Znate li šta je socijalna fobija? Vjerovatno ste nekada čuli za ovaj termin. Socijalna fobija jedna je u nizu anksioznih poremećaja, karakteristična po intenzivnom strahu od negativne evaluacije drugih osoba, te izbjegavanju socijalnih situacija i kontakata. Otprilike oko 13% Amerikanaca i Europljana pogođeno je ovim problemom. Većina ljudi, pak, nikada ne potraži pomoć, niti primi bilo kakav tretman. Oni koji to učine, najčešće pribjegnu lijekovima kao „najjednostavnijem“ rješenju.
(Više o socijalnoj fobiji i simptomatologiji možete pročitati u istoimenom članku na Psiholog.ba!)
Dakle, najučestaliji način tretiranja socijalne anksioznosti je putem medikamenata. Ipak, najnovije istraživanje dokazuje da je kognitivno – bihevioralna terapija mnogo efikasnija za ovu vrstu problema. Jedna od najvećih prednosti KBT – a u odnosu na lijekove jesu dugoročni pozitivni rezultati, koji ostaju i nakon prestanka tretmana.
Rezultati nove studije objavljeni su online na The Lancet Psychiatry, nakon analize velikog broja kliničkih slučajeva, te usporedbe mnogobrojnih vrsta lijekova i terapije razgovorom.
„Socijalna anksioznost mnogo je više od obične sramežljivosti“ – kaže vodeći autor dr. Evan Mayo – Wilson, naučnik istraživač na Odjelu za epidemiologiju, pri Johns Hopkins Bloomberg školi za javno zdravstvo. – „Ljudi sa ovim problemom proživljavaju mnogobrojne poteškoće, od nemogućnosti razvijanja prijateljstava do odbijanja promaknuća i napredovanja na bolje radne pozicije, ukoliko postoji i najmanja mogućnost povećane socijalne interakcije.“
Dobra vijest je da se socijalna fobija / anksioznost može uspješno tretirati, a pravi način za to jeste upravo psihoterapija. Ova studija je do sada jedna od najtemeljitijih, a koja govori u prilog efikasnosti kognitivno – bihevoralne terapije.
„Sada kada znamo da psihoterapija najbolje djeluje u tretiranju ovoga problema, neophodno ju je učiniti dostupnom za sve kojima je potrebna“, kaže dr Wilson.
Tokom istraživanja, Mayo – Wilson i saradnici analizirali su podatke 13,164 ispitanika, sa višestrukim simptomima socijalne anksioznosti. Oko 9000 njih u liječenju su koristili medikamente, a oko 4000 ispitanika primilo je psihološku pomoć, putem psihoterapije i savjetovanja. Nekolicina je kombinovala medikamente i terapiju razgovorom, pri čemu nisu pronađeni dokazi da je ovakav pristup efikasniji od provođenja same psihoterapije.
Upoređujući podatke nekoliko različitih psihoterapijskih pravaca, pronašli su da je individualna kognitivno – bihevioralna terapija najefikasniji način u liječenju socijalne anksioznosti.
KBT je psihoterapijski pravac koji se bazira na odnosu između misli, emocija i ponašanja. Pomaže osobama da se suprotstave iracionalnim strahovima, te prevaziđu izbjegavanje socijalnih interakcija.
Za one koji ne žele terapiju razgovorom, lijekovi su druga opcija. Pri ovome, osoba mora imati u vidu rizik od nuspojava, potom činjenicu da lijekovi neće svima djelovati i , najvažnije od svega – oni vas ne uče kako da se nosite sa svojim simptomima, niti ćete usvojiti nove vještine potrebne da prevaziđete trenutno stanje. Osim toga, simptomi se vraćaju nakon što lijekove prestanete piti.
Medikamenti su korisni kao sekundarna pomoć, ali nisu i ne bi trebali biti cjeloživotno rješenje.
Socijalna anksioznost obično počinje u adolescenciji i ozbiljno može narušiti svakodnevno funkcionisanje čovjeka, značajno smanjujući kvalitetu života. Obzirom da se svakodnevno nalazimo u interakciji sa drugima, od škole, fakulteta, posla do obavljanja privatnih obaveza, nije teško zamisliti agoniju kroz koju prolaze pojedinci koji socijalne interakcije dočekuju sa snažnom anksioznošću i paralizirajućim strahom.
Pripremila:
Jasna Subašić, dipl. psiholog – psihoterapeut
(Izvor : ScienceDaily.com)