Povratak u školu bez stresa uz korisne savjete

Autor: freepik/freepik.com

Trenutno se dešava “mnogo” toga

Autor: Katharine Chan, MSc, BSc, PMP

Preuzeto sa stranice: verywellmind.com

Kako se sporiji i opušteniji tempo ljetnog raspusta bliži kraju, roditelji i njihova djeca se pripremaju za povratak u školu. Promjene u novim rutinama i rasporedima mogu poremetiti porodičnu dinamiku i obrasce uspostavljene tokom ljetnih mjeseci. Od finansijskih i akademskih briga do separacione anksioznosti, ova tranzicija može biti značajan izvor stresa za roditelje i djecu. Svaka porodica je jedinstvena i doživljava individualne stresore. Na primjer, jedan roditelj možda neće doživjeti iste promjene u rutini kao drugi.

Ovaj članak istražuje kako roditelji mogu upravljati stresom povratka njihove djece u školu.

Prioritetizirajte brigu o sebi

Tokom ove tranzicije važno je imati saosjećanje prema sebi, posvetiti pažnju svojim potrebama i staviti brigu o sebi na prvo mjesto. Kada su roditelji pod stresom, njihova djeca to osjete, što može negativno uticati na njihovo ponašanje. Da biste se nosili sa stresom povratka u školu, možete prvo napraviti korak unazad, primijetiti kako se osjećate i priznati da trebate primijeniti tehnike brige o sebi. Postoje mnogi načini na koje roditelji mogu prioritetizirati svoje emocionalno i fizičko blagostanje. “To može uključivati izdvajanje vremena za aktivnosti u kojima uživaju, poput vježbanja, čitanja ili provođenja vremena s prijateljima”, savjetuje Kenzi Locks, tvorac Growforth Family Building, licencirani klinički socijalni radnik, trener za zdravlje i wellness, te ekspert za izgradnju porodice.

Roditelji mogu uvesti različite tehnike opuštanja koje mogu pomoći u smanjenju stresa, poput dubokog disanja ili meditacije. Ove aktivnosti ne moraju dugo trajati i mogu se integrisati tokom dana. Na primjer, možete pokušati meditaciju tokom kućnih poslova, svjesno hodanje ili meditaciju tokom prijelaza između zadataka.

Komunikacija i podrška

Upravljanje s više odgovornosti, poput prisustvovanja školskim događajima, pripremanja ručkova i organizovanja prevoza, može doprinijeti roditeljskom stresu tokom ovog perioda.

Finansijski pritisci također mogu stvoriti dodatni teret za porodice. Roditelji možda trebaju prilagoditi svoje radno vrijeme, plaćati vanškolske aktivnosti, poslijepodnevni boravak i kupovinu školskih potrepština i/ili uniformi, što može uticati na njihovu finansijsku situaciju. Roditelji mogu osjećati anksioznost zbog socijalnih interakcija svoje djece. Na primjer, mogu se brinuti o tome kako se njihova djeca uklapaju s prijateljima i vršnjacima. Nasilje među djecom je češće u kasnijim razredima osnovne škole i srednjoj školi. “Nasilje (bullying) je često veća briga ako je dijete samo, stariji brat ili sestra, ili čak roditelj imao problema s uklapanjem ili s nasilnicima u prošlosti,” dodaje Locks.

Redovna komunikacija je ključna kako bi se osiguralo da su porodične brige adresirane, a prilagođavanje proteklo glatko. Uspostavite otvoren dijalog, podstičite iskrene razgovore i stvarajte sigurno okruženje za razgovor o problemima.

Na primjer, možete zakazati sedmični porodični sastanak. Ovo posvećeno vrijeme omogućava roditeljima i djeci da razgovaraju o onome što se dešava, osmisle načine kako pomoći jedni drugima, pruže podršku ili potraže pomoć profesionalca. Važno je da znate da niste sami u onome kroz šta prolazite. Ima i drugih roditelja koji prolaze kroz slična iskustva; dijeljenje vaših problema može vam pomoći da se osjećate validirano i manje usamljeno s osjećajem zajednice. Razgovor s profesionalnim savjetnikom također može pomoći da steknete perspektivu i naučite efikasne načine suočavanja s izazovima.

Locks objašnjava: “Traženje socijalne podrške kroz razgovor s pouzdanim prijateljima, pridruživanje grupama podrške ili traženje profesionalnog savjetovanja može pružiti izlaz roditeljima da procesuiraju svoje emocije i dobiju smjernice.”

“Traženje socijalne podrške kroz razgovor s pouzdanim prijateljima, pridruživanje grupama podrške ili traženje profesionalnog savjetovanja može pružiti izlaz roditeljima da procesuiraju svoje emocije i dobiju smjernice.”

— KENZI LOCKS, LCSW, TVORAC GROWFORTH FAMILY BUILDING

Kreiranje strukturisane rutine

Uspostavljanje dosljedne dnevne rutine može pomoći djeci i roditeljima u prilagođavanju školskom rasporedu. “Tehnike upravljanja vremenom, poput prioritiziranja zadataka, delegiranja odgovornosti i uspostavljanja strukturisane rutine, mogu pomoći roditeljima da se osjećaju više u kontroli i smanje stres,” objašnjava Locks.

