Letargija je stanje koje karakteriše umor, pospanost i neuobičajen nedostatak energije i mentalne budnosti. Letargija sama po sebi nije zdravstveno stanje, ali može biti simptom nekog zdravstvenog problema ili prirodna reakcija na nedostatak sna, stres ili loše prehrambene navike.
U medicinskom ili bolničkom okruženju, pojam letargija označava nesposobnost pacijenta da ostane budan ili da se uključi u bilo kakvu vrstu interakcije, kaže dr. Paula Zimbrean, psihijatar u Yale Medicine. “Ona je često povezana s teškim bolestima ili sa sedativnim lijekovima, poput lijekova protiv bolova.”
Ovaj članak istražuje uzroke i karakteristike letargije, kao i neke korake koji vam mogu pomoći da prepoznate i liječite njene osnovne uzroke.
Karakteristike letargije
Letargija vam može otežati ustajanje iz kreveta ujutro i obavljanje svakodnevnih aktivnosti. Ovo su neke od karakteristika letargije, prema riječima dr. Zimbrean:
• Dubok umor koji nije u skladu s nivoom aktivnosti
• Stalan osjećaj iscrpljenosti i nedostatka energije
• Usporeno kretanje ili osjećaj kao da se krećete usporeno
• Česta potreba za sjedanjem i odmorom
• Pospanost i povećana potreba za snom
• Ukočenost ili slabost mišića
• Glavobolje ili bolovi u mišićima
• Malaksalost, odnosno opšti osjećaj nelagode
• Promjene u apetitu
• Nedostatak inicijative ili motivacije
• Nedostatak interesovanja i entuzijazma
• Nedostatak pažnje i budnosti
• Poteškoće s koncentracijom, donošenjem odluka ili pamćenjem
Uzroci letargije
Uzroci letargije mogu biti medicinski ili povezani sa životnim stilom.
Medicinski uzroci letargije
Mnogi zdravstveni problemi, od infekcija do raka, mogu izazvati letargiju, kaže dr. Zimbrean. Ovo su neki od potencijalnih medicinskih uzroka letargije i umora:
• Infekcije, uključujući gripu, COVID-19, parazitske infekcije, hepatitis, virus humane imunodeficijencije (HIV), tuberkulozu i mononukleozu
• Bolesti, uključujući bolesti bubrega, jetre, multiplu sklerozu i rak
• Autoimune bolesti, uključujući lupus i reumatoidni artritis
• Hronična stanja, uključujući dijabetes, fibromijalgiju i hronični bol
• Srčani problemi, uključujući srčane bolesti, srčanu insuficijenciju i posturalni ortostatski tahikardijski sindrom
• Plućna oboljenja, uključujući emfizem i hroničnu opstruktivnu bolest pluća (HOBP)
• Hormonski poremećaji, uključujući bolesti štitne žlijezde i Addisonovu bolest
• Poremećaji spavanja, uključujući narkolepsiju, opstruktivnu apneju u snu i nesanicu
• Povrede, kao što su prelomi kostiju ili povrede tkiva
• Nedostatak nutrijenata, uključujući anemiju, dehidraciju, pothranjenost i nedostatak vitamina B12 i vitamina D
• Mentalna zdravstvena stanja, uključujući depresiju, tugu i anksioznost
• Poremećaji ishrane i problemi s težinom, uključujući bulimiju, anoreksiju, gojaznost i pothranjenost
• Lijekovi, uključujući tablete za spavanje, lijekove za krvni pritisak, lijekove protiv bolova, antidepresive, antihistaminike za alergije, steroide i diuretike (tablete za izmokravanje)
• Tretmani, uključujući hemoterapiju i transplantaciju koštane srži
Letargija se često javlja prije pojave drugih fizičkih simptoma, poput boli ili temperature, i može da potraje čak i nakon što se ostali simptomi povuku, kaže dr. Zimbrean.
Uzroci letargije povezani sa stilom života
Ovo su neki od uzroka letargije i umora koji su povezani sa stilom života:
• Nedovoljno ili prekomjerno spavanje: Odraslim osobama je generalno potrebno oko sedam do devet sati sna svake noći. Spavanje samo nekoliko sati po noći ili više od 11 sati može doprinijeti letargiji.
• Rad u smjenama: Vaše tijelo je prirodno programirano da bude aktivno tokom dana i da spava noću. Rad u noćnim smjenama ili mijenjanje između dnevnih i noćnih smjena može poremetiti vaš cirkadijalni ritam.
• Korištenje psihoaktivnih supstanci: Supstance poput alkohola, nikotina i kanabinoida mogu poremetiti obrasce spavanja ili izazvati nesanicu.
• Sjedilački način života: Vježbanje ne samo da pomaže da ostanete mentalno i fizički fit, već i doprinosi kvalitetnom snu.
