Znakovi, uzroci, tretmani i načini suočavanja
Autor: Arlin Cuncic, MA
Preuzeto sa stranice: verywellmind.com
Visoko funkcionalna anksioznost je opšti termin koji se odnosi na ljude koji žive s anksioznošću, ali se smatraju relativno funkcionalnima. To nije priznata dijagnoza mentalnog zdravlja. Ako imate visoko funkcionalnu anksioznost, možete djelovati uspješno, skladno i smireno – tipična osobenost tipa A koja se ističe na poslu i u životu. Međutim, ono kako se osjećate iznutra može biti potpuno drugačije;
Znakovi visoko funkcionalne anksioznosti
Visoko funkcionalna anksioznost obično potiče osobu naprijed umjesto da je ostavlja paralizovanu strahom. Kao rezultat toga, takve osobe često djeluju vrlo uspješno u poslu i životu – što može biti objektivno tačno ako se uspjeh mjeri samo postignućima. Ono što drugi možda ne znaju (i što vi nikada ne biste podijelili) je da se ispod površine navodno savršenog vanjskog izgleda, borite sa konstantnim vrtlogom anksioznosti.
Evo još nekoliko znakova:
Na poslu
Možda ste slika uspjeha, stižete na posao ranije od ostalih, besprijekorno obučeni, s uredno stilizovanom kosom. Kolege bi mogle reći da ste ambiciozni u svom radu: Nikada niste propustili rok niti podbacili u zadatku. Možda vas je nervozna energija, strah od neuspjeha i bojazan da razočarate druge gurala ka uspjehu. Iako vam je očajnički potreban slobodan dan da se saberete, često se previše bojite da javite da ste bolesni. Niko ne bi povjerovao da nešto nije u redu, jer se vi uvijek predstavljate kao da ste uredu.
U privatnom životu
Ljudi s visoko funkcionalnom anksioznošću često su uvijek spremni pomoći drugima – djelomično zato što se boje da ih ne otjeraju odbijanjem, da će biti loš prijatelj/supružnik/uposlenik ili da će razočarati druge. Njihovi društveni rasporedi često su zauzeti i puni.
Prednosti
Potencijalne koristi visoko funkcionalne anksioznosti mogu se vidjeti u rezultatima i uspjesima koje vi i drugi opažate.
Karakteristike ljudi s visoko funkcionalnom anksioznošću koje se često smatraju pozitivnima uključuju:
Društvena osobnost (sretni su, šale se, osmijehuju se, smiju se)
Punktualnost (dolaze rano na događaje)
Proaktivnost (unaprijed planiraju sve mogućnosti)
Organizovanost (prave liste ili vode kalendare)
Visoko postizanje
Fokusiranost na detalje
Redovitost i urednost
Aktivnost
Korisnost
Utisak vanjske smirenosti i sabranosti
Strastvenost
Vjernost u odnosima
Izazovi
U slučaju visoko funkcionalne anksioznosti, borba često leži ispod tog prividnog uspjeha. Anksioznost koju osjećate zbog vašeg uspjeha neizbježno mora izići na vidjelo. Karakteristike visoko funkcionalne anksioznosti drugi mogu doživjeti kao “slatke” ili jednostavno kao dio vaše ličnosti. U stvarnosti, ove osobine pokreće suptilna anksioznost. Druge karakteristike visoko funkcionalne anksioznosti su unutrašnje i možda nikada neće biti primijećene od strane drugih – iako vam uzrokuju veliki stres. Ljudi često ne znaju da ove radnje uzrokuju anksioznost i mogu ih smatrati dijelovima vaše ličnosti.
