Autor: Nicole Krause
Preuzeto sa stranice: happierhuman.com
Kada većina nas čuje riječ “introvert”, naši umovi se automatski prebacuju na misli o nekome ko je asocijalan ili stidljiv… možda čak i nepristojan. Ipak, nakon godina istraživanja i pisanja o ovoj temi, došli smo do spoznaje da su to pogrešne pretpostavke. Iako introverti vole svoj prostor, to nije zato što ne žude za društvom drugih. I nije zato što jednostavno ne vole ljude ili misle da su bolji od svih ostalih.
Postoji metoda u njihovom “ludilu”, ako tako hoćete, i danas ćemo predstaviti listu od 23 činjenice o introvertima kako bismo razjasnili stvar i pomogli vam da bolje razumijete jin ekstrovertovog janga.
Činjenica #1: Postoje 4 osnovne vrste introverta: suzdržani, društveni, anksiozni i misaoni.
U trenutku kada ste pomislili da je sve crno – bijelo, istraživanja su pokazala da postoji više vrsta introverta. Tačnije, četiri. A unutar te četiri vrste, postoje različiti tipovi ličnosti. Davno su prošla vremena “stavljanja ljudi u ladice” jednostavno kao “otvoreni” ili “stidljivi”… introvert protiv ekstroverta. Prema Jonathanu Cheeku, profesoru psihologije ličnosti na Southern Methodist University u Dallasu, “svi ljudi imaju jednu osnovnu vrstu introverta s kojom se najugodnije osjećaju.”
To uključuje:
- Suzdržani – konzervativni, ne otvaraju se lako
- Društveni – oni koji preferiraju mala okupljanja ili “vrijeme za sebe”, ali funkcioniraju sasvim dobro
- Anksiozni – mogu patiti od anksioznog poremećaja ili jednostavno trebaju vrijeme da se pripreme za situacije koje ih čine nervoznim
- Misaoni – tihi i pametni tip, imaju problema s “isključivanjem” mozga
Kao što vidite, introverti hodaju među nama i čak se usuđuju razgovarati… samo preferiraju da biraju kako i kada će to učiniti. Stvari moraju biti po njihovim pravilima.
Činjenica #2: Introverti uživaju u tmurnim, kišnim danima, dijelom zato što oponaša bijelu buku koja ima umirujući efekt.
Kišni dani imaju vrlo smirujući efekt na introverte. Stručnjaci vjeruju da postoje nekoliko razloga za to. Među njima, najočitiji je taj što kiša sugeriše mogućnost otkazivanja planova. I, kao što svi znamo, mnogi introverti vole priliku za malo slobodnog vremena… priliku da se zavuku pod deku i čitaju dobru knjigu ili gledaju omiljenu seriju u miru.
Druga teorija, potkrijepljena istraživanjima, sugeriše da introverti smatraju da je bijela buka umirujuća, a kapi kiše na pločniku ili prozoru to oponašaju. Ovo daje introvertu sposobnost da jasnije razmišlja i ostane fokusiran.
Činjenica #3: Introverti imaju poteškoća s “isključivanjem” mozga, jer im um stalno obrađuje i analizira informacije i misli.
Introverti su duboki mislioci. Iako možda nisu uvijek prvi koji će podići ruku u razredu ili se volonterski prijaviti za rad na projektu, to nije zbog nedostatka znanja ili sposobnosti. U stvari, prema članku na PsychMechanics, rijetko ćete naići na dubokog mislioca koji nije introvert. Uglavnom zato što introverti preferiraju da se “napune” provodeći vrijeme sami sa sobom… što se svodi na to da većinu vremena provode u svojim mislima, stalno analizirajući informacije kojima su izloženi.
Dakle, sljedeći put kada pogledate osobu i pretpostavite da je neznalica ili nemotivisana, nemojte. Umjesto toga, upoznajte ih i razmislite o mogućnosti da jednostavno planiraju svoj sljedeći potez ili računaju rješenje.
