Ključne poruke
- Sindrom sagorijevanja najčešće se ispoljava kao iscrpljenost, smanjeno interesovanje za posao i slabija sposobnost obavljanja radnih zadataka.
- Ako se osjećate iscrpljeno, emocionalno udaljeno ili preopterećeno, moguće je da imate simptome sindroma sagorijevanja i da je vrijeme da poduzmete korake kako biste ga prevladali.
- Razgovor sa stručnjakom za mentalno zdravlje može vam pomoći da pronađete načine za suočavanje sa sindromom sagorijevanja i da se osjećate bolje.
Sindrom sagorijevanja je stanje hroničnog stresa povezanog s poslom koje karakteriše fizička, emocionalna i mentalna iscrpljenost. Ako se stalno osjećate iscrpljeno, izgubili ste interesovanje za posao ili vam je sve teže nositi se sa svakodnevnim obavezama, moguće je da doživljavate sindrom sagorijevanja. Pravovremeno prepoznavanje ovih simptoma može vam pomoći da na vrijeme poduzmete korake za upravljanje stresom i zaštitu vlastitog blagostanja.
Razumijevanje sindroma sagorijevanja
Da li vas posao iscrpljuje? Da li vas sama pomisao da se morate natjerati da odete na posao ispunjava nelagodom? Ili ste došli do tačke kada vam je potpuno svejedno šta se dešava na poslu? Ako jeste, moguće je da doživljavate sindrom sagorijevanja – oblik iscrpljenosti povezan s poslom koji se može prenijeti i na druge aspekte vašeg života.
Sindrom sagorijevanja predstavlja oblik iscrpljenosti koji nastaje kada ste duže vrijeme izloženi stresu, što na kraju dovodi do ozbiljne fizičke, mentalne i emocionalne iscrpljenosti.
Dugotrajna izloženost pretjeranom stresu na radnom mjestu može dovesti do sindroma sagorijevanja. Međutim, ono se može javiti i u drugim područjima života u kojima ste predugo izloženi velikom stresu, poput brige o drugima, problema u partnerskim odnosima, roditeljskih obaveza ili finansijskih poteškoća.
Kako zapravo izgleda sindrom sagorijevanja? Njegovi simptomi uključuju osjećaj iscrpljenosti, unutrašnje praznine i nemogućnosti da se nosite sa svakodnevnim životom. Ako se ne prepozna i ne liječi na vrijeme, može vam otežati normalno funkcionisanje. U nastavku saznajte više o fizičkim i psihičkim simptomima sindroma sagorijevanja, faktorima koji mogu povećati rizik od njegovog razvoja te strategijama koje mogu pomoći u oporavku.
Znakovi da doživljavate sindrom sagorijevanja
Prepoznavanje ovih znakova može vam pomoći da bolje razumijete da li stres kojem ste izloženi negativno utiče na vas. Obratite pažnju na sljedeće simptome:
- problemi s probavnim sistemom
- povišen krvni pritisak
- oslabljen imunitet (češće razbolijevanje)
- učestale glavobolje
- problemi sa spavanjem
- poteškoće s koncentracijom
- depresivno raspoloženje
- osjećaj bezvrijednosti
- gubitak interesovanja ili osjećaja zadovoljstva
- suicidalne misli
- umor
Šta znači sindrom sagorijevanja?
Sindrom sagorijevanja predstavlja reakciju na dugotrajan ili hroničan stres na poslu. Karakterišu ga tri glavne dimenzije:
- iscrpljenost,
- cinizam (slabije poistovjećivanje s poslom),
- osjećaj smanjene profesionalne sposobnosti.
Jednostavnije rečeno, ako se osjećate iscrpljeno, počinjete mrziti svoj posao i imate osjećaj da ste na poslu sve manje sposobni, pokazujete znakove sindroma sagorijevanja.
Većina ljudi najveći dio budnog vremena provodi radeći. Zato, ako mrzite svoj posao, s nelagodom odlazite na posao i više ne osjećate zadovoljstvo u onome što radite, to može ozbiljno narušiti kvalitet vašeg života. Upravo se to narušavanje često ispoljava kroz simptome sindroma sagorijevanja.