Upkos tome što se smatrate “visoko funkcionalnim”, možete doživjeti sljedeće izazove u svakodnevnom životu:
Udovoljavanje ljudima (strah od odbijanja ljudi, strah od toga da budete loš prijatelj, supružnik i uposlenik, strah od toga da razočarate one oko sebe)
Prekomjeran govor, nervozan “brbljivac”
Nervozne navike (igra s kosom, pucanje prstima, grickanje usne)
Potreba za ponavljanjem radnji (brojanje stepenica ili ljuljanje naprijed-nazad)
Pretjerano razmišljanje
Izgubljen pojam za vrijeme (dolazak previše rano na sastanke)
Potreba za potvrdom (višestruko traženje uputa ili često provjeravanje drugih)
Odlaganje nakon čega slijede dugotrajni periodi intenzivnog rada
Izbjegavanje kontakta očima
Razmišljanje i sklonost zadržavanju na negativnom (“Šta ako?” misli i zadržavanje na prošlim greškama)
Nesposobnost reći “Ne”, uvijek pretrpan raspored, stalna zauzetost
Nesanica (problemi s tonjenjem u san ili buđenje rano i nemogućnost povratka na spavanje)
Nemirne misli
Drugi misle da ste “teški za čitanje” (stoički, bez emocija, hladni)
Ograničen društveni život (odbijanje poziva)
Nesposobnost da se “uživa u trenutku” (nemogućnost opuštanja i prisutnosti ili očekivanje najgoreg u bilo kojoj situaciji)
Osjećaj zastrašenosti od onog što budućnost nosi
Tendencija upoređivanja s drugima (neispunjavanje očekivanja)
Mentalni i fizički umor
Vjernost (do greške) u odnosima
Potencijal za zloupotrebu alkohola ili droga kao nezdravog načina suočavanja
Visoko funkcionalna osoba često se smatra preambicioznom. Međutim, ova percepcija nije mjerodavna jer ne uzima u obzir borbu (i možda anksioznost) potrebnu za postizanje tog nivoa uspjeha. Ako biste pitali većinu ljudi koji vas poznaju, vjerovatno ne bi imali pojma da se svakodnevno borite s anksioznošću. Duboko u sebi, znate da vaša anksioznost ograničava vaš život – čak i ako to ne pokazujete. Možda uspijevate obavljati osnovne zadatke (kao što su oni vezani za posao i održavanje kuće), ali osjećate da vam je život ograničen na druge načine (na primjer, nikada ne radite ništa izvan svoje zone komfora). Vaše postupke vjerovatno diktira vaša anksioznost. Vjerovatno birate aktivnosti koje smiruju vaše brze misli umjesto da se bavite aktivnostima koje bi vam pružile uživanje ili proširile vaše horizonte. Ako imate visoko funkcionalnu anksioznost, vjerovatno ste postali vješti u predstavljanju lažnog lika svijetu i nikada ne pokazujete svoja prava osjećanja nikome.
Umjesto toga, sve to držite u sebi i svoje osjećaje odvojite s planom da se s njima nosite kasnije (ali kasnije nikada neće doći).
Vrste anksioznosti
Nacionalni instituti za mentalno zdravlje navode pet glavnih vrsta anksioznosti:
Opšti poremećaj anksioznosti (GAD)
Opsesivno-kompulzivni poremećaj (OCD)
Panični poremećaj
Poremećaj nakon traumatskog stresa (PTSP)
Poremećaj socijalne anksioznosti (SAD)
Uzroci visoko funkcionalne anksioznosti
Anksioznost ima jednako mnogo uzroka koliko i ljudi koji je imaju. Neki primjeri uključuju:
Stres na poslu ili kod kuće
Fizički i mentalni zdravstveni problemi
Lijekovi
Zlostavljanje ili zanemarivanje
Vršnjačko nasilje
Smrt voljene osobe
Problemi u vezi
Razvod
Finansijski problemi
Izgaranje od brige o drugima
U nekim slučajevima, možda čak ni ne znate izvor vaših anksioznih osjećaja. Iskusni terapeut vam može pomoći da to otkrijete.
Traženje pomoći za visoko funkcionalnu anksioznost
Pomoć je dostupna za ljude koji se suočavaju s bilo kojim oblikom anksioznosti, uključujući visoko funkcionalne oblike. Međutim, određene karakteristike visoko funkcionalne anksioznosti mogu vas spriječiti da potražite pomoć.
Neki mogući razlozi zbog kojih možda niste potražili pomoć za visoko funkcionalnu anksioznost uključuju:
Smatrate to mačem s dvije oštrice i ne želite izgubiti pozitivan uticaj anksioznosti na vaše postignuće.
