Autor: Sheryl Ankrom, MS, LCPC
Preuzeto sa stranice: werywellmind.com
Iako često koristimo anksioznost i strah kao sinonime, oni nisu ista stvar. Ova dva iskustva su povezana i često dijele mnoge iste emocionalne i fizičke simptome, ali postoje važne razlike koje ih čine različitim – a razumijevanje onoga što ih čini različitim može igrati važnu ulogu u tome kako se nosite s njima.
Iako se simptomi često preklapaju, iskustvo osobe s ovim emocijama razlikuje se ovisno o kontekstu. Strah se odnosi na poznatu ili razumljivu prijetnju, dok anksioznost proizlazi iz nepoznate, očekivane ili loše definisane prijetnje.
Na prvi pogled
Anksioznost i strah dijele mnogo zajedničkog (i često se javljaju zajedno). Strah je obično kratkotrajniji i javlja se kao odgovor na jasan uzrok – poput prijetnje iz okoline. Anksioznost je često dugotrajnija i može biti nejasnija. Znajući kako prepoznati razlike može vam pomoći da dobijete pravi tretman.
Anksioznost naspram straha: kako ih razlikovati
Strah i anksioznost proizvode sličan stresni odgovor. Međutim, mnogi stručnjaci vjeruju da postoje suštinske razlike između njih dvoje. Ove razlike mogu objasniti kako reagujemo na različite stresore iz okoline.
Napetost mišića, povećan broj otkucaja srca i kratkoća daha označavaju najočitije fiziološke simptome povezane s odgovorom na opasnost.
Ove tjelesne promjene rezultat su našeg urođenog stresnog odgovora “bori se ili bježi” koji je ključan za preživljavanje. Bez ovog stresnog odgovora, naš um ne bi primio signal opasnosti i naše tijelo ne bi bilo u stanju da se pripremi za bijeg ili borbu kad se suoči s opasnošću.
Šta je anksioznost?
Anksioznost je difuzan, neugodan, nejasan osjećaj strepnje. To je često odgovor na nepreciznu ili nepoznatu prijetnju, poput nelagode koju možete osjećati dok hodate sami mračnom ulicom.
Vaša nelagoda u ovoj situaciji bila bi uzrokovana anksioznošću povezanom s mogućnošću da se nešto loše dogodi, poput napada od strane stranca, umjesto trenutne prijetnje. Ova anksioznost proizlazi iz interpretacije mogućih opasnosti od strane vašeg uma.
Šta je strah?
Strah je emocionalni odgovor na poznatu ili određenu prijetnju. Ako hodate mračnom ulicom, na primjer, i neko vam uperi pištolj i kaže: “Ovo je pljačka,” tada biste vjerovatno iskusili tjelesni odgovor straha. Opasnost je stvarna, određena i trenutna. Postoji jasan i prisutan objekat straha.
Iako je fokus odgovora drugačiji (stvarna naspram zamišljene opasnosti), strah i anksioznost su međusobno povezani. Kada se suoče sa strahom, većina ljudi će iskusiti fizičke reakcije koje su opisane kao anksioznost.
Strah može izazvati anksioznost, a anksioznost može izazvati strah. Međutim, suptilne razlike između njih daju vam bolji uvid u vaše simptome. Također može pomoći vama i vašem ljekaru da odlučite koje strategije liječenja će biti najefikasnije.
Tačne razlike između anksioznosti i straha također mogu biti izazov za istraživače. Neki su sugerisali da je potrebno više istraživanja kako bi se razumjelo jesu li ova dva stanja različita koliko se ranije mislilo. Neuroimaging studije, na primjer, mogu baciti veće svjetlo na to kako su strah i anksioznost povezani.
Kako se osjećaju anksioznost i strah
Anksioznost i strah mogu dovesti do mnogih neugodnih somatskih (fizičkih) senzacija.
Neki od najčešćih fizičkih simptoma anksioznosti uključuju:
- Ubrzani otkucaji srca
- Bol u prsima
- Hladni drhtaji ili toplotni valovi
- Depersonalizacija i derealizacija
- Vrtoglavica ili osjećaj nesvjestice
- Prekomjerno znojenje
- Osjećaj da gubite razum
- Glavobolje
- Bol i napetost mišića
- Utrnulost ili trnci
- Zvonjenje ili pulsiranje u ušima
- Drhtanje
- Kratkoća daha
- Poremećaji sna
- Osjećaj stezanja u cijelom tijelu, posebno u glavi, vratu, vilici i licu
- Uznemiren želudac ili mučnina
Fizičke i emocionalne senzacije povezane sa strahom uključuju:
- Ubrzano kucanje srca
- Znojenje
- Kratkoću daha
- Mučninu
- Suhoću usta
- Drhtanje
Fizičke senzacije straha i anksioznosti su vrlo slične. Zbog toga što obje izazivaju isti tip fizičkog i emocionalnog odgovora, može biti teže razlikovati ih.
Šta uzrokuje anksioznost i strah?
