjećaj anksioznosti u društvenim situacijama.
- Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) – iako više nije klasifikovan kao anksiozni poremećaj prema DSM-u, anksioznost može biti jedan od simptoma PTSP-a koji se javlja nakon traumatskog događaja.
Efekti kofeina
Kofein je prirodni stimulans koji se nalazi u mnogim biljkama, uključujući zrna kafe, listove čaja, kakao mahune i kola oraščiće. Također se može sintetički proizvesti i dodati lijekovima, pićima i hrani.
Kofein stimuliše centralni nervni sistem, zbog čega se osjećate budnijim i energičnijim nakon konzumacije.
Osim toga, kofein ima i druge efekte na tijelo, uključujući:
- Djeluje kao diuretik, povećavajući učestalost mokrenja i uklanjajući so i tečnost iz organizma.
- Može ometati apsorpciju kalcija.
- Podiže krvni pritisak.
- Povećava lučenje želučane kiseline.
Kako će neko reagovati na kofein zavisi od različitih faktora, uključujući genetiku, tjelesnu masu, metabolizam i količinu unesene supstance. Efekti kofeina obično počinju oko sat vremena nakon konzumacije i mogu trajati do šest sati.
Iako umjerene količine kofeina nisu štetne, prekomjeran unos može izazvati neugodne nuspojave i zdravstvene probleme. Neki od mogućih negativnih efekata kofeina uključuju:
- Anksioznost
- Ovisnost
- Dehidraciju
- Glavobolje
- Gorušicu
- Nervozu
- Ubrzan rad srca
- Nemir
- Poteškoće sa spavanjem
- Drhtavicu
- Probavne smetnje
Prestanak unosa kofeina također može izazvati simptome apstinencije, uključujući glavobolju i umor.
Kako kofein utječe na anksioznost
Ako vam nuspojave prekomjernog unosa kofeina zvuče poznato, to može biti zato što su vrlo slične simptomima anksioznosti. Nije rijetkost da ljudi pogrešno protumače efekte kofeina kao znakove anksioznog napada.
Simptomi anksioznosti i efekti kofeina utiču na aktivnost simpatičkog nervnog sistema, dijela autonomnog nervnog sistema koji kontroliše tjelesni odgovor na stresne situacije, poznat kao reakcija “bori se ili bježi”. Kada se aktivira, ovaj odgovor izaziva niz fizioloških i psiholoških reakcija, uključujući ubrzano disanje, povišen krvni pritisak i napetost mišića.
Efekti prekomjerne konzumacije kofeina često mogu biti neprepoznatljivi od simptoma anksioznosti. Ako već imate anksiozni poremećaj, dokazi sugerišu da kofein može dodatno pogoršati vaše simptome.
Jedna studija iz 2022. godine pokazala je da doze kofeina ekvivalentne pet šoljica kafe mogu izazvati napade panike kod velikog broja osoba s paničnim poremećajem. Studija je također otkrila da kofein ne povećava samo nivoe anksioznosti kod osoba s paničnim poremećajem – čak su i zdravi ispitanici prijavili pojačanu anksioznost nakon konzumacije kofeina.
Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje (DSM-5-TR) prepoznaje kofeinom izazvan anksiozni poremećaj kao zasebno stanje. On spada u kategoriju poremećaja uzrokovanih supstancama ili lijekovima, a karakterišu ga anksioznost ili panični napadi koji nastaju kao direktna posljedica konzumacije kofeina.
Kofein može doprinijeti problemima s anksioznošću i na druge načine. Na primjer, može izazvati poremećaje spavanja, a loš san igra ključnu ulogu u razvoju i održavanju anksioznih poremećaja. Istraživanja su pokazala da su problemi sa snom faktor rizika za pojavu generaliziranog anksioznog poremećaja kod djece i adolescenata.
Neke studije na životinjama sugerišu da dugotrajna konzumacija kofeina može trajno promijeniti pobuđenost mozga, a takvi efekti mogu biti izraženiji kod adolescenata koji redovno unose velike količine kofeina, što može povećati rizik od razvoja anksioznosti.
Ukratko
Kofein može pogoršati simptome anksioznosti i ometati san. Neka istraživanja ukazuju na to da dugotrajna konzumacija kofeina može povećati rizik od razvoja anksioznih poremećaja.