Brinete se da će vaš rad patiti ako niste konstantno motivisani strahom da naporno radite.
Možda smatrate da zato što postižete mnogo (strogo objektivno) to znači da vam “ne treba pomoć” za vašu anksioznost – ili možda mislite da ne zaslužujete pomoć.
Možda mislite da svi prolaze kroz iste borbe kao i vi i da to smatrate normalnim. S druge strane, možda vjerujete da jednostavno “niste dobri” u suočavanju sa životnim stresovima.
Nikada niste nikome rekli o svojim unutrašnjim borbama i vaša tišina je ojačala osjećaj da ne možete tražiti pomoć.
Možda vjerujete da vas niko ne bi podržao u traženju ili potrazi za pomoći jer nisu vidjeli vaše borbe.
Mnogi ljudi imaju specifičnu predstavu ili ideju o tome šta znači imati dijagnozu anksioznosti. Na primjer, možda zamišljate osobu koja je vezana za kuću, ne može raditi ili koja se bori da održava bilo kakve vrste odnosa. Često ne smatramo unutarnju borbu anksioznosti kao dovoljan razlog za traženje pomoći. Anksioznost može biti vrlo često život pun poricanja. Čak se možete uvjeriti da nema ničega lošeg – jednostavno ste radoholičar, osoba koja pravi liste, itd. Bilo bi korisnije da se “visoko funkcionalna anksioznost” jednostavno naziva anksioznošću.
Iako može izgledati i osjećati se drugačije u odnosu na druge vrste anksioznosti, ipak je prisutna (iako dobro skrivena) i može ozbiljno poremetiti život osobe.
Poznate osobe s visoko funkcionalnom anksioznošću
Kada pokušavamo podići svijest o društvenim problemima poput mentalnih bolesti, korisno je identifikovati poznate ili slavne osobe kao primjere. Zvijezde poput Barbare Streisand i Donnyja Osmonda, te sportista poput Zacka Greinkea i Rickyja Williamsa, otvoreno su govorili o svojim iskustvima s visoko funkcionalnom anksioznošću. Scott Stossel, nacionalni urednik The Atlantica, opsežno je pisao o svojim iskustvima s anksioznošću u kontekstu svojih postignuća.
Normalna anksioznost naspram visoko funkcionalne anksioznosti
Malo je istraživanja na temu visoko funkcionalne anksioznosti, ali znamo da postoji optimalni nivo anksioznosti (ne previše nizak ili visok) koji potiče performanse (Zakon Yerkes-Dodson). Na osnovu ovog koncepta, vaša sposobnost da funkcionišete na višem nivou može se povećati ako imate blagi do umjereni nivo anksioznosti (za razliku od teške anksioznosti). IQ također može igrati ulogu u tome kako ljudi s anksioznošću funkcionišu na poslu i u životu. Studija iz 2005. godine je otkrila da finansijski menadžeri s visokim nivoima anksioznosti postižu najbolje rezultate – pod uslovom da također imaju visok IQ.
Prevalencija visoko funkcionalne anksioznosti
Prema Nacionalnom institutu za mentalno zdravlje (NIMH), oko 19% odraslih u Sjedinjenim Američkim Državama ima poremećaj anksioznosti. Neki ljudi možda smatraju da se nalaze u kategoriji “visoko funkcionalne” anksioznosti, ali teško je tačno znati o kojem broju se radi.
Opcije liječenja za visoko funkcionalnu anksioznost
Preporučuje se da se svi odrasli do 65 godina redovno pregledaju radi anksioznosti. Dakle, ako nikada niste dijagnostifikovani s mentalnim poremećajem poput anksioznosti, ali se prepoznajete u simptomima ili karakteristikama, razgovarajte sa svojim doktorom. Medicinski radnik kojem vjerujete može vam pružiti podršku i uputiti vas na procjenu kod stručnjaka za mentalno zdravlje. Ako vam je dijagnostifikovan poremećaj anksioznosti poput opšteg poremećaja anksioznosti (GAD) ili poremećaja socijalne anksioznosti, znajte da postoje efikasne opcije liječenja. Poremećaji anksioznosti mogu se tretirati kognitivno-bihevioralnom terapijom (CBT), lijekovima poput selektivnih inhibitora i pohrane serotonina (SSRI), pa čak i tehnikama poput treninga mindfulnessa. Mnogi ljudi s anksioznošću nalaze da im kombinacija tretmana najbolje pomaže u upravljanju simptomima.
