Rješavanje loše komunikacije zahtijeva svijest, praksu, trud i vrijeme. Svaka veza ima izazove, a mnogi parovi se bore s komunikacijom. Važno je postati svjestan tih problema i rješavati ih zajedno. Možda se borite s aspektima komunikacije, ali postoje i elementi koji dobro funkcionišu među vama – slavite uspjehe i radite na problemima.
1. Prepoznajte negativne stilove komunikacije
Komunikaciju učimo od roditelja, učitelja/mentora i vršnjaka tokom života, ali posebno tokom ranih godina.
Uobičajeni stilovi uključuju:
Pasivno-agresivan: Neizravno izražavanje negativnih osjećaja, često kroz sarkazam, odugovlačenje ili suptilno podrivanje drugih.
Agresivan: Izražava osjećaje i mišljenja na silovit, dominirajući način, često zanemarujući osjećaje ili potrebe drugih.
Submisivan (ili pasivan): Izbjegava izražavanje osjećaja ili mišljenja, dopuštajući drugima da donose odluke i prioritizirajući tuđe potrebe nad vlastitima.
Asertivan: Izražava osjećaje i mišljenja jasno, izravno i s poštovanjem, cijeneći i vlastite potrebe i potrebe drugih.
Manipulativan: Pokušava kontrolisati druge i situacije indirektnim sredstvima, kao što su izazivanje osjećaja krivnje, igranje žrtve ili zadržavanje informacija.
2. Naučite prepoznati loše obrasce komunikacije
Obrasci komunikacije između pojedinaca jačaju se tokom vremena, poput plesa. Okidačke riječi i ponašanja doprinose formiranju i jačanju ovih obrazaca. Stilovi komunikacije također mogu doprinijeti i trajno održavati negativne obrasce interakcije:
Kritika i defanzivnost. Jedan partner često kritikuje ili krivi, dok se drugi brani i ili uzvraća napadom ili se povlači.
- Agresivan stil može dovesti do oštre kritike i krivnje, dok pasivno-agresivan stil može koristiti suptilnije ubode.
- Submisivan stil vjerovatno reaguje na kritiku povlačenjem ili prekomjernim izvinjavanjem, dok će agresivan stil vjerovatno uzvratiti napadom.
- Asertivni odgovor na kritiku bio bi da mirno izrazi kako kritika utiče na njega/nju i zatraži dijalog sa više poštovanja.
Odbijanje saradnje (Stonewalling). Jedan partner se povlači i odbija učestvovati u razgovoru, ostavljajući drugog sa osjećajem frustriranosti i da nije saslušan.
- Pasivan ili pasivno-agresivan stil najvjerovatnije koristi odbijanje saradnje kako bi izbjegao sukob ili indirektno izrazio nezadovoljstvo.
- Agresivan partner može koristiti odbijanje saradnje kao oblik kazne ili kontrole.
- Partner osobe koja se povlači, ako je agresivan u stilu, može postati još intenzivniji u pokušaju da prisili na saradnju, što vodi eskalaciji.
Prezir. Partneri se odnose jedan prema drugom s nepoštovanjem, ruganjem, sarkazmom ili prevrtanjem očiju. Ovo može biti veoma štetno.
- Agresivni i pasivno-agresivni stilovi su najskloniji izražavanju prezira kroz ruganje, sarkazam i nepoštovanje.
- Manipulativni stilovi mogu koristiti suptilniji prezirni ton kako bi ponizili ili posramili partnera.
- Teško je odgovoriti na prezir asertivno, ali idealno bi bilo mirno ukazati na povređujuće ponašanje i postaviti granicu oko poštovanja.
Eskalacija: Razgovori brzo eskaliraju u žestoke rasprave s povišenim tonovima, prekidanjima i ne slušanjem.
- Agresivni stilovi imaju tendenciju da brzo eskaliraju u konflikte s povišenim tonovima, prekidanjima i verbalnim napadima.
- Pasivno-agresivni stilovi mogu koristiti provokativne komentare ili neverbalne znakove kako bi naveli partnera na eskaliranu reakciju.
- Submisivni stilovi su skloniji povlačenju u lice eskalacije, dok će asertivni stilovi pokušati deeskalirati snižavanjem vlastitog tona, slušanjem i traženjem kompromisa.
Čitanje misli: Očekivanje da vaš partner čita vaše misli može dovesti do nesporazuma, frustracije i neispunjenih potreba u vezi.
- Pasivno-agresivni stilovi mogu nagovijestiti svoje potrebe ili želje kroz sarkazam ili suptilne ubode, očekujući da partner pokupi podtekst.
- Submisivni stilovi mogu se tiho nadati da će njihov partner intuitivno razumjeti njihove potrebe i želje bez da ih moraju izraziti.