Činjenica #4: Introverti su izuzetno kreativni i stoje iza nekih od najnevjerovatnijih umjetničkih djela na svijetu.
Zbog činjenice da se mnogi od njih opisuju kao tihi, stidljivi i osjetljivi tipovi… ne bi trebalo biti iznenađenje da su introverti često kreatori nekih od najnevjerovatnijih umjetničkih djela na svijetu – bilo da je to muzika, skulptura, slikarstvo ili pisanje. Neki ih čak mogu smatrati pustinjacima. J.D. Salinger, Stanley Kubrick, Syd Barrett i Vincent Van Gogh savršeni su primjeri pustinjaka introverta koji su postali umjetnici. Introverti cijene vrijeme koje provode sami kako bi stvarali i uživali u jednostavnosti umjetnosti.
Neki ih čak nazivaju posjednicima kreativnih supermoći koje bi trebale biti otkrivene cijelom svijetu.
Činjenica #5: Introverti će izbjegavati određene poslove koji ih prisilno stavljaju u situacije koje im stvaraju nelagodu ili uključuju javno govorništvo.
Budući da preferiraju plivati unutar granica svoje zone udobnosti, introverti vjerovatno neće slijediti karijeru koja bi to ugrozila. Poslovi koji zahtijevaju puno društvenih interakcija, stroge rokove ili javno govorništvo su tipovi poslova koje bi izbjegavali… ne zato što se boje, već zato što bi to stvaralo nepotreban pritisak i anksioznost.
Neki od poslova koji privlače introverte uključuju:
- Fotograf
- Pisac/Urednik
- Menadžer društvenih medija
- Računovođa
- Terapeut
- Grafički dizajner
- Analitičar
Poslovi poput ovih uglavnom su solo operacije ili se odvijaju u malim grupama. To omogućava introvertima fleksibilnost da rade svojim tempom (u granicama razuma) i imaju određenu kontrolu nad svojim interakcijama s drugima.
Činjenica #6: Introverti su samosvjesni i slušaju znakove svog tijela i uma kada je vrijeme za resetovanje i obnavljanje energije.
Mnogi ljudi imaju problema s konceptom samosvijesti. Većinu vremena smo u tolikoj žurbi da rijetko zastanemo i provjerimo kako smo, te obratimo pažnju na ono što naši umovi i tijela žele. Zbog toga mnogi ljudi pate od mentalnih i fizičkih poremećaja. A rješenje? Uzimanje lijekova. Dijeta. Vježbanje. Iako su te stvari korisne i ponekad neophodne, istina je i da se neke stvari mogu izliječiti ili čak spriječiti ako uzmemo vrijeme za brigu o sebi. Mnogi introverti su voljni zamijeniti “sretni sat” s prijateljima za mirno vrijeme kod kuće, ali to nije zato što ne uživaju u društvu drugih. Umjesto toga, oni uzimaju vrijeme da napune svoje baterije. Ovaj nivo samosvijesti također im govori da bi određena situacija mogla učiniti da se osjećaju anksiozno ili nelagodno… pa jednostavno u njoj neće učestvovati.
Introverti razumiju, možda bolje od bilo koga, šta je dobro za njih emocionalno i fizički. I nemaju nimalo krivice kada odbijaju pozive ukoliko njihovi unutrašnji alarmi zvone.
Činjenica #7: Introverti se teško dekoncentrišu jer koriste svoje mozgove drugačije, koristeći više moždane aktivnosti nego ekstroverti, bilo da su u stanju mirovanja ili angažovani u nekom zadatku.
Introverti uvijek razmišljaju, procesuiraju i kalkulišu… a za to je potrebna intenzivna koncentracija. Kada se usmjere na nekoga ili nešto, teško ih je odvojiti od toga. Sve se to svodi na način na koji im mozak funkcioniše. Koriste svoje umove drugačije nego ekstroverti, dijelom zato što im nije stalo da budu u centru pažnje. Zato su introverti odlični slušaoci i prirodni lideri.