Izraz „burnout“ (sindrom sagorijevanja) relativno je nov. Prvi ga je 1974. godine upotrijebio Herbert Freudenberger u svojoj knjizi Burnout: The High Cost of High Achievement. (Sagorijevanje: Visoka cijena vrhunskih postignuća) Freudenberger je sindrom sagorijevanja definisao kao „gašenje motivacije ili podsticaja, naročito kada posvećenost određenom cilju ili odnosu ne daje željene rezultate“.
Simptomi koji mogu ukazivati na sindrom sagorijevanja
Sindrom sagorijevanja nije psihološki poremećaj koji se dijagnosticira, ali to ne znači da ga ne treba shvatiti ozbiljno. Njegovi simptomi mogu uticati i na fizičko i na mentalno zdravlje. Osjećaj sagorijevanja može doprinijeti razvoju stanja poput anksioznosti i depresije, a dugotrajan stres kojem ste izloženi može ozbiljno narušiti vaše cjelokupno zdravlje.
Fizički simptomi sindroma sagorijevanja
Kada doživljavate sindrom sagorijevanja, tijelo često šalje određene znakove upozorenja. Istraživanja pokazuju da među najčešće fizičke simptome spadaju:
- problemi s probavnim sistemom
- povišen krvni pritisak
- oslabljen imunitet (češće razbolijevanje)
- učestale glavobolje
- problemi sa spavanjem
Budući da je sindrom sagorijevanja posljedica hroničnog stresa, korisno je razumjeti i na koji način hronični stres općenito utiče na organizam. Sama činjenica da ste dugo pod stresom ne znači nužno da imate sindrom sagorijevanja. Međutim, ako se hronični stres ne prepozna i ne rješava, s vremenom može dovesti do njegovog razvoja.
Hronični stres može se fizički ispoljiti kroz češće bolove, nizak nivo energije i promjene u apetitu. Svi ovi fizički znakovi mogu ukazivati na to da doživljavate sindrom sagorijevanja.
Zdravstveni rizici povezani sa sindromom sagorijevanja
Hronični stres povezan je sa širokim spektrom ozbiljnih zdravstvenih komplikacija i nepovoljnih ishoda, uključujući srčane bolesti, promjene tjelesne težine, depresiju, povišen krvni pritisak i sindrom iritabilnog crijeva. Istraživači su također povezali poremećaje izazvane stresom s povećanim rizikom od smrtnog ishoda.
Mentalni simptomi sindroma sagorijevanja
Sindrom sagorijevanja ne utiče samo na tijelo već i na mentalno i emocionalno zdravlje. Među najčešćim psihičkim simptomima izdvajaju se:
- poteškoće s koncentracijom
- depresivno raspoloženje
- osjećaj bezvrijednosti
- gubitak interesovanja ili osjećaja zadovoljstva
- suicidalne misli
Sindrom sagorijevanja ili depresija?
Sindrom sagorijevanja dijeli brojne simptome s nekim poremećajima mentalnog zdravlja, poput depresije. Simptomi depresije također uključuju gubitak interesovanja za aktivnosti, osjećaj beznađa, kognitivne i fizičke simptome te suicidalne misli. Kako onda razlikovati sindrom sagorijevanja od depresije?
Ključna razlika odnosi se na to gdje i kada se simptomi javljaju. Simptomi sindroma sagorijevanja uglavnom su vezani za posao (ili za konkretnu situaciju koja vam predstavlja veliki izvor stresa), dok depresija zahvata sve oblasti života.
Ako imate depresiju, negativne misli i osjećaji neće biti vezani samo za posao, već će prožimati gotovo svaki aspekt vašeg života.
Ako se prepoznajete u tome, razgovor sa stručnjakom za mentalno zdravlje može biti od velike pomoći. Traženje stručne pomoći je važno jer osobe koje doživljavaju sindrom sagorijevanja imaju povećan rizik od razvoja depresije.
