Hronična depresija je stanje u kojem često ili kontinuirano doživljavate simptome depresije tokom dužeg vremenskog perioda, često godinama, kaže Aimee Daramus, PsyD, licencirana klinička psihologinja.
Depresija je ozbiljno mentalno zdravstveno stanje koje može izazvati osjećaj tuge i potištenosti do te mjere da utiče na vašu sposobnost da jedete, spavate, radite, razmišljate i funkcionišete.
Hronična depresija je oblik depresije koji traje dugo. Ako mislite da možda imate hroničnu depresiju, niste sami. Prema podacima Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), gotovo 5% odraslih redovno doživljava osjećaje depresije.
Ovaj članak istražuje simptome, uzroke i dijagnozu hronične depresije, kao i neke opcije liječenja i strategije suočavanja koje mogu biti korisne.
Simptomi hronične depresije
Ovo su neki od simptoma hronične depresije, prema dr. Daramus:
- Tuga
- Emocionalna otupjelost
- Ljutnja, anksioznost ili razdražljivost
- Osjećaj krivice ili bezvrijednosti
- Osjećaj pesimizma ili beznađa
- Opsesivno razmišljanje o ličnim gubicima ili neuspjesima
- Nedostatak zadovoljstva u bilo čemu
- Letargija ili nemir
- Smanjena koncentracija
- Poteškoće pri donošenju odluka
- Nizak nivo motivacije
- Halucinacije ili zablude
- Promjene u snu ili apetitu
- Nenamjerni gubitak ili dobitak na težini
- Umor i nedostatak energije
- Glavobolje, grčevi ili drugi bolovi
- Misli o smrti, samopovređivanju ili samoubistvu
Uzroci hronične depresije
Ovo su neki od mogućih uzroka hronične depresije, prema dr. Daramus:
- Hemijska neravnoteža: Neravnoteža određenih moždanih hemikalija, poznatih kao neurotransmiteri, može uzrokovati hroničnu depresiju.
- Genetika: Depresija može biti nasljedna, a rizik od njenog razvoja je veći ako je ima neki vaš bliski krvni srodnik. Prema Američkom psihijatrijskom udruženju, osoba ima 40% šanse da razvije depresiju ako je ima bliski srodnik poput roditelja, brata/sestre ili djeteta.
- Traume, stresni faktori ili životni događaji: Ponekad depresija nastaje kao odgovor na traumatski događaj. Također se može pojaviti zbog životnih događaja ili stresora, poput lošeg raskida ili toksičnog radnog okruženja. Neki ljudi su osjetljiviji na ove stresore od drugih.
- Zdravstvena stanja: Depresija može biti prisutna zajedno s određenim medicinskim stanjima poput raka, srčanih bolesti, dijabetesa, Alchajmerove i Parkinsonove bolesti. Ova hronična zdravstvena stanja mogu se pogoršati zbog hronične depresije.
- Lijekovi: Određeni lijekovi na recept mogu uticati na ravnotežu moždanih hemikalija i uzrokovati depresiju kao nuspojavu. Na primjer, neki ljudi primjećuju da im kontracepcijske pilule ili statini izazivaju depresiju.
- Supstance: Alkohol, nikotin i droge mogu izazvati ili pogoršati depresiju.
Dijagnoza hronične depresije
Važno je napomenuti da hronična depresija nije zvanična dijagnoza, već može biti prisutna kod bilo kojeg oblika depresije koji traje dugo.
Prema dr. Daramus, ovo su neki od oblika depresije koji mogu trajati mjesecima ili godinama, do te mjere da postanu hronična stanja:
- Veliki depresivni poremećaj (MDD): Velika depresija, poznata i kao klinička depresija, oblik je depresije u kojem doživljavate intenzivne i preplavljujuće simptome koji ometaju vašu sposobnost funkcionisanja. Da biste dobili dijagnozu velike depresije, simptomi moraju trajati najmanje dvije sedmice, ali ona se može javljati i povremeno godinama.
- Perzistentni depresivni poremećaj (PDD): Također poznat kao distimija, perzistentna depresija je konstantan, blagi oblik depresije koji traje duže od dvije godine. Može izgledati kao stalna razdražljivost ili pesimizam.
- Sezonski afektivni poremećaj (SAD): Ovo je oblik sezonske depresije koji se obično razvija zimi i povlači se ljeti, kada ima više prirodne svjetlosti.