Ako vaši simptomi anksioznosti ne ispunjavaju sve dijagnostičke kriterije za poremećaj anksioznosti, liječenje psihoterapijom sa ili bez lijekova može i dalje biti veoma korisno.
Suočavanje s anksioznošću visoke funkcionalnosti
Bilo da ste već potražili profesionalnu pomoć ili ste još u procesu, evo nekoliko savjeta koje možete sami isprobati kako biste smanjili svoju anksioznost:
Obavezno odvojite 10 minuta dnevno radeći na svojem mentalnom zdravlju.
Prije nego što se počnete baviti kognitivnim radom, razmislite o promjenama u načinu života kao što su smanjenje unosa kofeina, zdrava ishrana i redovno vježbanje.
Higijena sna je također važna, kao što je pridržavanje redovnog vremena za spavanje i ne ostajanje u krevetu ako vam je um nemiran. Umjesto toga, ustanite i radite nešto drugo dok ne osjetite umor.
Promatrajte neke od svojih misaonih obrazaca. Na primjer, anksioznost uključuje puno negativnih predviđanja (“Šta ako ne ispunim ovaj rok” ili “Znam da ću se osramotiti tokom ovog predstavljanja!”).
Kada primijetite negativnu misao, pokušajte je pobiti nečim realističnijim ili korisnijim, kao što je “Uvijek ispunjavam svoje rokove, a čak i ako ovaj propustim, neće biti kraj svijeta.”
Pronađite strategije za suzbijanje nervoznih navika poput grickanja usana ili grickanja noktiju. Praktikovanje dubokog disanja ili progresivne mišićne relaksacije može pomoći u kontroli napetosti. Naučite kako koristiti suprotan odgovor za suočavanje s vašim nervoznim navikama. Ova tehnika uključuje izvođenje radnje koja je nespojiva s nervoznom navikom – na primjer, žvakanje gume kako biste spriječili grickanje usana.
Zapitajte se zašto se držite svoje anksioznosti. Bojite li se da ako vas više ne pokreće anksioznost, prestati ćete biti preambiciozni? To su stvarne brige koje ćete morati adresirati dok radite na smanjenju uticaja koji vaša anksioznost ima na vaš život. To će uključivati opovrgavanje uvjerenja da ne možete postići stvari bez svoje anksioznosti.
Može biti potrebno neko prilagođavanje, ali naći ćete novi ritam koji će vam pružiti zdravu ravnotežu između vašeg mentalnog blagostanja i obavljanja obaveza.
Smanjenje stigme
Razmišljanje o anksioznosti u pozitivnom i negativnom smislu može vam pomoći da prevaziđete preostale stigme. Svi mi trebamo određeni nivo anksioznosti da bismo obavili stvari. Često, stereotipi i stigma koja ih prati ukorijene se kada ljudi ne razumiju šta se dešava ili zašto, a to važi i za poremećaje anksioznosti. Dijeljenje svojih izazova s prijateljima, porodicom i kolegama može pomoći da se izbjegne osuda i strah.
Osim toga, dijeljenje strategija za suočavanje može pomoći drugima da prepoznaju i suoče se sa svojom anksioznošću.
Poruka za kraj od Verywella
Visoko funkcionalna anksioznost može biti mač s dvije oštrice. Možda se bojite da se odreknete nečega što se čini kao dio vaše ličnosti, ali znajte da ne morate tajno patiti od anksioznosti da biste postigli uspjeh. Zadržite svoje pozitivne osobine kroz navike koje ste razvili i pokušajte se osloboditi napetosti i unutrašnje borbe koju uzrokuje vaša anksioznost.
Uspeh ne mora biti rezultat borbe, a otvaranje svojih istinskih osjećanja i dijeljenje istih s drugima može učiniti vaše iskustvo života i svijeta oko vas autentičnijim.