Interakcije kofeina i lijekova za anksioznost
Važno je biti svjestan kako kofein može uticati na lijekove koji se koriste za liječenje anksioznih poremećaja. Interakcije između kofeina i lijekova mogu izazvati neželjene nuspojave ili smanjiti učinkovitost terapije.
Liječenje anksioznosti često uključuje psihoterapiju, lijekove ili kombinaciju oba pristupa. Ako vam ljekar propiše lijek za anksioznost, trebate znati kako kofein može utjecati na njegovu efikasnost.
Neki od najčešće propisanih lijekova za anksioznost uključuju:
- Anksiolitici: Buspar (buspiron)
- Benzodiazepini: Xanax (alprazolam), Ativan (lorazepam), Klonopin (klonazepam)
- Beta blokatori: Propranolol i atenolol
- Selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SSRI): Celexa (citalopram), Lexapro (escitalopram), Prozac (fluoksetin), Zoloft (sertralin)
- Inhibitori ponovne pohrane serotonina i noradrenalina (SNRI): Effexor (venlafaksin), Cymbalta (duloksetin)
Interakcije zavise od vrste lijeka koji uzimate. Na primjer:
- Ako koristite benzodiazepine poput Xanaxa, kofein može neutralizirati umirujući efekat lijeka, čineći ga manje efikasnim.
- Ako koristite beta blokatore, kofein može smanjiti njihovu efikasnost, pa je preporučljivo izbjegavati kofeinske proizvode dok ste na terapiji.
- Kod nekih antidepresiva poput Wellbutrina, Prozaca i Lexapra, istraživanja sugerišu da kofein može pojačati njihove efekte, što može dovesti do povećanih nuspojava.
Ako vam je propisan lijek za anksioznost, uvijek se posavjetujte s ljekarom o mogućim interakcijama. Pitajte je li sigurno konzumirati kofein dok ste na terapiji i koji neželjeni efekti mogu nastati.
Smanjenje unosa kofeina
Prema podacima američke Agencije za hranu i lijekove (FDA), prosječna sigurna doza kofeina iznosi oko 400 mg dnevno, što odgovara otprilike četiri šoljice kafe.
Međutim, konzumiranje više od 400 mg dnevno može izazvati negativne efekte. Ako ste osjetljivi na kofein ili imate stanja koja se mogu pogoršati zbog kofeina (poput anksioznosti), možete osjetiti posljedice i pri manjim dozama.
Ako ste zabrinuti zbog toga kako kofein utiče na vašu anksioznost, postoji nekoliko načina da smanjite njegov unos. Prvi korak je pratiti koliko kofeina unosite kroz hranu, piće i lijekove.
Sadržaj kofeina u najčešćim napicima
Količina kofeina u nekim često konzumiranim napicima:
- 8 oz (240 ml) crnog ili zelenog čaja: 30–50 mg kofeina
- 8 oz (240 ml) kafe: 80–100 mg kofeina
- 8 oz (240 ml) energetskog pića: 40–250 mg kofeina
- 12 oz (355 ml) gaziranog napitka: 30–40 mg kofeina
Nakon što utvrdite koliko kofeina konzumirate, postepeno smanjite njegov unos. Naglo prestajanje može izazvati simptome apstinencije, poput glavobolje i umora, pa je bolje smanjivati unos postepeno.
Kada smanjujete unos, pokušajte pronaći alternative s manje ili bez kofeina. Na primjer, možete preći na biljne čajeve ili kafu bez kofeina.
Zaključak
Ako imate problema s anksioznošću, uvijek vrijedi razmotriti da li kofein doprinosi pogoršanju simptoma. Promjene životnog stila, poput smanjenja unosa kofeina, redovnog vježbanja i kvalitetnog sna, mogu vam pomoći u upravljanju anksioznošću.
Međutim, ako simptomi postanu ozbiljni, važno je posavjetovati se s ljekarom ili stručnjakom za mentalno zdravlje. Odgovarajući tretman može vam pomoći da bolje kontrolišete anksioznost i spriječite njeno pogoršanje.
Autor: Kendra Cherry, MSEd
Izvor: verywellmind.com