Činjenica #8: Introverti su promišljeni kada je u pitanju preuzimanje rizika i odmah prave mentalnu listu za i protiv kada im se predloži neki rizik.
Suprotno popularnim uvjerenjima, introverti se ne boje niti su skloni izbjegavanju rizika. Međutim, neće slijepo ući ni u jednu situaciju i odvojit će vrijeme da odmjere prednosti i nedostatke. Ako ne mogu imati koristi od neke situacije, vjerovatno će je odbiti. Promišljeno preuzimanje rizika zahtijeva posmatranje i introspekciju. Introvert će donijeti odluku tek nakon što prikupi sve činjenice i obradi ih. Ovo je posebno tačno na radnom mjestu. Međutim, može se odnositi i na lične rizike. Introvert neće jednostavno stupiti u brak s nekim zbog njihovog izgleda ili finansijskog uspjeha. Umjesto toga, tražit će nekoga ko mu odgovara i s kim će obostrano imati koristi od te zajednice.
Njihova prijateljstva također će biti selektivna, jer će odabrati da imaju nekoliko bliskih prijatelja koji ih prihvataju takve kakvi jesu.
Činjenica #9: Introvertima je potreban samotnjački period da bi izbjegli emocionalno raspadanje, tj. “introvertni mamurluk”.
Mislim da svi ovo znamo. Introverti ne samo da ponekad preferiraju biti sami… njima je to potrebno. Ako introvertu nikad nije omogućeno slobodno vrijeme, počet će se emocionalno raspadati. To se naziva “introvertni mamurluk”. “Introvertni mamurluk” je taj iscrpljeni, umoran, preplavljen osjećaj koji imate kada ste pretjerali s društvenim aktivnostima i niste imtroventnali dovoljno vremena za samotnjačko punjenje. Može proizaći iz malih grupnih interakcija, prevelike stimulacije od same aktivnosti ili čak video konferencije. Nije sigurno da je ovaj termin rezervisan samo za introverte, jer su mnogi doživjeli izgaranje s vremena na vrijeme… ali neintroverti to mogu jednostavno nazvati potrebom za malo “slobodnog vremena”.
Međutim, introvertu je to potrebnije. Istraživanja sugerišu da to ima veze s njihovim nivoom osjetljivosti na dopamin, neurotransmiter u našem mozgu koji reguliše zadovoljstvo i uzbuđenje.
Činjenica #10: Introverti preferiraju manja okupljanja, inače se može aktivirati reakcija “bori se ili bježi” kada osjete da stvari izmiču kontroli.
Introverti će se družiti. Vjerovali ili ne, možda će čak i pozvati nekoga na druženje. Trik je, opet, u tome da to bude po njihovim pravilima. To znači da će biti manje i intimnije nego što je ekstrovertova ideja zabave. Za introverta, večera s dobrim prijateljem ili odlazak na planinarenje s nekoliko njih, predstavlja dobru zabavu. Istraživanja sugerišu da, kada su introverti i ekstroverti u društvenim situacijama, oni reaguju drugačije zbog bioloških razloga.
U ovom slučaju, introvert će odavati reakciju “bori se ili bježi” u društvenim situacijama, zbog alarma koji se aktivira u njihovom nervnom sistemu.
Činjenica #11: Introverti se zabavljaju, ali njihova ideja zabave može varirati ovisno o aktivnosti. Njihovi hobiji trebaju biti prilagodljivi kako bi se uklopili u njihovu zonu udobnosti.
Introverti se zabavljaju cijelo vrijeme… to nije rezervisano samo za ekstroverte. Ključ za razumijevanje “kako” je upoznati šta je njihova ideja zabave. Za početak, moglo bi vas iznenaditi da većina introverta može pronaći zabavu u mnogim istim aktivnostima kao i ekstroverti.