Neki savjeti mogu uključivati:

  • Pojednostavite planiranje obroka. Kuhajte velike količine supa, variva i tjestenina koje možete zamrznuti. Ova jela se mogu lako podgrijati i poslužiti u užurbanim večerima. Budite fleksibilni u vezi s tim kako izgledaju večere i ručkovi. Sendvič sa sirom na žaru, izrezano voće i povrće, humus i pita hljeb mogu biti brzi, jednostavni i hranjivi obroci.
  • Napravite porodični kalendar. Efikasno upravljajte vremenom kreirajući porodični kalendar. Podijelite kućne odgovornosti dodjeljujući starosno odgovarajuće zadatke svima u porodici.
  • Optimizirajte večeri. Usvojite rutinu koja će pripremiti djecu za jutro. Na primjer, neka djeca izaberu svoju odjeću prije pranja zuba. Spakujte sve što im treba za školu, poput knjiga iz biblioteke, domaćih zadataka, dozvola ili predmeta za školsku predstavu, u njihove ruksake nakon večere.

Upravljanje očekivanjima i pritiscima

Roditelji žele najbolje za svoju djecu. Žele da odrastu i postanu sretni, zdravi i prilagođeni pojedinci. Neki roditelji akademski uspjeh vide kao pokazatelj budućeg uspjeha. Ovo uvjerenje može stvoriti pritisak i izazvati anksioznost povezanu sa školom kod djece, čineći da se osjećaju kao da je njihova vrijednost povezana s ocjenama. Uobičajeno je da se roditelji brinu o ocjenama svog djeteta i pitaju se da li im treba dodatna podrška. Međutim, Locks savjetuje roditelje da se prisjete da uspjeh u budućnosti djeteta nije samo određen ocjenama i sposobnošću polaganja testova, već obuhvata i lični razvoj, razvoj karaktera i emocionalno blagostanje. Locks objašnjava da je ključ za postavljanje realnih i zdravih očekivanja za djecu imati uravnotežen pristup. Započnite otvorenim dijalogom sa svojim djetetom i njihovim nastavnikom. Ovo vam može pomoći da bolje razumijete stil učenja vašeg djeteta, njegove snage i prilike. Zatim možete pomoći svom djetetu da postavi realne i dostižne ciljeve prilagođene njegovim potrebama. Locks naglašava da su sposobnosti svakog djeteta jedinstvene. Dok neka djeca prirodno završavaju školske zadatke na vrijeme i lako postižu uspjehe na testovima, druga se mogu mučiti. Važno je izbjegavati poređenje djece s njihovom braćom i sestrama ili s drugom djecom u životu porodice.

“Poticanje ljubavi prema učenju, naglašavanje truda umjesto rezultata i slavljenje malih postignuća može pomoći u njegovanju zdravog pristupa akademskim očekivanjima,” dodaje Locks.

Izgradnja otpornosti i strategija suočavanja

Periodi tranzicije mogu biti preplavljujući za roditelje; izgradnja otpornosti i usvajanje efikasnih strategija suočavanja može napraviti značajnu razliku u snalaženju u izazovima povratka u školu. Praktikovanje brige o sebi može biti efikasan način za smanjenje stresa i poboljšanje kvaliteta života. Locks dijeli da je korisno za roditelje da praktikuju tehnike smanjenja stresa, poput dubokog disanja, mindfulness-a ili bavljenja aktivnostima koje promiču opuštanje. Pokazano je da roditelji koji praktikuju mindfulness u svom roditeljstvu i u odnosima mogu poboljšati rezultate kod djece, zdravlje porodice i opšte blagostanje.

Stres povezan s povratkom u školu može uticati na dinamiku između partnera. Povećana anksioznost može učiniti da se partneri osjećaju napeto i ogorčeno, kriveći jedno drugo za probleme umjesto da se zajedno suočavaju s njima kao tim. “Za parove je od suštinskog značaja da imaju otvorenu komunikaciju o svojim promjenjivim potrebama tokom ovog perioda tranzicije,” savjetuje Locks.

“Poticanje ljubavi prema učenju, naglašavanje truda umjesto rezultata i slavljenje malih postignuća može pomoći u njegovanju zdravog pristupa akademskim očekivanjima.”

— KENZI LOCKS, LCSW

Locks dijeli da saosjećanje prema sebi i svom djetetu, praktikovanje zahvalnosti, prihvatanje fleksibilnosti i preoblikovanje negativnih misli s pozitivnim pogledom može pomoći roditeljima da se efikasnije nose s stresom tokom povratka u školu.


U konačnici, prilagođavanje tokom perioda povratka u školu ni za jednu porodicu nije lako. Međutim, moguće je nositi se sa stresom i pružiti podršku djeci tokom ove tranzicije usvajanjem korisnih mehanizama suočavanja, korištenjem efikasnih alata za upravljanje vremenom, uspostavljanjem otvorene komunikacije u porodici i prioritiziranjem praksi brige o sebi.