Anksioznost kao prvi predznak Alzheimerove bolesti?

Alzheimerova bolest (lat. Morbus Alzheimer) je neurodegenerativno oboljenje i najpoznatiji oblik demencije. Ovu bolest je prvi opisao Alois Alzheimer, po kojem je i dobila ime.

U najčešćem obliku nastupa kod ljudi starijih od 65 godina, koji čine 60 % od ukupno 24 miliona oboljelih. Svojstvo bolesti je slabljenje kognitivnih sposobnosti, koje je praćeno smanjenom aktivnošću, izmjenjenim ponašanjem i neuro-psihološkim simptomima.

Prvi simtomi počinju sa učestalim zaboravljanjem, koji se često pogrešno shvataju i tumače kao “problem godina”. U ranim fazama bolesti, najprepoznativljivi simptom je gubitak pamćenja. Kako se bolest razvija, daljni simptomi su zbunjenost, agresivnost, gubitak volje.

Godinama prije prvih kliničkih simptoma, u mozgu se stvaraju naslage, koje se talože u neuronima. Liječenje promjena još nije moguće. Lijekovima je moguće usporiti nastupanje bolesti.
Do danas nije u potpunosti pojašnjen razlog nastupanja Alzheimerove bolesti.

Anksioznost je prvi predznak Alzheimerove bolesti  kod starijih odraslih osoba, tvrdi se u novoj studiji.

U istraživanju je učestvovalo blizu 300 starijih odraslih osoba. Naučnici iz Briminghama i Women’s Hospitala otkrili su da su da u periodu kada se proteini povezani s Alzheimerovom bolesti stvaraju u ljudskom mozgu, ti ljudi bivaju više anksiozni.

Ranija istraživanja bila su usmjerena na povezivanje depresije i drugih mentalnih promjena sa ovom bolesti ali je nova studija pokazala da je anksioznost najviše povezana sa simptomima.

Istraživači se nadaju da će daljim istraživanjem potvrditi da je anksioznost rani znak kako bi mogli pratiti pacijente i njihove rizike od obolijevanja od Alzheimerove bolesti.

Samo u SAD-u od Alzheimerove bolesti  boluje 5,5 miliona osoba, dok u svijetu 44 miliona boluje od ove ili bolesti povezanih s demencijom. Uzrok još nije potpuno otkriven, ali zna se da se hemijski proteini koji se zovu beta-amiloide zalijepe za neurone i uzrokuju pogoršanje pamćenja i druge simptome bolesti. Amiloidni plak se skuplja i potom utječe na raspoloženje pacijenta i njegovo pamćenje.

Ranija istraživanja sugerisala su da bi se prije gubitka pamćenja mogla pojaviti ova psihološka stanja.