Za primjer imam prijatelje introverte koji se vole voziti na roller coasterima, ići na kajakarenje, izlazak na večeru i gledanje živih predstava… stvari koje i ekstroverti smatraju zabavnima. Slično tome, jednostavne stvari poput jedenja brze hrane dok gledaju seriju na Netflixu također im mogu donijeti veliko zadovoljstvo.
Činjenica #12: Nisu svi introverti stidljivi, ali će sačuvati otkrivanje svog pravog sebe za ljude s kojima se osjećaju najudobnije.
Imam jednu prijateljicu koju sam prvi put upoznala dok sam volontirala na događaju u osnovnoj školi naše djece. Bila je potpredsjednica HSA (Udruga roditelja i škole), super kreativna i puna energije. Također je imala sjajan stil za jednu mamu. Nije bila stidljiva. Kako smo se bolje upoznali, pozvala sam je da se pridruži meni i još nekim prijateljima u izlasku. Ljubazno je odbila. Mjesecima kasnije, pozvala sam nju i njenog muža da igraju trivia kviz u baru s nekim drugim parovima… i opet je odbila. Zatim me jednog dana pozvala na planinarenje. Objasnila mi je da je skriveni introvert i sve je postalo jasno. Nije prihvatila moje pozive za druženje jer nije poznavala ostale ljude, a to bi značilo izlazak iz njezine zone udobnosti. Ali zašto je bila tako privlačna na školskom događaju kada smo se prvi put sreli? Ta verzija moje prijateljice nije se slagala s onim šta sam mislila da je biti introvert.
Biti introvert znači da vas vanjski svijet iscrpljuje, a unutrašnji svijet vas puni, dok biti stidljiv znači da postajete nervozni i nesigurni u društvenim situacijama. Postoji razlika.
Činjenica #13: Nisu svi introverti anksiozni. Naprotiv, usklađenost sa svojim potrebama pomaže im da ostanu prilično mirni i izbjegnu nepotrebnu dramu.
Ako ste introvert, vjerovatno se osjećate ugodno u svojoj koži. Odbijate pozive koji vas ne zanimaju i nemate mnogo griže savjesti zbog toga. I zato što provodite toliko vremena sami, vjerovatno ste daleko od svakodnevne drame s kojom se mnogi od nas suočavaju. Drama koja je često nepotrebna ili samonametnuta. Vaši dani su opušteni ili uzbudljivi koliko vi to želite, što znači da vjerovatno imate malo ili nimalo anksioznosti.
Dok neki introverti pate od ovog poremećaja, mnogi ne pate. Oni su jednostavno sretni u svom malom mjehuriću, a povremeno dozvoljavaju nekome da ga probije.
Činjenica #14: Introverti ne pate od nedostatka samopouzdanja i ne pretvaraju se. Prihvaćaju sebe takvima kakvi jesu i očekuju da drugi to isto urade.
Iako se možda čine rezervisanim većinu vremena i rijetko ili nikada ne traže pažnju, to nije zbog nedostatka samopouzdanja. Naprotiv, introverti tačno znaju ko su i šta žele da bi bili sretni. Osjećaju se ugodno u svojoj koži i ne pokušavaju biti neko ko nisu. Postoji uobičajeno uvjerenje da su ekstroverti otvoreniji, pa samim tim moraju imati više samopouzdanja; ali, šta je s onim ekstrovertima koji se tako ponašaju da bi prikrili svoje skrivene nesigurnosti? Studije su pokazale da introverti s visokim društvenim angažmanom imaju veće samopouzdanje od introverta s niskim društvenim angažmanom.
U suštini, ako redovno uživaju u društvu drugih (čak i u situacijama jedan na jedan ili u malim grupama), vjerovatno im ne nedostaje samopouzdanja.