- Dugotrajna perinatalna depresija: Neki ljudi razvijaju depresiju tokom ili nakon trudnoće. Ova depresija može trajati godinama, postajući hronična. Najčešća je kod novopečenih majki, ali se ponekad javlja i kod očeva.
- Psihotična depresija: Osobe koje imaju depresiju ponekad također imaju simptome psihoze, poput zabluda i halucinacija, što može otežati razlikovanje stvarnosti od iluzije.
- Bipolarna depresija: Osobe s bipolarnim poremećajem mogu imati periode visoke energije, poznate kao manija, i periode niskog raspoloženja i nedostatka energije, poznate kao bipolarna depresija.
Dijagnoza i liječenje hronične depresije
Psihijatar, psiholog, socijalni radnik ili terapeut s magistarskim stepenom mogu dijagnosticirati hroničnu depresiju i ponuditi rješenja za liječenje, kaže dr. Daramus. „Najbolje je obratiti se stručnjaku koji je specijaliziran za depresiju ili druge mentalne bolesti.“
Dijagnostički proces može uključivati klinički razgovor tokom kojeg će se procijeniti vaša medicinska historija i simptomi, objašnjava dr. Daramus. Pored pitanja o simptomima depresije, vaš zdravstveni radnik može vas pitati i o simptomima traume ili bipolarnog poremećaja.
Također, vaš zdravstveni radnik može naložiti analizu krvi ili druge testove kako bi isključio moguće druge uzroke depresije, poput niskog nivoa hormona štitne žlijezde ili nepravilnih hormonskih nivoa, pojašnjava dr. Daramus.
Liječenje hronične depresije
Sljedeće metode liječenja mogu pomoći kod hronične depresije. Terapija i lijekovi su najčešći oblici tretmana i mogu se koristiti samostalno ili zajedno, kaže dr. Daramus.
- Terapija: Terapija vam može pomoći da se suočite s mentalnim i emocionalnim uzrocima depresije i razvijete strategije za njihovo prevazilaženje. Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT), terapija rješavanja problema i interpersonalna terapija (IPT) su neki od naučno utemeljenih oblika terapije koji mogu biti korisni.
- Lijekovi: Antidepresivi mogu pomoći u uspostavljanju ravnoteže neurotransmitera u mozgu. Pošto postoji nekoliko vrsta antidepresiva koji djeluju na različite načine, možda ćete morati isprobati više vrsta prije nego pronađete onu koja vam najbolje odgovara.
- Lampe sa sunčevim svjetlom: Poznate i kao lampe za svjetlosnu terapiju ili SAD lampe, ove lampe mogu biti korisne osobama koje pate od sezonskog afektivnog poremećaja, kaže dr. Daramus.
- Terapija stimulacije mozga: Ove procedure uključuju stimulaciju mozga električnim strujama ili magnetskim talasima i mogu biti korisne osobama koje ne reaguju dobro na druge oblike liječenja.
Kako se nositi s hroničnom depresijom
Dr. Daramus predlaže nekoliko strategija koje vam mogu pomoći da se nosite s hroničnom depresijom:
- Izazovite negativne misli: Preispitajte svoje depresivne misli i pokušajte ih dovesti u pitanje, često ćete otkriti da nisu istinite. Disfunkcionalna uvjerenja obično nastaju u ranijem periodu života i povezana su s mehanizmima suočavanja koji vam više ne pomažu.
- Pridružite se grupi podrške: Pronađite grupu podrške ili zajednicu ljudi koji također imaju depresiju, kako biste mogli dijeliti svoja iskustva i osjećati se manje usamljeno. Važno je da ta zajednica podržava vaš oporavak, a ne da podstiče nezdrave obrasce suočavanja.
- Pronađite zdravstvenog radnika kojem vjerujete: Povjerenje u osobu koja vas liječi je ključno. Ako imate više opcija, sasvim je u redu da razgovarate s nekoliko terapeuta prije nego se odlučite s kim želite raditi.
- Pronađite korisne aktivnosti: Kreativne umjetnosti ili sportovi koje zaista volite mogu biti odličan način da personalizirate način na koji se nosite s depresijom. Postoje čak i video igre posebno dizajnirane za učenje vještina suočavanja s depresijom.
Završna riječ
Hronična depresija može trajati godinama i može varirati od blage do teške, s periodima pogoršanja i poboljšanja. Važno je potražiti tretman i raditi na razvoju strategija suočavanja kako biste se osjećali bolje.
Autor: Sanjana Gupta
Preuzeto sa stranice: verywellmind.com
