Dijagnoza identificira stanje mentalnog zdravlja ispitivanjem simptoma i kliničke historije, dok prognoza predviđa budući tok i utjecaj tog stanja. Razumijevanje ovih pojmova može pomoći da se lakše snađete u procesu brige o mentalnom zdravlju.
Na prvi pogled
Dijagnoza identificira trenutno stanje osobe, dok prognoza opisuje kako bi to stanje moglo utjecati na njeno buduće zdravlje. Dijagnoza se obično postavlja na osnovu medicinske historije, trenutnih simptoma, kliničkih pregleda i isključivanja drugih stanja. Prognoza se, s druge strane, najčešće zasniva na znanju zdravstvenog radnika o uobičajenom toku određenog stanja, kao i na tretmanima koje osoba odluči koristiti.
Dijagnoza i prognoza: Ključne razlike
Dijagnoza
- Identificira problem ili stanje
- Određuje se pregledom znakova i simptoma
- Dolazi prije prognoze
- Fokusira se na trenutno stanje osobe
- Može zahtijevati procjene, fizički pregled i medicinsku historiju
Prognoza
- Predviđanje toka ili ishoda stanja
- Određuje se analizom prethodnih slučajeva i trenutnog odgovora na liječenje
- Dolazi nakon dijagnoze
- Fokusira se na budući razvoj stanja
- Može zahtijevati uvid u tipično napredovanje bolesti, pridružena stanja, trenutno funkcionisanje i dostupne tretmane
Šta je dijagnoza u mentalnom zdravlju?
Dijagnoza u mentalnom zdravlju predstavlja utvrđivanje stanja koje uzrokuje simptome koje osoba trenutno doživljava. Stručnjaci za mentalno zdravlje koriste „Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje“ (DSM-5-TR), koji navodi simptome različitih stanja mentalnog zdravlja.
Svako stanje ima specifične dijagnostičke kriterije koji moraju biti ispunjeni kako bi se postavila dijagnoza. Ti kriteriji uključuju simptome stanja, broj simptoma koji moraju biti prisutni, koliko dugo simptomi moraju trajati, kao i druga stanja koja treba isključiti.
Kako bi postavio dijagnozu, ljekar ili stručnjak za mentalno zdravlje postavljat će pitanja o simptomima. Također može obaviti fizički pregled i zatražiti krvne pretrage kako bi isključio medicinska stanja koja bi mogla uzrokovati simptome. Može uzeti i porodičnu i medicinsku historiju, kao i provesti psihološke procjene.
Šta je prognoza u mentalnom zdravlju?
Ljudi često miješaju pojmove prognoza i dijagnoza. Razlika između njih je u tome što je prognoza procjena mogućeg ishoda liječenja, dok dijagnoza zapravo identificira problem i daje mu naziv.
Jednostavno rečeno, prognoza je predviđanje, dok dijagnoza opisuje ono što već postoji.
Prilikom postavljanja prognoze, zdravstveni radnici pokušavaju predvidjeti:
- Koliko dugo će simptomi trajati
- Vjerovatan ishod
- Kako će stanje napredovati
- Kako bi se simptomi mogli mijenjati s vremenom
- Hoće li se simptomi poboljšati, pogoršati ili ostati isti
- Koliko brzo će simptomi napredovati
- Moguće komplikacije koje bi osoba mogla doživjeti
Prognoza također predviđa kako će određeno stanje utjecati na kvalitet života osobe. Ona predstavlja najbolju procjenu o tome kako bi stanje moglo utjecati na vaš život u budućnosti.
Kako se određuje prognoza?
Zdravstveni radnici se često oslanjaju na statističke podatke o ishodima određenih stanja kako bi dali prognozu za neko stanje. Budući da se prognoza zasniva na tome kako ljudi u prosjeku prolaze, to znači da nije nužno konačna niti unaprijed određena.
Ljekar ili stručnjak za mentalno zdravlje može koristiti različite procjene i metode kako bi predvidio tok određenog stanja mentalnog zdravlja.
Laboratorijski nalazi, medicinska historija, psihološke procjene, dijagnostički kriteriji i težina simptoma također mogu utjecati na način na koji određuju prognozu za pojedinca.
Na prognozu osobe mogu utjecati i brojni drugi faktori. Ti faktori uključuju:
- Dob pojave simptoma: Kod nekih stanja, rana pojava simptoma može ukazivati na lošiji ishod. Naprimjer, osobe kod kojih se shizofrenija javi rano, odnosno kada se simptomi pojave prije 13. godine života, obično imaju lošiju prognozu.