Strah često proizlazi iz prijetnje potencijalne štete, bilo da je ta prijetnja fizička, psihološka ili emocionalna. Iako često mislimo o strahu kao o negativnom, uznemirujućem stanju, on također može imati koristi.
Zdravi nivoi straha ili anksioznosti mogu pripremiti tijelo da odgovori na potencijalne opasnosti, mobilizirajući vas da brzo reagujete kada je to potrebno.
Kada se suočite s prijetnjom, to izaziva reakciju u vašoj amigdali, strukturi mozga koja igra ključnu ulogu u odgovoru tijela na borbu, bijeg, zamrzavanje ili udovoljavanje. Ovo dovodi do niza reakcija koje pripremaju vaše mišiće za odgovor i pokreću oslobađanje hormona stresa.
Povezana mentalna stanja
Nezdravi nivoi anksioznosti mogu uzrokovati stres i ometati vašu sposobnost da funkcionišete u svakodnevnom životu. Strah i anksioznost su povezani s mnogim mentalnim stanjima. Ovi osjećaji su najčešće povezani s anksioznim poremećajima, kao što su:
- Specifične fobije
- Agorafobija
- Socijalni anksiozni poremećaj
- Panični poremećaj
- Poremećaj separacijske anksioznosti
Druga stanja kao što su posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) i opsesivno-kompulzivni poremećaj (OKP) također mogu izazvati osjećaje anksioznosti.
Otprilike 20% odraslih osoba u Sjedinjenim Državama doživljava simptome anksioznog poremećaja tokom godine, a žene češće doživljavaju ove simptome nego muškarci. Zbog toga, stručnjaci sada preporučuju da sve žene starije od 13 godina budu pregledane na anksiozna stanja.
Ako imate simptome straha i anksioznosti koji su postali neizdrživi, zakažite termin kod svog ljekara.
Liječenje anksioznosti i straha
Vaš ljekar će uzeti u obzir vaše trenutne simptome i vašu medicinsku historiju kako bi pomogao u određivanju mogućeg uzroka vašeg straha i anksioznosti. Očekujte da će vaš ljekar postaviti dijagnozu ili vas uputiti specijalisti za daljnju procjenu.
Nakon postavljene dijagnoze, možete započeti plan liječenja koji može pomoći u smanjenju i kontroli vašeg straha i anksioznosti.
Liječenje anksioznosti i straha često uključuje:
• Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT): KBT je prva linija liječenja koja uključuje rješavanje osnovnih negativnih obrazaca razmišljanja koji doprinose osjećajima straha i anksioznosti. Terapeut će vam pomoći da radite na novim načinima razmišljanja i ponašanja kako biste mogli reagovati s manje straha i anksioznosti.
• Terapija izlaganjem: Ovaj oblik KBT-a uključuje angažovanje u aktivnostima koje biste obično izbjegavali zbog straha i anksioznosti. S postepenim izlaganjem, vaši osjećaji straha će se postepeno smanjivati.
• Terapija prihvatanja i posvećenosti (ACT): Ovaj pristup vam pomaže da prihvatite negativne misli i osjećaje bez pokušaja da ih potisnete. Uključuje praksu mindfulnessa i može vam pomoći da se osjećate smirenije i manje uznemireno zbog teških emocija.
• Lijekovi: Lijekovi također mogu pomoći u ublažavanju anksioznosti i mogu biti posebno korisni kada se kombinuju s terapijom. Uobičajeno propisani lijekovi protiv anksioznosti uključuju antidepresive, benzodiazepine i beta-blokatore.
Nošenje s anksioznošću i strahom
Pored pomoći od strane vašeg ljekara ili terapeuta, postoje i strategije koje možete koristiti sami kako biste upravljali svojim osjećajima anksioznosti i straha.
Suočavanje sa strahom (na siguran način) često je jedan od najboljih načina da ga prevaziđete.
Što se češće angažujete u aktivnostima kojih se bojite, to će postati manje zastrašujuće. S vremenom ćete se osjećati ugodnije i biti sposobniji da se suočite s izazovom bez doživljavanja straha.
Sljedeće strategije također mogu biti korisne:
Pokrenite svoje tijelo: Istraživanja su pokazala da redovna fizička aktivnost može pomoći u smanjenju simptoma anksioznosti.
Praktikujte mindfulness i meditaciju: Ove strategije vam mogu pomoći da živite više u trenutku, bez brige o prošlosti i budućnosti.
Isprobajte tehnike opuštanja: Korištenje progresivnog opuštanja mišića i vođene vizualizacije može vam pomoći da se osjećate smirenije i više pod kontrolom kada se suočavate sa stresnim situacijama.
Koristite duboko disanje: Kada se osjećate uplašeno i anksiozno, vaše disanje obično postaje plitko i brzo, što pogoršava osjećaje straha. Praktikovanje dubokog disanja, s druge strane, može aktivirati tjelesni odgovor na opuštanje, što vas može smiriti i pomoći vam da se osjećate manje uplašeno.