- Asertivni stil je najmanje sklon oslanjanju na čitanje misli, jer cijeni izravnu, komunikaciju s poštovanjem.
U mnogim problematičnim vezama, partneri pokazuju mješavinu stilova koji hrane destruktivne cikluse. Na primjer, pasivno-agresivan partner u kombinaciji s agresivnim može pasti u obrazac potjera-povlačenje, gdje agresivni partner napada, a pasivno-agresivni se povlači i indirektno osvećuje. Ključ je da oba pojedinca rade na asertivnom stilu, jasno i s poštovanjem izražavajući svoje potrebe dok također prave prostor za slušanje i razmatranje potreba svog partnera. Ovo je lakše reći nego učiniti, posebno kada su u igri ukorijenjeni obrasci, ali svijest o dinamici je važan prvi korak. Nakon toga, parovi mogu vježbati nove komunikacijske vještine i potražiti stručnu pomoć ako je potrebno da prekinu negativne cikluse.
Refleksivna pitanja
Stilovi komunikacije i odgovor na okidače oblikuju obrasce. Da biste napravili promjene, razmislite o tome kako su ovi obrasci uspostavljeni, koja je vaša uloga u njima i koja su prilagođavanja koja želite napraviti.
Kako je vaša prva porodica komunicirala međusobno?
Kako su se ti obrasci duplicirali u privatnim vezama?
Koje stilove komunikacije obično koristite u različitim situacijama (npr. s partnerom, prijateljima, kolegama)?
Kako izražavate svoje osjećaje i potrebe, i kako odgovarate na izraze osjećaja i potreba drugih?
Koji obrasci komunikacije u vašim vezama vam služe dobro, a koje biste željeli promijeniti?
3. Zašto je razgovor o iskustvu korisniji
Fokusiranje na individualna iskustva umjesto na raspravljanje o ‘činjenicama’ prošlih događaja korisnije je za rješavanje sukoba. Perspektiva svake osobe je subjektivna i možda se ne poklapa sa sjećanjem druge osobe. Insistiranje na vlastitoj verziji ‘istine’ može dovesti do daljnje podjele i otežati razumijevanje. Umjesto toga, rasprava o osjećajima i posljedicama iskustva omogućava konstruktivniji dijalog. Dijeljenjem kako je događaj na njih emocionalno uticao, svaka osoba može pružiti kontekst i jasnoću bez ulaska u igru krivice.
Ovaj pristup stvara prostor za empatiju, potvrdu i uzajamno razumijevanje. Pomicanje fokusa s ‘činjenica’ na iskustva smanjuje vjerovatnost odbrambenih reakcija i optužujućih izjava. Podstiče aktivno slušanje i njeguje suradničko okruženje za rješavanje problema.
4. Usvojite stav ‘Mi’
Usvajanje stava ‘mi’ moćan je način za njegovanje intimnosti, povjerenja i saradnje u vašoj vezi. Kada oba partnera pristupaju izazovima kao ujedinjeni front, to jača vezu između njih i stvara osjećaj zajedničkog cilja. Neizbježno je da će povremeno biti sukoba. Kada se to dogodi, pristupite tome s rješenjem ili načinom rješavanja problema umjesto da krivite i želite “pobijediti”. Fokusirajte se na pronalaženje rješenja zajedno i kompromitirajte gdje je to potrebno – uvijek se pitajte: Kako možemo riješiti ili prevladati ovo? Kako možemo pronaći zajednički jezik? Korištenje jezika ‘mi’ pomaže u prebacivanju fokusa s individualne krivnje ili kritike na zajedničko rješavanje problema. Umjesto upiranja prstom ili optuživanja, što samo izaziva obrambene reakcije i ogorčenje, probleme postavljate kao prilike za rast i poboljšanje vas kao para.
Usvajanje stava ‘mi’ također znači priznavanje da je promjena proces, a nazadovanja su normalna. Predajući se zajedničkom rješavanju izazova, stvarate podržavajuće okruženje u kojem oba partnera osjećaju sigurnost da budu ranjivi, čine greške i uče zajedno.
5. Upravljajte svojim emocijama
Upravljanje vlastitim emocijama ključna je vještina u održavanju zdravih odnosa i produktivne komunikacije s partnerom. Kada se suočite sa stresnim situacijama ili sukobima, prirodno je doživjeti navalu intenzivnih emocija koje mogu zamagliti vašu prosudbu i dovesti do reaktivnog ponašanja. Međutim, važno je zapamtiti da ste vi odgovorni za regulisanje vlastitog emocionalnog stanja, a ne vaš partner. Da biste učinkovito upravljali svojim emocijama, počnite sa razvijanjem samosvijesti. Naučite prepoznati svoje emocionalne okidače – one specifične situacije, riječi ili radnje koje obično izazivaju jake reakcije u vama.