• Loša ishrana: Vašem tijelu je potrebna zdrava, izbalansirana ishrana kako bi zadovoljilo sve nutritivne potrebe. Loša ishrana može izazvati nutritivne deficite koji mogu dovesti do letargije. Neke dijete sa niskim unosom ugljikohidrata također mogu doprinijeti letargiji, jer su ugljikohidrati glavni izvor energije za tijelo.
Ni slatka hrana niti rafinisani ugljikohidrati nisu od pomoći; oni uzrokuju kratkotrajni skok energije, a zatim nagli pad koji vas ostavlja letargičnim, bez energije i gladnim.
Dijagnosticiranje uzroka letargije
Ako ne možete da se oslobodite osjećaja letargije, dr. Zimbrean kaže da je prvi korak osigurati da imate dovoljno kvalitetnog sna. “Pokušajte eliminisati prekide u snu i sve sedative.”
Međutim, ako redovno spavate dovoljno i ne uzimate sedative, dr. Zimbrean preporučuje da se obratite svom porodičnom ljekaru.
Ovo su neki od koraka koje vaš ljekar može poduzeti kako bi identifikovao uzrok letargije, prema riječima dr. Zimbrean:
• Uzimanje kompletne lične i porodične medicinske anamneze.
• Postavljanje pitanja o tome kada ste prvi put primijetili letargiju, kako se ona osjeća i koji su drugi simptomi prisutni.
• Pregled lijekova koje uzimate.
• Utvrđivanje da li koristite psihoaktivne supstance.
• Obavljanje fizičkog pregleda i testiranja. Ljekari obično nastoje početi s najmanje invazivnim i najmanje ometajućim testovima. Na primjer, vaš ljekar može početi s analizama krvi i elektrokardiogramom.
U zavisnosti od početnih rezultata, mogu biti potrebne dodatne pretrage, kao što su studije spavanja, ultrazvuk, biopsije ili kompjuterska tomografija.
Ovi koraci mogu pomoći vašem ljekaru da utvrdi da li postoji osnovno zdravstveno stanje koje uzrokuje letargiju.
Može biti korisno napraviti i samoprocjenu načina života kako biste identifikovali moguće uzroke i zajedno sa ljekarom radili na pronalaženju uzroka letargije, kaže dr. Zimbrean.
Liječenje uzroka letargije
Ako je letargija povezana s poremećajem sna, može pomoći izgradnja dosljedne rutine sa dovoljnim, kvalitetnim snom.
Ako je letargija uzrokovana nekim zdravstvenim stanjem, važno je liječiti osnovni uzrok, kaže dr. Zimbrean. Vaš ljekar će zajedno s vama odrediti najbolji plan liječenja, u zavisnosti od zdravstvenog stanja, simptoma koje imate, vaše medicinske historije, kao i vaših okolnosti i preferencija.
Ako letargija potraje i nakon što se uzrok liječi, ponekad se koriste lijekovi poznati kao stimulansi, kaže dr. Zimbrean. “Dobra stara šoljica kafe također može pomoći, ako ne postoje medicinske kontraindikacije.”
Suočavanje s letargijom
Dr. Zimbrean predlaže nekoliko strategija koje vam mogu pomoći da se nosite s letargijom:
• Prilagodite raspored: Pokušajte prilagoditi svoj dnevni raspored i svoja očekivanja tako da uključite kraće periode aktivnosti, uz mogućnost odmora i pauza.
• Obavijestite voljene osobe: Razgovarajte sa porodicom i objasnite im kako se osjećate, kako bi razumjeli da nizak nivo energije i slabija uključenost nisu znak nezainteresovanosti.
• Vježbajte: Paradoksalno, fizička aktivnost može povećati nivo energije. Počnite s onim što možete. Čak i kratka šetnja od 10 minuta dnevno može napraviti veliku razliku.
• Izbjegavajte psihoaktivne supstance: Suzdržite se od “brzih rješenja” i supstanci kao što su alkohol, nikotin, kokain ili druge droge.
• Održavajte zdravu rutinu: Radite na održavanju dosljedne i uravnotežene dnevne rutine, koja uključuje razuman raspored obaveza, dovoljno sna i nutritivno bogatu ishranu.
Završna riječ
Osjećaj letargije može vas učiniti kao da se krećete kroz maglu. Može vam otežati funkcionisanje, kao i održavanje interesovanja ili pažnje.
Letargija nije zdravstveno stanje niti hitan medicinski slučaj; međutim, može biti znak stresa, nedostatka sna, loše ishrane ili nekog zdravstvenog problema. Ako potraje, važno je posjetiti zdravstvenog radnika kako bi se utvrdio i liječio njen uzrok.
Autor: Sanjana Gupta
Preuzeto sa stranice: verywellmind.com