Faktori koji povećavaju rizik od sindroma sagorijevanja
Osobe koje rade u posebno stresnim zanimanjima često imaju veći rizik od razvoja sindroma sagorijevanja, ali to ne znači da će svako ko radi stresan posao nužno doživjeti sagorijevanje. Ako uspješno upravljate stresom, moguće je izbjeći ove negativne posljedice.
Ipak, neki ljudi (kao i osobe koje rade određene poslove) izloženi su većem riziku od razvoja simptoma sindroma sagorijevanja nego drugi. To često zavisi od načina na koji se nosite sa stresom, ali i od podrške koju imate u svom životu.
Na primjer, prema Nacionalnom izvještaju o sagorijevanju, depresiji i samoubistvima među ljekarima iz 2019. godine, 44% ljekara doživljava sindrom sagorijevanja. Naravno, nisu samo ljekari pogođeni ovim problemom. Radnici u gotovo svim djelatnostima i na svim nivoima mogu biti izloženi riziku.
Prema izvještaju kompanije Gallup iz 2018. godine, postoji pet faktora na poslu koji mogu doprinijeti sindromu sagorijevanja zaposlenih:
- Nerazumni vremenski rokovi. Zaposleni koji smatraju da imaju dovoljno vremena da obave svoj posao imaju 70% manju vjerovatnoću da će doživjeti izražene simptome sagorijevanja. S druge strane, osobe koje ne mogu dobiti više vremena za izvršavanje svojih zadataka, poput medicinskih tehničara u hitnoj pomoći ili vatrogasaca, izložene su većem riziku.
- Nedostatak komunikacije i podrške od strane rukovodstva. Podrška nadređenih djeluje kao psihološka zaštita od stresa. Zaposleni koji osjećaju snažnu podršku svog rukovodioca imaju 70% manju vjerovatnoću da će redovno doživljavati simptome sagorijevanja.
- Nejasno definisana radna uloga. Samo 60% zaposlenih tačno zna šta se od njih očekuje. Kada se očekivanja stalno mijenjaju, zaposleni mogu postati iscrpljeni pokušavajući shvatiti šta zapravo trebaju raditi.
- Prevelik obim posla. Kada se količina posla čini neizvodljivom, čak i najoptimističnije osobe mogu izgubiti nadu. Osjećaj preopterećenosti vrlo brzo može dovesti do simptoma sindroma sagorijevanja.
- Nepravedan tretman. Zaposleni koji smatraju da se prema njima na poslu postupa nepravedno imaju 2,3 puta veću vjerovatnoću da će razviti ozbiljne simptome sindroma sagorijevanja. Nepravedan tretman može uključivati favorizovanje pojedinaca, nepoštenu naknadu za rad ili zlostavljanje od strane kolega.
Stres koji dovodi do sindroma sagorijevanja najčešće potiče s radnog mjesta, ali mu mogu doprinijeti i stresori iz drugih područja života. Osim toga, određene osobine ličnosti i obrasci razmišljanja, poput perfekcionizma, neuroticizma i pesimizma, također mogu povećati nivo stresa koji osjećate.
Drugi uzroci sindroma sagorijevanja
Na razvoj sindroma sagorijevanja mogu uticati i:
- Loša komunikacija od strane poslodavca
- Nejasno definisana radna uloga ili radne obaveze
- Intenzivan pritisak i kratki rokovi
- Osjećaj da nemate kontrolu nad svojim životom ili poslom
- Loš odnos ili zlostavljanje od strane nadređenog ili kolega
- Prevelik obim posla ili nerealna očekivanja
- Predug rad bez dovoljno vremena za odmor
- Posao koji je izrazito monoton ili pretjerano stresan
- Nedovoljno sna
- Nedostatak socijalne podrške
- Izostanak priznanja za vaš trud
- Loša ravnoteža između poslovnog i privatnog života
Sindrom sagorijevanja može imati ozbiljne posljedice
Velike su šanse da već prilično dobro znate da li ste doživjeli sindrom sagorijevanja. Ali šta se dešava ako ne poduzmete ništa povodom osjećaja iscrpljenosti, emocionalne udaljenosti i preopterećenosti? Ako se ne liječi, sindrom sagorijevanja može dovesti do sljedećih posljedica:
Možete se osjećati otuđeno od svog posla
Osobe koje doživljavaju sindrom sagorijevanja svoj posao počinju doživljavati kao sve stresniji i frustrirajući. Možete postati cinični prema uslovima rada i ljudima s kojima radite. Također se možete emocionalno udaljiti i početi osjećati ravnodušnost prema svom poslu.