Kada identificirate svoje okidače, možete početi razvijati strategije suočavanja koje će vam pomoći da ostanete prizemljeni i sabrani kada se pojave.
6. Jasno i iskreno izražavanje
Biti transparentan i direktan u vezi sa svojim mislima, osjećajima i potrebama ključno je za održavanje zdravog odnosa. Kada komunicirate iskreno, dajete svom partneru priliku da razumije vašu perspektivu i da radi s vama na rješavanju bilo kakvih problema ili zabrinutosti. Ako vam je nešto na umu ili vas nešto muči, recite to jasno i konstruktivno. Zajedno radite na izgradnji dinamike koja je puna povjerenja i prihvaćanja, kako biste oboje osjećali da možete i da vam je ugodno dijeliti svoje osjećaje, perspektive i nesigurnosti.
Koristite “ja” izjave
Međutim, važno je izraziti se konstruktivno, fokusirajući se na “ja” izjave koje prenose vaša vlastita iskustva bez okrivljavanja ili napadanja vašeg partnera. Umjesto da kažete “Ti si ovo učinio…” ili “Ti nikad ne radiš ono…”, pokušajte se izraziti bez okrivljavanja. Koristite “ja” izjave kako biste prenijeli svoje osjećaje, kao što su “Osjećam se povrijeđeno kada…” ili “Neugodno mi je s…”. Na primjer, reći “Osjećam se preopterećeno kada ne dijelimo ravnomjerno kućne poslove” je učinkovitije nego reći “Ti nikada ne pomažeš u kući.” Korištenje ovakvog jezika znači da je manja mogućnost da će se druga osoba osjećati napadnuto i postati odbrambena.
7. Validirajte osjećaje
Validacija je čin priznavanja i prihvaćanja osjećaja vašeg partnera, čak i ako se ne slažete nužno s njihovom perspektivom. Kada validirate osjećaje vašeg partnera, pokazujete im da ih čujete, razumijete i brinete o njihovim iskustvima. Validacija pomaže stvoriti atmosferu emocionalne sigurnosti i povezanosti u vašem odnosu. Kada oba partnera osjećaju da su saslušana i da ih se razumije, vjerovatnije je da će se otvoriti, konstruktivno raditi kroz sukobe i održavati snažnu, ljubavnu vezu.
Vježbajte aktivno slušanje
Aktivno slušanje ključna je komponenta validacije. To možete učiniti tako što ćete svom partneru dati punu pažnju bez prekidanja ili osuđivanja, postavljanjem pitanja i izjavama poput “To je moralo biti teško za tebe” ili “Vidim odakle dolaziš…”. Dopustite jedno drugom da govori i završi ono što govori bez prekidanja. Pažljivo slušajte i postavljajte pitanja otvorenog tipa, pokazujući empatiju i priznavanje osjećaja i perspektiva. Pokušajte slušati bez donošenja pretpostavki ili pokušaja da čitate misli druge osobe. Dajući jedno drugom prostor da se izraze iskreno i otvoreno, produbljujete svoju povezanost i poboljšavate odnos.
8. Dok ste u raspravi izaberite jednu po jednu temu
Kada se u vezama pojave sukobi, uobičajeno je da parovi upadnu u zamku iznošenja više neriješenih problema odjednom. U žaru svađe, može biti primamljivo izbaciti sve svoje nakupljene frustracije, prošle povrede i razočaranja na svog partnera. Možda mislite: “Kad se već svađamo, mogu izbaciti sve iz sebe.” Međutim, ovaj pristup je kontraproduktivan i može dovesti do još veće štete u vašoj vezi. Kada tijekom svađe iznesete mnoštvo pritužbi, to preplavi vašeg partnera i onemogućava učinkovito rješavanje bilo kojeg pojedinačnog problema. Vaš partner se može osjećati napadnuto, bespomoćno i nesigurno odakle početi s rješavanjem vaših zabrinutosti. Može se povući, postati obramben ili uzvratiti svojim popisom zamjerki. Kao rezultat toga, razgovor postaje haotičan, emocionalno nabijen nered gdje se ništa ne rješava, a oba partnera osjećaju ogorčeno i kao da nisu saslušana.
Mnogo učinkovitiji pristup je odabrati jednu specifičnu temu za raspravu u jednom trenutku. Prije nego što započnete razgovor, oba partnera trebaju se složiti o temi koja je u pitanju i obvezati se da će se usredotočiti na tu jednu temu. Ovo omogućava upravljiviji, produktivniji dijalog gdje svaka osoba može izraziti svoje misli i osjećaje bez skretanja s teme.