Činjenica #15: Introverti ne trebaju biti spašeni niti “reformisani”. Pokušaj da ih promijenite može ih izbaciti iz zone udobnosti i biti štetan za njihovu psihu i društvene interakcije.
Introvert nije dama u nevolji koju treba spasiti njen ekstrovertni vitez u sjajnom oklopu. Introverti ne trebaju iscjelitelja da promijene način na koji komuniciraju s drugima, razmišljaju ili se ponašaju uopšte. Zapravo, prisiljavanje da izađu iz svoje zone udobnosti može biti opasno za njihovo mentalno zdravlje. Introverti su sretni mali školjkaši koji žive u svom okeanu samoće. Imaju poslove koje vole, uski krug prijatelja i duboke odnose. Zapravo, visoko osjetljivi introverti su poznati kao “spasioci” na svoj način.
Njihova empatija je značajan dio onoga što jesu. Ne samo da su duboko dirnuti kada svjedoče patnji drugih, već mogu zapravo osjetiti njihovu bol.
Činjenica #16: Introverti ne reaguju brzo na promjene, već na informacije. Pažljivo prate promjene kako bi osigurali da stvari idu po planu.
Jeste li ikada čuli nekoga kako vam kaže: “Treba mi minut.”? Svi ponekad trebaju dodatno vrijeme da obrade stvari, ali introverti to stvarno trebaju. Ako im se predloži promjena, htjet će razmotriti sve scenarije u svojoj glavi prije nego što krenu naprijed. Studije pokazuju da su ekstroverti bolje sposobni pratiti događaje oko sebe i čini se da su posebno programirani da registriraju promjene, dok introverti reaguju na promjene sporije i manje intenzivno. To nije zato što se boje, već zato što pažljivo proračunavaju i procesuiraju informacije.
Činjenica #17: Introverti mrze površne razgovore i besmisleno ćaskanje, uglavnom zbog straha da će ostati bez tema za razgovor.
Činjenica je da introverti ne podnose površne razgovore. To vjerovatno ima veze s njihovim strahom da će ostati bez tema za razgovor ili da će biti viđeni kao dosadni. Introverti su duboki mislioci i trebaju vrijeme da obrade svoje misli i riječi. Žele biti viđeni kao zanimljivi kako bi nadoknadili činjenicu da uživaju u osamljivanju.
Činjenica #18: Djela i reakcije introverta često su pogrešno shvaćeni, zahvaljujući konvencionalnim stereotipima.
Kada introvert odbije poziv ili se ne prijavi za volontiranje na događaju prikupljanja sredstava, lako je pretpostaviti najgore o njima. Pretpostavljamo da su lijeni ili snobovi. To su uobičajene zablude.
Ako introvert ne reaguje odmah na loše vijesti, to nije zato što im nije stalo. Oni jednostavno obrađuju informacije sporijim tempom. Sve što mislimo o introvertima može se osporiti. Introverti su često neshvaćeni zbog negativnih stereotipa, nedostatka svijesti o spektru introverzije i pritiska društva da se prilagode ekstrovertnim karakteristikama.
Činjenica #19: Introverti nisu lijeni, oni se samo neće izlagati riziku emocionalnog sagorijevanja ili opšte neugode. Na taj način, dolaze do izražaja kad je to najvažnije.
Već smo dotakli ovu temu, ali vrijedi je ponoviti. Introverti nisu generalno lijeni. Naravno, neki možda jesu… na kraju krajeva, i oni su ljudi. Međutim, razlog zbog kojeg vjerujemo da su introverti lijeni je taj što obično nisu prvi koji će skočiti kada je prilika da pomognu prijatelju da se preseli ili da trče na dobrotvornoj utrci od 5 kilometara. Oni često ne žele biti lideri na radnom projektu ili govoriti na prijateljevom oproštajnom tulumu. Ovo su uobičajene zablude koje imamo o introvertima.
Ali njihova potreba da napune svoje baterije sprječava ih da se prerano uključe u situacije, što se može podržati i kroz biološke dokaze.
