Menopauza je prijelazni period u životu žene kada jajnici počinju proizvoditi manje spolnih hormona estrogena i progesterona. Menopauza se smatra započetom kada žena prestane imati menstrualne cikluse tokom 12 uzastopnih mjeseci, što označava kraj njenih reproduktivnih godina. Žena kojoj su hirurški uklonjeni jajnici odmah ulazi u menopauzu.
Razumijevanje menopauze
Prirodna menopauza je postepen proces koji počinje s perimenopauzom, obično u 40-im godinama žene (iako može započeti već u 30-im). Perimenopauza može trajati do 10 godina, dok menstrualni ciklus postaje sve rjeđi, a simptomi menopauze poput valova vrućine, noćnog znojenja i promjena raspoloženja mogu početi.
Ostale fizičke i psihološke promjene koje se mogu javiti tokom perimenopauze, menopauze i postmenopauzalnih godina uključuju nepravilan rad srca, glavobolje, nesanicu, razdražljivost, depresiju i anksioznost, kao i kognitivne simptome poput zaboravnosti. Menopauza se također povezuje s problemima poput suhoće vagine, bolnog seksualnog odnosa, nevoljnog curenja urina i bolova u zglobovima.
Kada perimenopauza obično počinje?
Perimenopauza obično počinje u 40-im godinama, iako neke žene mogu početi osjećati simptome i ranije. Sama menopauza se obično javlja u ranim 50-im godinama. Neke žene mogu ući u menopauzu u 40-im, dok druge nastavljaju menstruirati do 60-ih godina.
Koja je razlika između premenopauze i perimenopauze?
Pojam “premenopauza” tehnički se odnosi na cijelo vrijeme u životu žene prije menopauze; žena u svojim 20-im godinama, na primjer, općenito se smatra “premenopauzalnom”. “Perimenopauza”, s druge strane, odnosi se na specifičan period neposredno prije menopauze kada nivo hormona počinje opadati i tijelo se priprema za ulazak u menopauzu.
Koji je prvi znak perimenopauze?
Rani znakovi perimenopauze uključuju trajne promjene u menstrualnom ciklusu, valove vrućine, promjene raspoloženja i poremećaje sna.
Koliko dugo traje menopauza?
Perimenopauza obično traje od 3 do 5 godina, ali može trajati i do 10 godina. Smatra se da menopauza nastupa kada žena nema menstruaciju duže od jedne godine.
Kako znati kada je menopauza završena?
Menopauza se definiše kao trenutak kada žena nije imala menstrualni ciklus najmanje 12 mjeseci. Nakon toga, žena se smatra postmenopauzalnom; simptomi poput valova vrućine mogu se ublažiti tokom ove faze.
Šta je “hipoteza bake”?
Hipoteza bake je antropološka teorija koja objašnjava zašto dolazi do menopauze; ona sugeriše da su žene evoluirale tako da prolaze kroz menopauzu i žive nakon svojih reproduktivnih godina kako bi mogle pomagati u brizi za unučad i druge mlađe rođake.
Liječenje uobičajenih simptoma i izazova
S vremenom, simptomi menopauze poput valova vrućine i promjena raspoloženja će se vjerovatno smanjiti. Međutim, za one kojima su teško podnošljivi, postoje tretmani i strategije koje mogu pružiti olakšanje. Ove strategije obično uključuju promjene načina života, poput vježbi disanja, redovne fizičke aktivnosti i korištenja uređaja za hlađenje kod valova vrućine. U nekim slučajevima, kratkotrajna upotreba preparata bez recepta, poput crne kohoše i izoflavona iz soje ili dodataka prehrani, može pomoći. Hormonska terapija i nehormonski lijekovi dostupni su na recept za teške i ometajuće simptome.
Koji je najbolji način za liječenje valova vrućine?
Redovna fizička aktivnost, održavanje svježine tijela – pijenje hladne vode ili stavljanje hladne krpe oko vrata – te kontrolisano disanje (šest do osam udisaja u minuti, po 15 minuta, dva puta dnevno tokom početka valova vrućine) mogu biti efikasne strategije za neke žene koje doživljavaju valove vrućine.
Da li valovi vrućine/Vazomotorne tegobe (tzv. “valunzi”) ikada nestaju?
Većina žena na kraju prestane imati valove vrućine, ali koliko dugo traju značajno varira. Kod većine žena valovi vrućine traju manje od 10 godina.
Da li je normalno dobiti na težini tokom menopauze?
Da; mnoge žene doživljavaju povećanje tjelesne težine tokom perimenopauze ili nakon menopauze (ili oboje). Gubitak mišićne mase, starenje metabolizma, povećan apetit i promjene nivoa hormona smatraju se glavnim uzrocima. Dosljedna fizička aktivnost – posebno trening s opterećenjem – u kombinaciji sa zdravom ishranom može pomoći u sprječavanju debljanja u srednjim godinama.
