Dakle, nemojte pretpostavljati da znate šta drugi misle
KLJUČNE TAČKE
• Pretpostavka da znate šta drugi misle često može biti beskorisna.
• Čitanje misli vas može navesti da odbacite pozitivno i budete negativni prema onome šta budućnost nosi.
• Trebate uzeti u obzir šta drugi misle o vama, ali ne možete zaista znati dok ih ne pitate.
Kao ljudsko biće, konstantno imate misli. Također ste vjerovatno iskusili neodgovarajuće ili negativne misli. Takve misaone navike se nazivaju “kognitivne distorzije” prema kognitivno-bihevioralnom modelu koji je stvorio dr. Aaron Beck.
Čitanje misli je jedna takva neodgovarajuća misaona navika. Događa se onda kada pretpostavite da znate šta drugi misle. Štaviše, to je kada pretpostavite da znate šta oni misle o vama.
Da li ste ikada bili u razgovoru i imali misli slične ovima:
“Ljuti su na mene.”
“Misle da sam glup.”
“Ne sviđa im se ono šta govorim.”
“Oni ovo mrze.”
Takve misli su možda bile istinite, ali niste mogli znati da li su te misli 100% utemeljene u stvarnosti. Stres, briga, krivica, sram i depresija koji mogu proizaći iz čitanja misli često rezultuju negativnim uticajem na vaše raspoloženje i način na koji doživljavate sebe, druge i svijet. Stoga je važno primijetiti kada upadate u ovu misaonu zamku.
Može li čitanje misli biti korisno?
Prije nego što pregledamo strategije koje vam mogu pomoći da preoblikujete svoje čitanje misli, važno je potvrditi da čitanje misli ponekad može biti i korisno. Može vam omogućiti da razmotrite perspektive drugih i da se zaštitite.
Na primjer, ako imate nesuglasicu s nekim, korisno je biti u mogućnosti primijetiti signale govora tijela te osobe, uključujući glasnoću i ton glasa, koje riječi koriste i namjeru iza tih riječi. U takvoj situaciji, možete čitati misli kako biste sebi pružili priliku da se zaštitite uklanjanjem iz te situacije, ako mislite da je ta osoba ljuta ili bi vam mogla nanijeti neku štetu.
Uvijek je pošteno postaviti sebi pitanje u bilo kojoj situaciji:
Šta bi mi sada pomoglo da se osjećam sigurno?
Šta mogu učiniti da dobijem potvrdu?
Važno je napomenuti: Prošla iskustva i zdravstvene dijagnoze mogu biti povezane s većom vjerovatnoćom da neko čita misli (Posttraumatski stresni poremećaj ili Socijalni anksiozni poremećaj) ili da im otežavaju to činiti (Poremećaj iz spektra autizma).
Iako ponekad može biti adaptivno, čitanje misli je često beskorisno. Na primjer, možda projektujete negativne misli na drugu osobu jer pogrešno tumačite njihov govor tijela. Možda pretpostavljate da im se sviđa nešto što im se u stvarnosti ne sviđa ili obrnuto.
Ako se zateknete u pokušaju da shvatite šta drugi misle, možda ćete propustiti ono što se dešava u trenutku, nenamjerno odbaciti pozitivne informacije koje vidite i postati negativni prema onome šta budućnost nosi.
Budite pažljivi
Nemojte dopustiti da vam negativne misli ukradu trenutke radosti. Briga o tome šta drugi misle oduzima vam sposobnost da uživate u onome što se dešava oko vas u ovome trenutku.
Uložite napor da se fokusirate na svoje iskustvo praktikujući fokus kako ga opisuje Jon Kabat Zinn. Fokusirajte se na sadašnji trenutak, namjerno i bez osude. Možete to učiniti obraćajući pažnju na svojih 5 čula. U tom trenutku, šta možete vidjeti, čuti, omirisati, okusiti i dodirnuti?
Pitajte
Umjesto da pretpostavite šta neko drugi misli, pitajte ih! Možete koristiti empatiju da razmotrite kako se oni možda osjećaju i dodate ovo kao dio pitanja da biste dobili razjašnjenje. Na primjer, “Čini se da je ovo stresno vrijeme, šta mislite o ovoj situaciji?” ili “Nisam siguran kako se osjećam u vezi ovoga, ipak da li bi mogli podijeliti svoje mišljenje?”
Ne odbacujte pozitivno
Ako vam um automatski prelazi na negativno, možda ignorišete pozitivne ili neutralne stvari koje se dešavaju oko vas. Prepoznajte i podsjetite se da vaše misli nisu činjenice i da gledate svijet iz svoje pristrasne perspektive.
Korisno je podsjetiti se na ovo postavljajući sebi sljedeća pitanja:
Koje pretpostavke ja trenutno pravim?
Na koje načine mi te pretpostavke smetaju?
Koje su neutralne činjenice, ako ih uopšte ima?
Mogu li se povući i pokušati sagledati situaciju iz perspektive neke druge osobe?
Preusmjerite unaprijed negativno viđenje ishoda
Vaše beskorisno čitanje misli može rezultovati ponašanjem koje vodi do ishoda kojeg ste se pribojavali. Ako ste fokusirani na tumačenje onoga što drugi misle, vaše ponašanje se može promijeniti na načine koji vas čine da izgledate više neangažovano, nervozno ili defanzivno. To može rezultovati promjenom ponašanja druge osobe kao odgovor na vaše ponašanje.
Na primjer, ako ste zabrinuti da druga osoba misli da ste glupi, možete pokušati “dokazati” koliko znate, što vas može navesti da ih prekidate u razgovoru sa “pravim odgovorom” ili da osjećate potrebu da ih ispravljate ako kažu nešto pogrešno. Ovo ponašanje može dovesti do toga da se druga osoba osjeća frustrirano i da ne želi dalje komunicirati s vama.
Vjerovatno niste željeli da oni misle da ste glupi jer ste željeli stalnu interakciju ili da ostavite pozitivan utisak, međutim, čitanje misli vas je navelo da se ponašate na način koji je potkopao vaš cilj.
Ukratko, probajte primijetiti kada pretpostavljate da znate šta drugi misle i razmislite o tome da ih pitate za njihove misli, a u isto vrijeme preoblikujući vlastite negativne misli te pokušajte da umjesto negativnih misli postanete svjesni situacije u kojoj se nalazite.
Autor: Julie Radico Psy.D. ABPP
Preuzeto sa stranice: psychologytoday.com
