Maloljetnici koji više od sat vremena dnevno koriste razne elektronske uređaje kao što su pametni telefoni, mogu pretrpjeti velike psihološke probleme, tvrde američki naučnici.
Američki naučnici su istražili utjecaj elektronskih uređaja na mentalno zdravlje djece mlađe od 18 godina, navodi se u studiji objavljenoj u “Preventive Medicine Reports”.
Tokom ove naučne studije, analizirani su rezultate na nacionalnom nivou gdje su roditelji zamoljeni da odgovore na nekoliko pitanja kako bi se procijenilo zdravlje njihove djece u 2016. godini. Roditelji su morali odgovoriti na pitanja o ponašanju svoje djece, njihovom emocionalnom stanju i vremenu provedenom ispred zaslona telefona.
Rezultati su pokazali da je jedan sat dnevno ispred zaslona telefona, dovoljan da bi se djetetu moglo pogoršati psihičko zdravlje. Konkretno, ove promjene se očituju padom znatiželje, samokontrole i emocionalne stabilnosti. Osim toga, ova djeca imaju više problema u komunikaciji s prijateljima.
Osim toga, tinejdžeri su u dobi od 14 do 17 godina, koji provode s telefonom više od sedam sati dnevno, više su osjetljivi na depresiju od svojih prijatelja koji koriste svoje telefone samo jedan sat.
Naučnici su također istaknuli da na tinejdžere više utječu štetni učinci elektronskih uređaja nego na mlađu djecu.
Američka pedijatrijska akademija i Kanadsko udruženje za pedijatriju preporučuju da se djeca do druge godine uopšte ne izlažu tehnologiji, da od 3-5 godine to bude najviše 1 sat dnevno, a od 6 do 18 godina ne preko dva sata dnevno.
I, da li ove preporuke neko sluša? Uglavnom ne, pošto istraživanja pokazuju da se ove “doze” izlaganja tehnologiji prekoračuju i po 4-5 puta. Portabl uređaji poput telefona, tableta, konzola za igre samo su ubrzali ovu “ekranizaciju”djetinjstva.
1. Uticaj na razvoj mozga
Do napunjene druge godine života, mozak djeteta utrostručuje svoju veličinu i nastavlja da se neprekidno razvija do 21. godine. Rani razvoj mozga uslovljen je podsticajima iz okruženja, ili njihovim nedostatkom. Pretjerana izloženost tehnološkim uređajima (telefoni, internet, Ajpedi, televizija) negativno utiče na funkcionisanje mozga i izaziva nedostatak pažnje, usporen razvoj kognitivnih sposobnosti, otežano učenje, povećanu impulsivnost i smanjenu sposobnost samokontrole (napade bijesa).
2. Usporen razvitak
Upotreba tehnologije ograničava kretanje, i vodi usporenom razvvoju. Svako treće dijete danas polazi u školu sa zaostatkom u razvoju, što se loše odražava na opismenjavanje i akademsko postignuće. Fizička aktivnost poboljšava pažnju i sposobnost učenja. Korišćenje tehnologije prije 12. godine je od presudnog uticaja na razvoj djeteta i njegovu sposobnost za učenje.
3. Epidemija gojaznosti
Gledanje televizije i igranje video igrica u korelaciji je gojaznošću kod dijece. Dijeca kojoj je dozvoljeno da gledaju tv ili igraju igrice u svojoj sobi 30% češće imaju prekomjernu tjelesnu težinu, a trećina gojazne djece dobije dijabetes. Takođe su izloženi povećanom riziku od srčanih bolesti koje skraćuju život. Zbog gojaznosti, generacija rođena u 21. vijeku možda će biti prva u kojoj mnoga dijeca neće nadživeti svoje roditelje.
4. Nedostatak sna
Tri četvrtine roditelja dozvoljavaju djeci upotrebu tehnologije u dječijim sobama, a 60% njih nema uvid u to kako i koliko djeca koriste tehnologiju. Usljed toga, u tri četvrtine slučajeva djeci od 9-10 godina nedostaje san u tolikoj mjeri da se to odražava na njihove ocene u školi.
5. Mentalne bolesti
Pretjerana upotreba tehnologije dovodi se u vezu sa porastom depresije i anksioznosti kod djece, sindromom poremećaja pažnje, teškoćama sa vezivanjem, autizmom, bipolarnim poremećajem i drugim problemima u ponašanju. Svako šesto djete u Kanadi ima dijagnozu mentalnog poremećaja, a mnoga od njih su na opasnim ljekovima.
6. Agresivnost
Nasilje u medijima dovodi do nasilja među djecom. Mala djeca sve više su izložena prikazima fizičkog i seksualnog nasilja u medijima. Igrica “Grand Theft Auto V” prikazuje eksplicitni seks, ubistva, silovanja, zlostavljanje i sakaćenje, a to čine i mnogi filmovi i emisije.
7. Digitalna demencija
Zbog toga što utiču na mozak da “podsjeca” nervne puteve koji vode u čeoni korteks, brzi medijski sadržaji doprinose poremećaju pažnje, lošijoj koncentraciji i otežanom pamćenju.
8. Zavisnost
Kako se roditelji sve više vezuju za tehnologiju, tako se i sve više udaljavaju od svoje djece. U nedostatku vezanosti za roditelje, djeca se okreću tehnološkim spravama i postaju ovisnici. Svako jedanaesto djete uzrasta između 8 i 18 godina je zavisno od tehnologije.
9. Zračenje
U maju 2011. godine Svjetska zdravstvena organizacija označila je mobilne telefone i ostale bežične elektronske naprave kao “potencijalno kancerogene” (rizik kategorije 2B). Djeca su osetljivija na ove rizike jer se njihovi mozgovi i imuni sistemi još razvijaju. U međuvremenu su se pojavile preporuke da se kategorija rizika preinači u 2A, što znači “vjerovatno kancerogeno”.
10. Neodrživost
Način na koji današnja djeca odrastaju i obrazuju se uz tehnologiju više nije moguće održati. Djeca su naša budućnost, ali nema budućnosti za djecu koja preterano koriste tehnologiju. Hitno je potreban udruženi napor da se smanji količina tehnologije u dečjim životima.
Sljedeće preporuke za upotrebu tehnologije od strane djece napisali su Kris Rouan (autorka teksta), dr Endru Doan, neuronaučnik i auotr knjige “Navučeni na igrice”, dr Hilari Keš, direktorica Programa za oporavak od internet-zavisnosti, uz doprinos Američke pedijatrijske akademije i Kanadskog udruženja pedijatara:
Uzrast Koliko? Nenasilan tv program, Prenosivi uređaji , Nenasilne video igre, Nasilne onlajn igre
0 – 2 nimalo nikad nikad nikad nikad
3-5 1 sat dnevno da nikad nikad nikad
6-12 2 sata dnevno da nikad nikad nikad
13-18 2 sata dnevno da da d o 3 0 m i n u t a d n e v n o nikad