Činjenica #20: Introverti su nevjerovatni slušaoci jer je njihov omjer slušanja i govora viši od većine ljudi.
Budući da introvert ne želi prvi govoriti i ne traži pažnju, oni su generalno rezervisani. To znači da su sretni slušati šta neko ima za reći i stvarno će slušati.
Nancy Ancowitz, karijerna trenerica specijalizovana za prezentacije i autorica knjige „Self Promotion for Introverts“, vjeruje da je introvertov „…omjer slušanja i govora viši. Oni obično procesuiraju stvari tiho u svojoj glavi, za razliku od toga da ih izgovaraju naglas, što bi samo dodalo buku u razgovor.“
Činjenica #21: Introverti su lojalni prijatelji jer pažljivo biraju s kim će provesti svoje dragocjeno „društveno“ vrijeme, nešto što ne shvataju olako.
Introverti sve pažljivo promišljaju. Ne samo kada je u pitanju posao ili društvene situacije, već i pažljivo biraju s kim će provesti svoje vrijeme. Kako provode svoje slobodno vrijeme izuzetno je važno introvertu. Oni znaju kada trebaju biti sami i znaju kada žude za društvom. Svaki trenutak je važan ako ste introvert, pa nikada ne bi gubili vrijeme s nekim ko ne dodaje vrijednost ili kvalitet njihovom životu.
Ako ste prijatelj s introvertom, vjerovatno imate prijatelja za cijeli život. Nekoga ko je lojalan, sjajan slušalac, podrška i ko nije brz u donošenju sudova. Oni daju pažljivo promišljene savjete i bit će tu kada vam zatrebaju.
Činjenica #22: Introverti koriste drugu stranu svog nervnog sistema, zvanu parasimpatička.
Kada govorimo o nečijoj ličnosti ili talentima, često ćete čuti ljude kako govore da je neko „lijeva hemisfera mozga“ ili „desna hemisfera mozga“. Ako ste većinom analitički i metodični u svom razmišljanju, teorija kaže da ste „lijeva hemisfera mozga“. Ako ste skloni kreativnosti ili umjetnosti, vi ste „desna hemisfera mozga“. Ali ljudi su mnogo složeniji od toga. Nervni sistem uključuje mozak, kičmenu moždinu i kompleksnu mrežu nerava. Ovaj sistem šalje poruke naprijed-nazad između mozga i tijela. Mozak je ono što kontroliše sve tjelesne funkcije. Acetilholin pokreće hipotalamus da šalje poruke parasimpatičkom nervnom sistemu kako bi sačuvao energiju.
Ovaj sistem usporava tijelo, omogućavajući introvertima da razmišljaju i razmatraju situaciju. Ako se donese odluka da se nešto poduzme, to će zahtijevati svjesnu misao i energiju da se tijelo pokrene.
Činjenica #23: Introverti imaju višu kortikalnu pobuđenost (brzina i količina moždane aktivnosti).
Viša kortikalna pobuđenost znači da introverti imaju tendenciju procesuiranja više informacija u sekundi. Stoga će generalno izbjegavati izrazito aktivna okruženja.
Sve to igra ulogu u njihovom preziru prema površnim razgovorima, bučnim mjestima i velikim grupnim okupljanjima. Biti introvert je više od ličnosti ili ličnih preferencija. Za njih, vrijeme za opuštanje i punjenje energije je biološka nužnost.
Zaključne misli o činjenicama o introvertima
Ako ste pročitali ovaj članak, ili ste introvert koji se želi uvjeriti da su činjenice tačne… ili ste u vezi s introvertom (profesionalno ili privatno) i želite ih bolje razumjeti.
Introverti su inteligentni i promišljeni. Oni su odlični lideri i divni prijatelji… samo trebate odvojiti vrijeme da ih upoznate i poštujete njihove potrebe.