Da li menopauza uzrokuje fizičku bol?
Jedan od uobičajenih simptoma perimenopauze je bolan seksualni odnos; menopauza također može donijeti ukočenost zglobova, glavobolje i druge vrste fizičkog bola uzrokovanog smanjenjem nivoa hormona, povećanom upalom ili samim procesom starenja. S druge strane, neki dokazi sugerišu da žene koje žive s hroničnim bolom ponekad prijavljuju poboljšanje stanja nakon menopauze.
Šta je zamjenska hormonska terapija ZHT (Hormone replacement therapy (HRT)?
Zamjenska hormonska terapija koristi dodatne hormone kako bi nadomjestila smanjene nivoe i ublažila uobičajene simptome menopauze, poput valova vrućine ili poremećaja sna. Najčešće korišteni hormoni su estrogen i progesteron; u nekim slučajevima koriste se i drugi hormoni, poput testosterona.
Kako znati da li je zamjenska hormonska terapija pravi izbor?
Odluka o korištenju ZHT-a zavisi od ozbiljnosti simptoma, fizičkog zdravlja i dobi. ZHT se obično ne preporučuje ženama koje su prošle više od deset godina nakon menopauze. Iako se ZHT općenito smatra sigurnim, žene s povećanim rizikom od moždanog udara, krvnih ugrušaka ili raka možda nisu dobri kandidati za ovu terapiju.
Menopauza i mentalno zdravlje
Mnogi od najpoznatijih simptoma menopauze, poput valova vrućine, su fizički. Međutim, kognitivni i psihološki simptomi mogu biti jednako izazovni za žene – da ne spominjemo zbunjujući ili čak zastrašujući. Osjećaj “magle” ili zaboravnosti, uobičajen simptom menopauze, može izazvati zabrinutost zbog početka demencije ili Alzheimerove bolesti; promjene raspoloženja mogu dovesti do poteškoća u odnosima ili povećati osjećaj frustracije ili anksioznosti. Hormonska terapija, kao i intervencije u načinu života – poput vježbanja, promjena u ishrani i tehnika opuštanja – mogu pomoći ženama da smanje mentalni utjecaj menopauze i osjećaju se bolje.
Šta da radim sa “mentalnom maglom” tokom menopauze?
Zaboravnost, poteškoće u obavljanju više zadataka odjednom i sporija obrada informacija – kolektivno poznati kao “mentalna magla” – uobičajeni su simptomi menopauze. ZHT može pomoći, jer dokazi sugerišu da smanjen nivo estrogena može biti odgovoran za probleme s pamćenjem i koncentracijom. Zdrava ishrana i redovno vježbanje također mogu poboljšati simptome.
Da li su menopauza i depresija povezane?
Promjene raspoloženja tokom menopauze nisu isto što i klinička depresija. Međutim, hormonske fluktuacije, u kombinaciji s frustrirajućim fizičkim i kognitivnim simptomima, mogu povećati rizik od depresije kod nekih žena. Svaka žena koja prolazi kroz menopauzu i osjeća se trajno razdražljivo, tužno ili anksiozno duže od dvije sedmice trebala bi se obratiti svom ljekaru.
Kako upravljati promjenama raspoloženja?
Briga o sebi i zdrave navike – uključujući vježbanje, pravilnu ishranu i praksu samosuosjećanja – mogu napraviti veliku razliku. Prirodni dodaci, poput valerijane, CBD-a ili magnezija, također mogu biti korisni. ZHT može pomoći ženama čije promjene raspoloženja značajno ometaju svakodnevni život; takve žene također mogu imati velike koristi od terapije.
Da li menopauza može uticati na san?
Svakako da može. Smanjen nivo estrogena – i promjene raspoloženja, noćno znojenje i glavobolje koje može uzrokovati – mogu izazvati nesanicu, nemir i/ili dnevnu pospanost tokom različitih faza menopauze. Otprilike četvrtina žena u perimenopauzi prijavljuje poteškoće pri uspavljivanju; 30% ima problema s održavanjem sna. Gotovo polovina žena se često budi umorna.
Kako bolje spavati tokom menopauze?
Održavanje svježine u spavaćoj sobi može pomoći ženama koje imaju noćno znojenje. Terapije za tijelo i um, poput joge, masaže ili kognitivno-bihevioralne terapije (CBT), također mogu pomoći da se tijelo i um opuste prije spavanja. Druge prirodne terapije, poput dodataka prehrani ili akupunkture, također mogu u nekim slučajevima pomoći da se lakše zaspi.
Autor: Reviewed by Psychology Today Staff
Preuzeto sa stranice: psychologytoday.com