Možete postati emocionalno iscrpljeni
S vremenom, neliječeni simptomi sindroma sagorijevanja mogu dovesti do osjećaja potpune emocionalne iscrpljenosti i nemogućnosti da se nosite sa svakodnevnim izazovima. Problemi na poslu i kod kuće mogu vam postajati sve teži. Kada se vratite s posla, možete biti toliko iscrpljeni da više nemate ni fizičke ni mentalne energije za druge aktivnosti koje su dio vašeg privatnog života.
Vaš radni učinak može se pogoršati
Sindrom sagorijevanja utiče na obavljanje svakodnevnih zadataka na poslu, ali i kod kuće ako vam je glavna uloga briga o članovima porodice. Osobe sa simptomima sagorijevanja razvijaju negativan odnos prema obavezama, teže se koncentrišu i često im nedostaje kreativnosti. Sve to zajedno dovodi do slabijeg radnog učinka.
Kako spriječiti i liječiti sindrom sagorijevanja
Iako sam naziv „sindrom sagorijevanja“ može zvučati kao da je riječ o trajnom stanju, ono je moguće prevazići. Ako osjećate da ste sagorjeli, možda je vrijeme da napravite određene promjene u svom radnom okruženju.
Kako se nositi sa sindromom sagorijevanja
- Razgovarajte o problemima na poslu sa službom za ljudske resurse ili svojim nadređenim.
- Istražite mogućnost prelaska na manje stresnu poziciju ili preuzimanja drugačijih radnih zadataka unutar iste kompanije.
- Pravite redovne pauze tokom radnog dana.
- Naučite meditaciju ili druge tehnike usmjerene svjesnosti (mindfulness).
- Hranite se zdravo.
- Redovno se bavite fizičkom aktivnošću.
- Usvojite zdrave navike spavanja.
Razgovor sa službom za ljudske resurse ili nadređenim može biti koristan ako je vaš poslodavac posvećen stvaranju zdravijeg radnog okruženja. U nekim slučajevima promjena radnog mjesta ili čak promjena posla može biti neophodna kako bi oporavak započeo. Ako to nije moguće, korisno može biti barem preuzimanje drugačijih radnih zadataka.
Također je važno razviti jasne strategije za upravljanje stresom. Briga o sebi, poput zdrave ishrane, redovne fizičke aktivnosti i kvalitetnog sna, može pomoći u ublažavanju posljedica rada pod velikim stresom.
Odlazak na odmor može donijeti privremeno olakšanje, ali sedmica provedena daleko od kancelarije obično nije dovoljna da biste prevladali sindrom sagorijevanja. Redovne pauze tokom rada, zajedno sa svakodnevnim aktivnostima koje vam pomažu da obnovite energiju, mogu imati ključnu ulogu u njegovom prevazilaženju.
Socijalna podrška također je od izuzetnog značaja. Ona može dolaziti od kolega, prijatelja, članova porodice ili stručnjaka za mentalno zdravlje. Ako vam nedostaje podrška koja vam je potrebna, razmislite o pridruživanju grupi za podršku, uživo ili putem interneta, gdje možete razgovarati o svojim izazovima i dobiti ohrabrenje od ljudi koji prolaze kroz slična iskustva.
Ako doživljavate sindrom sagorijevanja i teško pronalazite način da ga prevladate ili sumnjate da uz njega imate i neko stanje poput depresije, potražite stručnu pomoć. Razgovor sa stručnjakom za mentalno zdravlje može vam pomoći da razvijete djelotvorne strategije suočavanja i postepeno vratite osjećaj ravnoteže, snage i psihičkog blagostanja.
Autor: Elizabeth Scott, PhD
Preuzeto sa stranice: verywellmind.com