9. Obratite pažnju na svoj govor tijela
Neverbalna komunikacija, uključujući govor tijela, ton glasa i izraze lica, može značajno uticati na način na koji se poruka prenosi i prima. Biti svjestan i prilagoditi svoje neverbalne znakove može pomoći u njegovanju otvorenije, pozitivnije i produktivnije komunikacije s vašim partnerom. Evo kako ovaj savjet doprinosi zdravijim komunikacijskim obrascima:
- Otvoren govor tijela (neprekrižene ruke, opušten stav) signalizira prijemčivost, angažiranost i spremnost na slušanje i povezivanje s partnerom.
- Topao, blag ton glasa prenosi poštovanje, brigu i emocionalnu usklađenost, čak i kada razgovarate o teškim temama.
- Izrazi lica koji su blagi, otvoreni i empatični (poput osmijeha kada je to prikladno ili održavanja kontakta očima) pomažu u stvaranju sigurnog, podržavajućeg prostora za dijalog.
10. Povećajte svoju svijest
Razmišljanje o uzrocima loše komunikacije u vašim vezama može djelovati kao ogledalo, pomažući vam da identificirate područja za poboljšanje i izgradnju jačih veza. Zapamtite, refleksija je stalan proces. Prepoznavanje obrazaca omogućava vam preuzimanje odgovornosti za vaš doprinos i prilagođavanje vašeg pristupa.
Neriješeni problemi
Ponekad loša komunikacija proizlazi iz dubljih problema, poput neriješenih sukoba ili neispunjenih potreba. Refleksija vam može pomoći da otkrijete te temeljne probleme i direktno ih adresirate. Možda ste doživjeli traumu u odnosima koja je utjecala na vašu sposobnost da vjerujete drugim ljudima. Ako ova “prtljaga” nije riješena, može dovesti do problema u komunikaciji u vašim trenutnim vezama. Na primjer, ako imate nesiguran stil vezanosti zbog nepodržavajućeg, zanemarujućeg ili zlostavljajućeg odgoja, vjerojatno ćete druge doživljavati kao nepouzdane. Ako je vaš bivši partner bio neiskren i manipulativan, mogli biste očekivati da će vaši sadašnji i budući partneri biti isti. Ili ako ste bili zlostavljani u školi, mogli biste se boriti s otvaranjem i biti svoji u društvu drugih.
Emocionalne barijere
Ovo je povezano s gore spomenutim neriješenim problemima, jer prošle traume, loša iskustva i nesigurni stilovi vezanosti mogu dovesti do emocionalnih barijera koje otežavaju komunikaciju. Na primjer, strah od odbijanja ili osuđivanja, izbjegavanje, odbrambenost ili preosjetljivost na percipiranu kritiku.
Stres
Ako ste vi ili vaš partner pod velikim stresom zbog posla, finansijskih problema, porodičnih sukoba ili tugovanja (između ostalog), mogli biste se osjećati preopterećeno ili zaokupljeno. To može imati negativan uticaj na komunikaciju između partnera ako nemaju zdrave načine suočavanja sa stresom, npr. ako ga potiskuju i odbijaju razgovarati, koriste nezdrave strategije suočavanja (npr. droga/alkohol) ili postaju agresivni i nestrpljivi.
Nedostatak vremena
Moguće je da partneri nemaju ili ne odvajaju dovoljno vremena za komunikaciju i povezivanje unutar veze. Naravno, postoje trenuci kada zauzeti rasporedi i konkurentni prioriteti mogu stati na put, ali ako je ovo stalni problem, veza će na kraju patiti.
Nejednakost moći
Ako jedan partner stalno dominira u razgovoru i procesu donošenja odluka, druga osoba će se osjećati nečujno i nevažno. Ovo će, opet, rezultirati emocionalnom distancom i vremenom će narušiti povjerenje.
Tehnologija
Pametni telefoni, društvene mreže i streaming servisi mogu biti pogubni za veze ako su partneri stalno na svojim uređajima i gledaju u telefone tokom razgovora (“phubbing”) umjesto da se angažuju s partnerom u stvarnom životu. Svi smo vidjeli parove koji sjede za stolom u restoranu dok gledaju u svoje telefone, naizgled više zainteresovani za ono što se događa u virtuelnom svijetu nego za osobu koja sjedi ispred njih. Ovakvo ponašanje može narušiti povezanost i intimnost između dvoje ljudi, posebno ako se događa često.
11. Potražite profesionalnu pomoć
Ako problemi s komunikacijom i dalje traju uprkos vašim najboljim naporima, razmislite o traženju podrške od bračnog terapeuta ili savjetnika. Obučeni profesionalac može pružiti vrijedne uvide i strategije za poboljšanje komunikacije i jačanje vaše veze. Aktivnim praktikovanjem ovih strategija i prioritiziranjem otvorene, iskrene komunikacije, možete njegovati zdraviju i ispunjeniju povezanost sa svojim partnerom.
Autor: Anna Drescher
Preuzeto sa stranice: simplypsychology.com