- Spol i rodni identitet: Neka stanja različito utječu na muškarce i žene. Naprimjer, depresija se može drugačije ispoljavati kod muškaraca nego kod žena.
- Medicinska historija i moguća pridružena stanja: Nije neuobičajeno da osoba istovremeno ima više od jednog mentalnog ili tjelesnog stanja, što može zakomplikovati i dijagnozu i tok samih stanja.
- Vrsta i težina simptoma: Nagla pojava simptoma obično ukazuje na bolju prognozu nego kada se simptomi razvijaju postepeno.
- Priroda i trajanje simptoma: Prisustvo određenih simptoma može ukazivati na teži tok simptoma u budućnosti. Simptomi koji traju duži vremenski period također mogu ukazivati na to da će stanje biti dugotrajno.
- Odgovor na liječenje: Raniji i trenutni odgovori na liječenje također mogu utjecati na prognozu osobe. Ako prethodni tretmani nisu bili uspješni ili trenutno liječenje ne daje zadovoljavajući odgovor, to može ukazivati na nepovoljniji tok stanja.
Zdravstveni radnik ili stručnjak za mentalno zdravlje također će željeti znati kakvu socijalnu podršku imate u svom životu, jer ona može značajno utjecati na prognozu. Ljudi koji imaju kvalitetne međuljudske odnose i snažan sistem socijalne podrške obično se bolje nose sa stanjem.
Sažetak
Prognoza predstavlja najbolju procjenu budućeg toka i utjecaja određenog stanja, ali to ne znači da je ishod unaprijed određen. Individualna prognoza kod bilo kojeg stanja može zavisiti od različitih faktora, uključujući medicinsku historiju, opće zdravstveno stanje, težinu simptoma, spol, dob i životne navike.
Vrste prognoza
Obično se koriste sljedeće kategorije prognoza:
- Odlična: Ovo znači da postoji velika vjerovatnoća da će se osoba potpuno oporaviti uz minimalne negativne posljedice po funkcionisanje i kvalitet života.
- Dobra: Ovo podrazumijeva da osoba ima dobre šanse da pozitivno reaguje na liječenje i da će u budućnosti imati dobar kvalitet života.
- Umjerena: Ovakva prognoza ukazuje na to da osoba može donekle reagovati na liječenje, ali da će stanje vjerovatno imati primjetan utjecaj na njen život i sposobnost funkcionisanja.
- Loša: Ovo znači da je malo vjerovatno da će doći do poboljšanja stanja te da će kvalitet života biti značajno narušen.
- Neizvjesna: Stručnjak za mentalno zdravlje može koristiti ovaj izraz kada nema dovoljno informacija da predvidi ishod.
Zašto je prognoza važna?
Razumijevanje prognoze može biti važno iz više različitih razloga.
- Posjedovanje prognoze može pomoći ljudima da se osjećaju informisano o svom zdravstvenom stanju.
- Ona predstavlja osnovu za buduće odluke vezane za zdravlje i liječenje.
- Omogućava ljudima da planiraju svoju budućnost.
- Može ublažiti anksioznost jer ljudima daje predstavu o tome šta mogu očekivati u budućnosti.
- Može dati određenu sliku o tome koje su strategije ili mogućnosti liječenja dostupne.
Prognoza može biti data i prije početka liječenja kako bi osoba mogla procijeniti prednosti različitih opcija liječenja. U nekim slučajevima, pristup liječenju koji osoba odabere može utjecati na njenu prognozu, pa takve procjene mogu pomoći ljudima pri odlučivanju o tome koje liječenje žele odabrati.
Šta ovo znači za vas?
Svaka osoba je drugačija, a tok vašeg stanja može varirati u zavisnosti od velikog broja faktora. Vaš ljekar ili terapeut može dati stručnu procjenu, ali je važno imati na umu da ta procjena nije garancija ishoda. Saradnja s pouzdanim zdravstvenim radnikom ili stručnjakom za mentalno zdravlje može pomoći vama ili vašoj voljenoj osobi da razumijete šta možete očekivati i da napravite plan za upravljanje svojim mentalnim zdravljem.
Autor: Kathryn Rudlin, LCSW
Preuzeto sa stranice: verywellmind.com
