Kako razlikovati anksioznost od nervoze?
Često čujemo ljude kako kažu: “Ovo mi stvara anksioznost!” kada se suočavaju sa situacijom koja ih čini da se osjećaju neugodno ili nervozno.
Međutim, iako se termini “anksioznost” i “nervoza” često koriste naizmjenično, osjećaj nervoze i imati anksiozni poremećaj su dvije veoma različite stvari. Pa kako znati da li je nervoza koju osjećate normalna ili se zapravo radi o anksioznom poremećaju?
Ovaj članak istražuje razlike između nervoze i anksioznosti te nudi savjete kako upravljati objema.
Šta znači biti nervozan
Nervoza je prirodna reakcija na stresnu situaciju. Obično se javlja kada se suočite s novim ili važnim izazovom, poput polaganja ispita ili držanja prezentacije pred grupom ljudi. Možda ćete osjećati nervozu dok čekate rezultate medicinskih testova ili prije nego što uđete na razgovor za posao.
Mnogi fizički simptomi mogu pratiti nervozu, uključujući suha usta, znojne dlanove i vrtoglavicu. Također, možete doživjeti osjećaj sumnje u sebe. Ovi osjećaji i senzacije su neugodni i nekontrolisani. Nervoza obično nestane nakon što prođete kroz situaciju. I rijetko vas navodi da izbjegavate stresne situacije u budućnosti.
Osjećaji nervoze koji ne ometaju vaš svakodnevni život su normalni.
Šta znači biti anksiozan
Anksioznost, s druge strane, je nešto s čime se borite konstantno. Živite svoj život u stalnom stanju straha, a teško se smirujete. Pored fizičkih simptoma, gušeći osjećaj straha koji prati anksiozne poremećaje može vas natjerati da izbjegavate mjesta ili situacije koje vam izazivaju ove neugodne simptome. Ovi osjećaji i negativna ponašanja u suočavanju s njima na kraju počinju ometati vaš svakodnevni život.
Na primjer, normalno je osjećati nervozu zbog odlaska ljekaru zbog onoga što biste mogli saznati. Ali ako vaš strah postane toliko nepodnošljiv da potpuno izbjegavate odlazak ljekaru, možda imate dijagnozu anksioznog poremećaja.
Da li je riječ o nervozi ili anksioznosti?
Nervoza i anksioznost su slične po tome što obje uzrokuju razne fizičke i kognitivne simptome. Ali tu sličnosti prestaju.
- Trajanje: Nervoza prestaje kada se završi stresna situacija. Anksioznost je postojana. Intenzitet može oscilirati, ali nikada ne prestaje u potpunosti.
- Intenzitet: Nervoza vas ne sprječava da radite stvari koje vas čine nervoznim. Anksioznost, s druge strane, vas može spriječiti da radite nešto u čemu uživate i otežati vam da se fokusirate i obavljate svakodnevne aktivnosti.
- Fokus: Nervoza je odgovor na nešto specifično, dok je anksioznost često sveobuhvatnija. Možda ćete se osjećati anksiozno, ali nećete uvijek moći precizno odrediti zbog čega ste anksiozni.
Zapamtite da, iako nervoza može biti znak anksioznog poremećaja, veoma je uobičajeno doživjeti je s vremena na vrijeme bez stvarnog prisustva anksioznog poremećaja.
Nervoza
- Privremena
- Manje intenzivna
- Odgovor na nešto specifično
- Rijetko vodi do negativnih načina suočavanja
- Može se kontrolisati samostalno
Anksioznost
- Postojana i dugotrajna
- Intenzivnija
- Često sveobuhvatnija
- Ometa svakodnevni život
- Može zahtijevati terapiju ili lijekove
Savjeti za upravljanje nervozom
Ako ste skloni nervozi, postoji nekoliko načina kako da ublažite simptome. Slijede neki jednostavni savjeti koji vam mogu pomoći da držite nervozu pod kontrolom:
- Vježbajte, vježbajte, vježbajte. Manje su šanse da se “zaledite” ako ste pripremljeni. Ako imate predavanje koje dolazi, vježbajte dok se ne opustite. Ako ste nervozni zbog teškog razgovora koji morate voditi s prijateljem ili voljenom osobom, pokušajte razmisliti ili čak zapisati šta želite reći. Ništa ne smiruje živce i ne daje vam toliko samopouzdanja kao dobra priprema.
- Dišite. Kada ste nervozni, vaši mišići se stežu i možda čak zadržavate dah. Udahnite nekoliko dubokih udisaja kako biste dobili kisik u mozak i opustili tijelo.
- Ostanite pozitivni. Kada se nervoza pojavi, nemojte paničiti. Zapamtite, normalno je ponekad biti nervozan i podsjetite se da će to proći.
Savjeti za upravljanje blagom anksioznošću
Postoje različiti načini na koje možete sami prevladati blagu anksioznost kako biste uživali u boljem emocionalnom zdravlju. Ispod su tri strategije koje biste mogli isprobati kako biste se nosili sa svojim anksioznim osjećanjima:
- Osmijehnite se. Osmijeh – čak i kada vam nije do toga – povećava endorfine, zamjenjujući anksioznost smirenošću i čineći da se osjećate dobro.
- Dišite. Duboko disanje je odličan način da smanjite anksioznost. Također pomaže da kisik stigne u mozak i omogućava vam da jasnije razmišljate.
- Vodite dnevnik. Vođenje dnevnika vas prirodno prisiljava da usporite i razradite svoje anksiozne misli. Također vam može pomoći da prepoznate svoje negativne obrasce mišljenja, što vam može pomoći da pronađete nove načine suočavanja.
Šta god radili, pokušajte ne izbjegavati situacije koje izazivaju anksioznost. Iako izbjegavanje može donijeti kratkoročno olakšanje, dugoročno vam samo šteti.
Kako znati da li imate anksiozni poremećaj
Ako je vaša anksioznost toliko intenzivna da se ne možete nositi s njom, možda imate anksiozni poremećaj.
Ova anksioznost može biti simptom mnogih stanja, uključujući:
- Generalizirani anksiozni poremećaj (GAP)
- Panični poremećaj
- Poremećaj separacione anksioznosti
- Socijalni anksiozni poremećaj (SAP)
- Poremećaji povezani s fobijama (poput agorafobije i specifičnih fobija)
Svako stanje ima svoje jedinstvene simptome. Međutim, svi anksiozni poremećaji uključuju pretjerani strah, brigu ili strepnju koja ometa vaše svakodnevne aktivnosti.
Poruka od Verywella
U redu je osjećati nervozu, ali ne sve vrijeme. Ako mislite da doživljavate intezivne simptome u svakodnevnom životu, možda imate anksiozni poremećaj.
Važno je da se obratite stručnjaku za mentalno zdravlje kako bi vam pomogao potvrditi dijagnozu. Zatim, mogu raditi s vama na određivanju najboljeg plana liječenja za rješavanje i upravljanje vašom anksioznošću.
Autor: Sheryl Ankrom, MS, LCPC
Preuzeto sa stranice: verywellmind.com
